U radu se izlažu rezultati revizijskih arheoloških iskopavanja trikonhalne starokršćanske crkve u Bilicama. Građevina na lokalitetu Dedića punta otkrivena je i otkopana u prvome desetljeću 20. st. i ...nakon toga nikada nije bila ponovno istraživana. Revizijska istraživanja započeta u jesen 2016. g. trebala bi, stoga, pokazati stanje sačuvanosti starokršćanskoga kompleksa, znanstveno ga obraditi i omogućiti njegovu konzervaciju i prezentaciju. U istraživanjima 2016. g. otkriveni su temeljni zidovi trikonhalne crkve i djelomično zidovi sjeveroistočne i jugoistočne prigradnje. U radu se analiziraju obilježja otkrivene crkvene arhitekture, a dan je i osvrt na pronađene pokretne nalaze (kameni ulomak s profilacijama, keramika i staklo). Prethodno su opširnije izloženi podatci iz arhivskih izvora i spoznaje o lokalitetu u literaturi.
Autor je u članku izložio tezu o nemogućnosti jednostavne stilske klasifikacije arhitektonskoga ili urbanističkog stvaranja s obzirom na politički određene termine. Pokazane su nelogičnosti pri ...svrstavanju arhitekture modernističkih oblikovnih načela "internacionalnog stila" među primjere arhitektonskih ili urbanističkih ostvarenja istinski demokratskih režima na primjeru talijanske graditeljske i projektantske prakse u razdoblju fašističke vladavine. Na primjeru djela nekih talijanskih arhitekata druge četvrtine XX. st. pokazana je ambivalentnost stilskih pristupa unutar jasno profilirane političke situacije i kontradikcije koje iz takve ambivalentnosti polaze.
U članku se obrađuje kronologija nastanka i sudbina prostorije ljetnog refektorija u nekadašnjem pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Refektorij je formiran kao najveća samostanska prostorija prilikom ...izgradnje zapadnog krila u 17. stoljeću, a u 18. stoljeću je bogato opremljen zidnim slikama i štukaturom. Prenamjenom samostana u kaznionicu u 19. stoljeću počinje njegova dugogodišnja degradacija, ponajprije korištenjem u neprimjerene kaznioničke svrhe, a osobito rušenjem svoda u potresu 1880. godine. U to se doba također uočavaju prva nastojanja za njegovo očuvanje, u smislu dokumentiranja, istraživanja i valorizacije, u čemu se ističe djelovanje Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Izidora Kršnjavog te osobito slikarski rad Ferdinanda Quiquereza koji je izradio kopiju cijele dekoracije refektorija na kartonima u akvarelu. Refektorij, nadalje, teško stradava u Drugom svjetskom ratu, kad zbog rušenja gornjih etaža zapadnog krila samostana nekoliko godina ostaje nenatkriven. Do početka ovog stoljeća držalo se da ništa od nekadašnje dekorativne opreme refektorija nije sačuvano, međutim, konzervatorskim istraživanjima pronađeni su naslikani medaljoni s likovima pavlinskih dobrotvora na istočnom zidu, naslikane lunete na sjevernom i južnom zidu, kao i zazidana grota sa štuko kipovima. U članku se, osim rezultata konzervatorskih istraživanja, analiziraju i smjernice za obnovu.
Cilj ovog rada je da detektira i katalogizira neka od čvorišta spoja mode i arhitekture sa posebnim osvrtom na vizualnu kulturu 20. i 21. stoljeća. Pritom je važno uzeti u obzir da su moda, tj. ...odjeća i arhitektura čovjekova druga i treća koža, odnosno mjesto koje ga spaja ali i razdvaja od njegove okoline. Stoljećima obje discipline arhitektura i moda su pružale sklonište čovjeku, to je logičan i najvidljiviji odnos između ta dva polja. Bez obzira na razlike, njihovo spajanje se dešava na mjestima gdje modni kreatori koriste arhitekturu za stvaranje hibridne odjeće – skloništa, dok arhitekti koriste materijale (tekstil) kako bi promijenili osobine arhitekture. Ovaj rad je podijeljen na tri nivoa – prvi ukazuje na utjecaj arhitekture na modu, drugi na utjecaj tekstila i tekstilne tehnologije na arhitekturu, i treći na spoj mode i arhitekture kao prostora iluzije i simulacije nestvarnog na primjeru prodajnog mjesta. U radu se navode primjeri iz svijeta mode, arhitekture i umjetnosti.
