Autor je u članku izložio tezu o nemogućnosti jednostavne stilske klasifikacije arhitektonskoga ili urbanističkog stvaranja s obzirom na politički određene termine. Pokazane su nelogičnosti pri ...svrstavanju arhitekture modernističkih oblikovnih načela "internacionalnog stila" među primjere arhitektonskih ili urbanističkih ostvarenja istinski demokratskih režima na primjeru talijanske graditeljske i projektantske prakse u razdoblju fašističke vladavine. Na primjeru djela nekih talijanskih arhitekata druge četvrtine XX. st. pokazana je ambivalentnost stilskih pristupa unutar jasno profilirane političke situacije i kontradikcije koje iz takve ambivalentnosti polaze.
U radu se izlažu rezultati revizijskih arheoloških iskopavanja trikonhalne starokršćanske crkve u Bilicama. Građevina na lokalitetu Dedića punta otkrivena je i otkopana u prvome desetljeću 20. st. i ...nakon toga nikada nije bila ponovno istraživana. Revizijska istraživanja započeta u jesen 2016. g. trebala bi, stoga, pokazati stanje sačuvanosti starokršćanskoga kompleksa, znanstveno ga obraditi i omogućiti njegovu konzervaciju i prezentaciju. U istraživanjima 2016. g. otkriveni su temeljni zidovi trikonhalne crkve i djelomično zidovi sjeveroistočne i jugoistočne prigradnje. U radu se analiziraju obilježja otkrivene crkvene arhitekture, a dan je i osvrt na pronađene pokretne nalaze (kameni ulomak s profilacijama, keramika i staklo). Prethodno su opširnije izloženi podatci iz arhivskih izvora i spoznaje o lokalitetu u literaturi.
U članku se obrađuje kronologija nastanka i sudbina prostorije ljetnog refektorija u nekadašnjem pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Refektorij je formiran kao najveća samostanska prostorija prilikom ...izgradnje zapadnog krila u 17. stoljeću, a u 18. stoljeću je bogato opremljen zidnim slikama i štukaturom. Prenamjenom samostana u kaznionicu u 19. stoljeću počinje njegova dugogodišnja degradacija, ponajprije korištenjem u neprimjerene kaznioničke svrhe, a osobito rušenjem svoda u potresu 1880. godine. U to se doba također uočavaju prva nastojanja za njegovo očuvanje, u smislu dokumentiranja, istraživanja i valorizacije, u čemu se ističe djelovanje Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Izidora Kršnjavog te osobito slikarski rad Ferdinanda Quiquereza koji je izradio kopiju cijele dekoracije refektorija na kartonima u akvarelu. Refektorij, nadalje, teško stradava u Drugom svjetskom ratu, kad zbog rušenja gornjih etaža zapadnog krila samostana nekoliko godina ostaje nenatkriven. Do početka ovog stoljeća držalo se da ništa od nekadašnje dekorativne opreme refektorija nije sačuvano, međutim, konzervatorskim istraživanjima pronađeni su naslikani medaljoni s likovima pavlinskih dobrotvora na istočnom zidu, naslikane lunete na sjevernom i južnom zidu, kao i zazidana grota sa štuko kipovima. U članku se, osim rezultata konzervatorskih istraživanja, analiziraju i smjernice za obnovu.
Cilj ovog rada je da detektira i katalogizira neka od čvorišta spoja mode i arhitekture sa posebnim osvrtom na vizualnu kulturu 20. i 21. stoljeća. Pritom je važno uzeti u obzir da su moda, tj. ...odjeća i arhitektura čovjekova druga i treća koža, odnosno mjesto koje ga spaja ali i razdvaja od njegove okoline. Stoljećima obje discipline arhitektura i moda su pružale sklonište čovjeku, to je logičan i najvidljiviji odnos između ta dva polja. Bez obzira na razlike, njihovo spajanje se dešava na mjestima gdje modni kreatori koriste arhitekturu za stvaranje hibridne odjeće – skloništa, dok arhitekti koriste materijale (tekstil) kako bi promijenili osobine arhitekture. Ovaj rad je podijeljen na tri nivoa – prvi ukazuje na utjecaj arhitekture na modu, drugi na utjecaj tekstila i tekstilne tehnologije na arhitekturu, i treći na spoj mode i arhitekture kao prostora iluzije i simulacije nestvarnog na primjeru prodajnog mjesta. U radu se navode primjeri iz svijeta mode, arhitekture i umjetnosti.
PDF
