Extended description:
Information:
Material first shown in "Wiadomości"
Original language summary:
Komandosi z Lublińca - elita armii szkolą się, a przebieg ich szkolenia robi wrażenie.
Rangers from ...Lubliniec - the elite of the army, are undertaking an extensive training, and it is really impressive.
Gradec pri Mirni je bil poseljen v mlajši kameni dobi oz. bakreni dobi. Na desnem robu gozdnate vzpetine stoji cerkev sv. Helene, levo mimo nje pa nas pogled vodi do cerkve sv. Frančiška Ksaverija na ...Veseli Gori.
Na vrhu Gradišča nad Drago se nahajajo razvaline visoko-srednjeveške utrdbe, v kateri lahko prepoznamo ostanke visoke trdne hiše ali obodnega gradu z dvocelično stanovanjsko stavbo, dvoriščem in ...manjšim samostojnim objektom. Utrdba predsta-vlja vzorčen primer izrabe ugodnih geomorfoloških pogojev ter strateške lege, ki je omogočala nadzor povezave med Goriča-nami in sotočjem obeh Sor. Analiza kovinskih predmetov, ki jih hrani Narodni muzej Slovenije, omogoča okvirno datiranje objekta v 12./13. stoletje. Lega utrdbe na mejnem območju med gospostvi freisinškega škofa, grofov Andeških in koroških vojvod Spanheimov napeljuje na domnevo, da je bila v posesti spanheimskih ministerialov gospodov iz Sore, ki so v virih omenjeni med sredino 12. in začetkom 13. stoletja.
Danas kad se susrećemo u svakodnevnom životu i radu (od kolijevke do groba) s IT tehnologijom, posebice CAD-postupcima, robotikom, 3D prin-tingom, VR, daljinskim učenjem, pametnim (smart) strojevima ...i predmetima (IoT), odlučno se moramo odlučiti da jedan dio pred-IT znanja i vještina naprosto “izbacimo” (outsoursing) iz visokoškolskog (pa i cjelokupnog) edu-kacijskog sustava. Jer ta znanja, nekoć neprocjenjivo važnih područja tehni-ke, tehnologije (a i drugih struka) i vještina naprosto “opterećuje” edukaciju i struku. No to znanje, te vještine i postupci, možda tako dragi i nekoć neop-hodni našoj starijoj generaciji (i ne samo inženjera) treba negdje pohraniti za ogled budućim generacijama. Ne radi se tu o muzejskim primjerima teh-ničkih objekata, već o “prevaziđenim” postupcima, koje bi bilo šteta zabora-viti, kao što je bilo i zaboravljeno (svo i prethodno) znanje i svi primjenjeni postupci npr. pri izradi antičkog mehanizma Antikhytere, prije 2500 godina. Baš taj primjer kojim se danas (a intenzivno zadnjih 50 godina) bave razne struke eksperata (multidisciplinarni timovi raznorodnih stručnjaka) kako bi ga dešifrirale i razjasnile, pokazuje zorno da je danas vrijeme kad trebamo promišljati o tome da osnujemo posebne studije Tehničkih arheologija, gdje će se pohraniti svi ti “outdated” postupci, koji će možda jednom biti ukom-ponirani u sasvim nove post-IT okvire. Zašto ne? Da se ne zaborave.
Konačno se arheologija ne može zadržati na repetitivnom iskapanju starina, koje se možda danas i ne znaju korektno interpretirasti. Baš stoga što su za-boravljena mnoga znanja koja su omogućila njihovu davnašnju realizaciju.
The cultural genome.Space and its ideograms of the mythical storyAs a biological genome determines our biological appearance, so too the cultural genome determines our cultural expression. This is a ...set of findings about the functioning of the universe and rules derived from them. When people verbalize these findings in a narrative, a mythical story occurs. A mythical landscape is a form of the cultural landscape that people created in accordance with their mythical conceptions that they could master the forces of nature with its help. From individual structures of the text fragments of Slavic folk traditions, a composite story in many versions is made, which explains the mechanism of renewal and describes the cyclical changes of the nature. People were using this mythical story as a mental model, which was materialized in specific spaces as spatial ideograms, which are discussed in the next part of the book (‘The cultural genome. Space and its ideograms of the mythical story’).