Institut za arheologiju je 2018. godine proveo arheološka iskopavanja nalazišta Osijek Vojakovački – Mihalj (Koprivničkokriževačka županija), kojima su prethodila geofizička istraživanja 2017. ...godine. Arheološkim istraživanjem obuhvaćeni su ključni dijelovi mihaljskoga arheološkog kompleksa – drveno-zemljana utvrda, kamena crkva i kamena utvrđena kuća. Riječ je o objektima iz razvijenoga i kasnog srednjeg vijeka, no istraživanja su pokazala da je ova pozicija bila korištena već i u mlađem željeznom dobu.
Tijekom rujna i listopada 2018. godine nastavljena su arheološka istraživanja crkve Sv. Martina na lokalitetu Prozorje (Martin-Breg) u Dugom Selu. U ovoj kampanji završena su istraživanja broda crkve ...(sonda VI), sve do glinenoga sloja zdravice, a pritom su pronađena i istražena 43 groba. U 21 grobu pronađeni su posebni nalazi, pri čemu se većinom radi o dijelovima odjeće i obuće (gumbi, kopče, ušice i kukice, nazuvke i sl.) te nabožnim predmetima (medaljice, križevi, krunice i brevari) koji su pronađeni u njih 13, dok je novac pronađen u tri groba. Nije pronađeno mnogo nakita, no ističe se zlatni prsten sa staklenom krunom koji je pronađen unutar groba 275. Značajan nalaz – unutar korpusa novovjekovnih nalaza – su i sljepoočničarke pronađene uz fragmentarne ostatke lubanje u grobu 293, od kojih su neke imale završetak u obliku slova S. Kripta izrađena od opeka, koja se nalazila u središtu broda, istražena je i ispražnjena do kraja – čini se da su ostaci pokojnika iz kripte bili ekshumirani, vjerojatno kada je crkva bila napuštena, no pronađeni su brojni nalazi. Otkrivena su i dva zida izgrađena od nepravilnoga kamenja (SJ 1598 i 1603) koji izlaze ispod zapadnoga zida broda crkve te se pružaju u smjeru istoka. Za sada funkcija tih zidova nije jasna, vjerojatno je riječ o ostacima starije građevine.
Rad se bavi jednim od najvažnijih arhitektonskih rješenja kasne
moderne u Bosni i Hercegovini, odnosno nerealiziranim projektom
akademika Zlatka Ugljena za mostarsku katedralu. Naime,
natječajni ...zadatak je od arhitekata zahtijevao da uz katedralu
projektiraju objekt župnoga ureda, kao i izgled trga pred crkvom.
Objasnit će se potrebe nastanka toga projekta, kao i društveno-povijesna
pozadina koja je uvjetovala njegovu (ne)realizaciju. Detaljnom,
formalnom analizom projektnih nacrta, slobodnih crteža
i makete, objašnjava se raspored kompleksa i njegove osnovice,
zatim zamišljeni konstruktivni sustav te materijali od kojih bi
se realizirali objekti. Analiza projekta nužno dovodi do njegove
interpretacije u kojem će se iščitavati ideja kompleksa, njegovo
simbolično pozicioniranje u specifičnu ambijentalnu sredinu te će
se navoditi mišljenja autora koji su se kritički i analitički osvrtali
na projekt mostarske katedrale arhitekta Z. Ugljena. Konačna valorizacija
u okvirima bosanskohercegovačkoga, pa i regionalnoga
graditeljstva, ovaj objekt postavit će kao jedinstveni sakralni prostor
avangardnoga arhitektonskog vokabulara.
PDF
