U radu se utvrðuje postojanje bitne povrede Arbitražnog sporazuma izmeðu Hrvatske i Slovenije u smislu članka 60. Bečke konvencije o pravu meðunarodnih ugovora iz 1969., a samim time i opravdanost ...hrvatskog zahtjeva za prestankom Arbitražnog sporazuma. Naime, člankom 60. Bečke konvencije predviðena je mogućnost prestanka meðunarodnog ugovora u slučaju njegove bitne povrede. S obzirom na to da je postojanje bitne povrede ključni uvjet za stjecanje prava na jednostrani raskid ugovora, razmatra se pojam bitne povrede, pri čemu se poseban naglasak stavlja na kriterije bitne povrede koji su predviðeni člankom 60. Bečke konvencije. Na temelju toga analizira se čini li djelovanje Slovenije, odnosno ex parte komunikacija u arbitraži izmeðu Hrvatske i Slovenije, odbacivanje Arbitražnog sporazuma ili pak povredu odredbe bitne za ostvarenje njegova predmeta i svrhe. Zaključno, u radu se tvrdi da je Slovenija bitno povrijedila Arbitražni sporazum u smislu članka 60. Bečke konvencije.
S gledišta hrvatskih interesa, Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije valja promatrati iz dva kuta. Jedna komponenta je svakako po Hrvatsku povoljna: Republika Slovenija će otkloniti svoju ...blokadu otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja u postupku pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Druga komponenta arbitražnog sporazuma je po Hrvatsku nepovoljna: s aspekta očuvanja teritorijalne cjelovitosti države, rizik gubitka dijela državnoga teritorija je, smatraju autori, visok. Jedna od zadaća Arbitražnoga suda je utvrditi spoj Slovenije s otvorenim morem, a teritorijalni spoj s otvorenim morem se može ostvariti jedino tako da Hrvatska izgubi dio neprijeporno svoga državnoga teritorija. Druga po Hrvatsku bitna nepovoljna okolnost iz arbitražnoga sporazuma (osim zadaće suda) je sastavljanje liste arbitara. Zbog načela solidarnosti među članicama Europske unije i zastupljenosti Slovenije u njenim institucijama, upitna je objektivnost sastavljača liste: institucije Europske unije su se prvi puta u svojoj povijesti izravno uplele u bilateralan granični spor, uglavnom tražeći političko rješenje i zaobilazeći međunarodnopravno - kako je tražila Slovenija. Autori smatraju da principijelno ne valja ulaziti ni u kakav rizik oko pitanja očuvanja državnoga teritorija, i da se tek onda mogu realizirati ostali interesi, pa i ostvarenje “primarnog strateškog interesa“, ulaska u Europsku uniju.
Tumače se razlozi koji opravdavaju autorovu tvrdnju da je ovaj Sporazum od znatne važnosti za obje države. Definira se bit (supstrat) spora i preciziraju se dva konkretna zahtjeva (demands) ...Slovenije. Oba zahtjeva su međunarodnopravno potpuno neutemeljena te predstavljaju jasnu teritorijalnu pretenziju na štetu cjelovitosti državnog područja Hrvatske. Sadržaj preambule Sporazuma i redom sve njegove članke prate autorove kritičke primjedbe. Članku priloženi integralni tekst Sporazuma čitatelju omogućava da ispita i provjeri opravdanost tih primjedaba. Dio odredaba Sporazuma u suprotnosti je s odredbama pozitivnog međunarodnog prava i stavlja jednu od stranaka u sporu u neravnopravan položaj. Od svih prigovora Sporazumu najteži i najodsudniji je onaj upućen dijelu članka 3. koji glasi: „(1) Arbitražni sud utvrdit će (a) ...; (b) vezu Slovenije prema otvorenom moru; (c) režim za uporabu relevantnih morskih područja.“ Zbog potpune besmislenosti i nerazumnosti, kao i ignoriranja Konvencije 82, taj dio Sporazuma, nerazumljiv i neprimjenjiv, valja ignorirati, smatrati ga nepostojećim. Opravdano je očekivati da će Arbitražni sud, primjenjujući pravila i načela međunarodnog pozitivnog, običajnog i kodificiranog prava, uspješno utvrditi granicu na kopnu i na moru između Hrvatske i Slovenije.
S gledišta hrvatskih interesa, Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije valja promatrati iz dva kuta. Jedna komponenta je svakako po Hrvatsku povoljna: Republika Slovenija će otkloniti svoju ...blokadu otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja u postupku pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.
Druga komponenta arbitražnog sporazuma je po Hrvatsku nepovoljna: s aspekta očuvanja teritorijalne cjelovitosti države, rizik gubitka dijela državnoga teritorija je, smatraju autori, visok. Jedna od zadaća Arbitražnoga suda je utvrditi spoj Slovenije s otvorenim morem, a teritorijalni spoj s otvorenim morem se može ostvariti jedino tako da Hrvatska izgubi dio neprijeporno svoga državnoga teritorija.
Druga po Hrvatsku bitna nepovoljna okolnost iz arbitražnoga sporazuma (osim zadaće suda) je sastavljanje liste arbitara. Zbog načela solidarnosti među članicama Europske unije i zastupljenosti Slovenije u njenim institucijama, upitna je objektivnost sastavljača liste: institucije Europske unije su se prvi puta u svojoj povijesti izravno uplele u bilateralan granični spor, uglavnom tražeći političko rješenje i zaobilazeći međunarodnopravno - kako je tražila Slovenija.
Autori smatraju da principijelno ne valja ulaziti ni u kakav rizik oko pitanja očuvanja državnoga teritorija, i da se tek onda mogu realizirati ostali interesi, pa i ostvarenje “primarnog strateškog interesa“, ulaska u Europsku uniju.
PDF
