Nedovoljno osmišljene ekonomske i pravne mjere pretvorbe ex-društvenog sektora u poljoprivredi (i prerađivačko-prehrambenog kompleksa), kao i višegodišnja neodređena vanjskotrgovinska politika, no i ...kaš¬¬nje¬¬nje s uklju-čivanjem Hrvatske u gospodarske integracije (WTO, CEFTA i u EU), rezultiralo je tehnološkim zaostajanjem peradarskih farmi za proizvodnju konzumnih jaja, dok je situacija kod peradarskih farmi za proizvodnju mesa većim dijelom stabilna, te su peradarske farme za proizvodnju mesa u tijeku tehnoloških zahtjeva i trendova proizvodnje.
Visoki eksterni troškovi proizvod¬¬nje, kruti porezni sustav, kronični nedostatak (za poljoprivredu nužnog) jeftinog kapitala, neracionalan trgovinski i distribucijski sustav, te nedostatna proračunska potpora neki su od glavnih čimbenika zaostajanja farmi za proizvodnju konzumnih jaja, te visokih cijena proizvoda.
Od 1960-ih godina nadalje peradarska proizvodnja u Hrvatskoj usmjerava se na industrijski način proizvod¬¬nje. Sve do 1991. godine neprekidno raste (stopa oko 3 % god.), poprimivši u znatnom dijelu sve odlike suvremenoga »industrijaliziranog« peradarstva. Zbog ratnih razara¬¬nja, napušta¬¬nja peradarskih farmi, procesa pretvorbe i pada kupovne moći, u proteklom desetogodiš¬¬njem razdoblju dolazi isprva do znatnog pada proizvod¬¬nje i kasnije do stagnacije. Prema zastupljenosti pojedinih vrsta peradi (1990), 93 % otpada na kokoši, 2 % čine pure, 2 % patke i 3 % guske. Ostale vrste peradi kao što su biserke, prepelice, fazani i golubovi, čine neznatan dio populacije peradi. Potroš¬¬nja peradarskih proizvoda (mesa i jaja) per capita u Hrvatskoj u 2000., s oko 15 do 17 kg mesa peradi i 170-180 jaja, negdje je između svjetskog prosjeka i prosjeka visoko razvijenih zemalja.