Biblija izvorno nije napisana za suvremenog čitatelja, ali svjedočanstvo Crkve je da i danas nastavlja čitateljima/slušateljima govoriti Božju riječ. Međutim, mnogi suvremeni čitatelji Biblije ...nailaze na tekstove koji trebaju daljnja objašnjenja jer biblijski autori nisu ponudili pojašnjenje svojih rukopisa. Pretpostavljali su da su čitatelji njihova vremena bili upoznati s okruženjem i da su mogli razumjeti napisane događaje bez daljnjeg pojašnjenja. Da bismo postigli „legitimnu“ interpretaciju starozavjetnih tekstova, prvo moramo pravilno razumjeti Sveto pismo, što znači da se biblijski tekst mora čitati u njegovu užem i širem kontekstu. Tek unutar konteksta postaje jasno što je autor htio reći. Glavni argument ovog rada pokazat će kako se Biblija može cjelovitije razumjeti samo uz pozadinu drevnoga Bliskog istoka (u daljnjem tekstu DBI). Širi kontekst sastoji se od znanja okolnih naroda tijekom biblijskih vremena (tj. hebrejske Biblije). Ispitivanjem i konzultiranjem drevnih bliskoistočnih tekstova i arheoloških nalaza, postižemo cjelovitije i bogatije razumijevanje određenoga biblijskog teksta ili odlomka. Ovaj članak prikazuje kroz nekoliko konkretnih primjera kako arheološki nalazi, natpisi i drevni bliskoistočni tekstovi mogu pomoći u razumijevanju šireg konteksta starozavjetnog svijeta. Zauzvrat, širi kontekst biblijskog svijeta može prosvijetliti i/ili razjasniti težak, nerazumljiv ili dvosmislen biblijski tekst i tada tumačenje svetopisamskih spisa postaje točnije i bliže izvornoj poruci i značenju
U radu se donose podaci o pojedinačnim predmetima iz grobne cjeline 31 otkrivene 29. kolovoza 2000. godine na Velikom polju kod sela Zvonimirova u općini Suhopolje nedaleko od Virovitice. Razmatraju ...se svi nalazi i usporedna građa, tj. srodni nalazi iz istaknutih ženskih grobova istog ukopnog horizonta koji pridonose rekonstrukciji nošnje ženske elite iz razdoblja 10. – 11. stoljeća nedaleko od naselja smještenog u blizini važne prometnice preko riječnog prijelaza Drave u Prekodravlje. Posebna je pozornost posvećena denaru kralja Ladislava I. (1077. – 1095.) kao važnoj vremenskoj odrednici mogućeg prestanka pokapanja u rodovskom groblju na redove na položaju Zvonimirovo – Veliko polje.
Članek predstavlja možnosti vizualnega preučevanja arheološkega potenciala ali arheološke valorizacije kraškega območja južnega dela Ribniške Male gore. Raziskovano območje je znano po jamskih ...najdiščih Lisičja jama in Koblarska jama. Do sedaj niso bili identifi cirani ostanki prazgodovinskih naselbin na površju. S terenskim preučevanjem in s pomočjo GIS-ov avtorja poskušata opredeliti potencialne možnosti za zgodovinsko poselitev na preučevanem območju. Drugi vidik njunih raziskav predstavlja sistematično pregledovanje horizontalnih jam na Koblarskem hribu. S preučevanjem naravnih, predvsem geomorfnih, in antropogenih procesov ter oblik v jamskih okoljih ugotavljata možnost zgodovinske rabe jam.
Tijekom listopada 2017. godine obavljena su arheološka istraživanja špilje Kukova peć iznad Brsečina. Istraživanja su obavili djelatnici Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja u suradnji sa ...speleolozima speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.
Na osnovu provedenih istraživanja možemo govoriti o povremenom korištenju špilje u rasponu od oko 7 tisuća godina. Najstariji nalazi su iz razdoblja srednjeg i kasnog neolitika. Zatim slijedi najintenzivnije korištenje špilje u razvijenom eneolitiku i početkom ranog brončanog doba, odnosno krajem 3. i početkom 2. tisućljeća prije Krista. Iz tog vremena je pronađeno najviše keramičkih nalaza, u najdebljem kulturnom sloju. Nešto rjeđe, ali ipak prisutno je korištenje špilje kroz srednje brončano i mlađe željezno doba. Rimskodobne nalaze ulomaka amfora tipa Lamboglia 2 te jednu brončanu kopljasto-streličastu fibulu treba promatrati u kontekstu ilirskih zajednica i njihovih kontakata s rimskom civilizacijom.
Iz nemirnih kasnoantičkih razdoblja krajem 4. st. posl. Kr. potječu pojedini ulomci sjevernoafričkih cilindričnih amfora te jedan brončani as cara Arkadija (suvladar cara Teodosija I Velikog od 383., odnosno car istočnog rimskog carstva 395-408. posl. Kr.), kovan u Sisciji (Sisak) 384-387. posl.
Prve slijedeće nalaze imamo iz razvijenog novog vijeka, koji možda nisu toliko brojni, koliko su vrijedni i atraktivni. Riječ je o skupnom nalazu 6 komada zlatnog, srebrenog i brončanog novca, koji potječe iz Venecijanskih, Austrijskih i Dubrovačkih kovnica novca, zajedno s 4 željezne udice, 2 manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog morskog sisavca (dupin ?) s brončanom kapicom. Zadnje funkcionalno korištenje špilje bilo je tijekom domovinskog rata.
Za sada se može pretpostaviti kako je špilja Kukova peć uglavnom korištena kao povremeno stanište (neolitik, eneolitik, brončano doba) te kao sklonište ili zbijeg uslijed nemirnih razdoblja ili loših vremenskih (ne)prilika (mlađe željezno doba, kasna antika, novi vijek). Međutim, ne treba isključiti ni ostale funkcije, prije svega u smislu nekropola. Tome u prilog idu i ulomci ljudskih kostiju (tri ulomka lubanje i ulomak mandibule), koji iako malobrojni, upućuju na takvu mogućnost, u razdoblju samog kraja eneolitika i kraja brončanog doba.
U svakom slučaju, potrebno je nastaviti s daljnjim arheološkim istraživanjima, u cilju dobivanja novih spoznaja o najranijim razdobljima i kulturama istočno jadranske obale, njihovom razvoju te postepenom prijelazu u povijesna razdoblja od antike do novog vijeka.
PDF
