SAŽETAK
Atopijski dermatitis česta je, kronično recidivirajuća upalna bolest kože karakterizirana složenom etiopatogenezom i raznolikim kliničkim fenotipom. Klinička slika može biti različita, a ...bolest je obilježena ponavljajućim dermatitisom, izraženim svrbežom i značajnim utjecajem na kvalitetu života oboljele osobe i cijele obitelji. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike prema standardiziranim dijagnostičkim kriterijima, a procjena težine bolesti prema standardiziranim instrumentima za procjenu težine bolesti. Liječenje treba prilagoditi svakom bolesniku, a cilj liječenja je smanjiti simptome svrbeža, obnoviti oštećenu kožnu barijeru, spriječiti egzacerbaciju bolesti, spriječiti odnosno liječiti komplikacije i komorbiditete te smanjiti negativni utjecaj bolesti na kvalitetu života. Zahvaljujući napretku u razumijevanju etiopatogeneze, terapijske mogućnosti su zadnjih godina značajno napredovale. Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora predstavlja smjernice za dijagnostiku i liječenje atopijskog dermatitisa. Smjernice su rezultat konsenzusa hrvatskih stručnjaka za atopijski dermatitis koji su kritički proučili mjerodavnu znanstvenu literaturu, koja se temelji na najboljim dokazima.
Pojavnost atopijskog dermatitisa (AD) tijekom posljednjih desetljeća u porastu je, što je osobito izraženo u zemljama zapada. Smatra se da je uzrok smanjena izloženost mikroorganizmima tijekom ...najranijeg djetinjstva i posljedično smanjena stimulacija imunološkog sustava. Budući da crijevna mikroflora predstavlja prvi i najveći izvor mikrobnog opterećenja, promjene u njezinu sastavu i raznovrsnosti smatraju se čimbenikom nastanka AD-a. To je razlog zašto se probiotici, zahvaljujući svojoj sposobnosti manipulacije sastavom mikroflore i imunomodulatornim učincima, smatraju mjerom prevencije i liječenja atopijskog dermatitisa. Dosadašnje studije ukazuju na njihov preventivni potencijal, no kao terapijska intervencija nisu pokazali pozitivne učinke. Ipak, primjena probiotika u AD-a za sada je ostala predmetom istraživanja, a buduće studije trebale bi razjasniti zaslužuju li oni mjesto među ostalim preventivnim i terapijskim mjerama te razriješiti nedoumice glede njihove primjene.
Učinkovita fi zikalna, kemijska, biokemijska i imunosna funkcija kože podrazumijeva odgovarajuću strukturu epidermisa. Filagrin, jedan od epidermalnih proteina, ključan je za stvaranje korneocita i ...intracelularnih metabolita koji doprinose održavanju vlažnosti sloja stratum korneum i kiselog pH površine kože. Opisane su međutim, brojne mutacije gena koji kodira (pro)fi lagrin, upalna stanja i razni vanjski čimbenici koji rezultiraju deficitom fi lagrina. Defi cit fi lagrina dokazan je u raznim kožnim bolestima, a spoznaje o njegovom metaboličkom procesiranju otkrivaju i ciljeve za novu terapijsku strategiju u takvim bolestima. U ovom pregledu opisane su glavne značajke stvaranja i metabolizma fi lagrina, te kliničke implikacije
defi cita fi lagrina u etiopatogenezi nekih kožnih bolesti.
Iako se intolerancija na histamin (Histamine Intolerance, HIT) ne javlja često, posljedice mogu biti teške. Intolerancija na hranu je nealergijska preosjetljivost na hranu koja ne uključuje ...imunološki sustav iako su simptomi slični onima kod alergijskih reakcija posredovanih IgE-om. Čini se da HIT nastaje oštećenjem aktivnosti diaminoksidaze (DAO) zbog gastrointestinalnih bolesti ili inhibicijom DAO, a u dijelu bolesnika dokazana je i genetska predispozicija. Unos hrane bogate histaminom te alkohola ili lijekova koji uzrokuju otpuštanje histamina ili blokiraju DAO može uzrokovati različite smetnje na brojnim organima (gastrointestinalni sustav, koža, pluća, kardiovaskularni sustav i mozak), ovisno o ekspresiji histaminskih receptora. Kao dermatološke posljedice javljaju se osip, svrbež, urtikarija, angiedem, dermatitis, egzem, pa čak akne, rozaceja, psorijaza i dr. Prepoznavanje simptoma nastalih kao posljedica HIT-a je osobito značajno u liječenju bolesnika. U novije vrijeme sve više se dolazi do spoznaja o značenju HIT-a u bolesnika s atopijskim dermatitisom (AD), u kojih je dokazana korist provođenja dijete siromašne histaminom. Zbog mogućih simptoma u brojnim organima, za dijagnozu HIT-a nužno je ispitati detaljnu anamnezu o simptomima nakon unosa hrane bogate histaminom ili lijekova koji interferiraju s metabolizmom histamina. S obzirom da takvi simptomi mogu biti posljedica više čimbenika, postojanje HIT-a je obično podcijenjeno, ali se dosta očekuje od budućih studija.
Topikalna ili lokalna terapija iznimno je važna u liječenju alergijskih, infektivnih i seboroičnih bolesti kože. Veterinarima su dostupne brojne komercijalne formulacije i mogu uključivati različite ...aktivne sastojke. Koža pasa često je osjetljivija od ljudske kože zbog anatomskih i fizioloških posebitosti, uključujući i razlike u debljini rožnatog sloja, pH kože i gustoće dlačnih folikula koji mogu također olakšati prodiranje aktivnih sastojaka lokalne terapije. Stoga je preporučljivo koristiti formulacije registrirane „samo za primjenu u pasa.“ U ovom preglednom članku naglašava se primjena lokalne terapije za liječenje površinske upale kože, keratoseboroičnih poremećaja i atopijskog dermatitisa u pasa.
Alergija na hranu čest je problem u bolesnika s
atopijskim dermatitisom, osobito u djece. S obzirom na kliničke
spoznaje u posljednjih nekoliko desetljeća, jasno je da hrana,
kao kravlje mlijeko i ...kokošje jaje, može direktno dovesti do
pogoršanja atopijskog dermatitisa, osobito u senzibilizirane
djece. Budući da su uloga, kao i imunosna zbivanja alergije na
hranu kod atopijskog dermatitisa još nedovoljno potpuno razjašnjeni,
mi ćemo se upravo osvrnuti na utjecaj alergije na hranu
kod djece s atopijskim dermatitisom.
Atopijski dermatitis ili atopijski egzem je kronično-
recidivirajuća upalna dermatoza, uvjetovana genetskom
predispozicijom, obilježena svrbežom, suhoćom kože i tipičnom
kliničkom slikom koja u ...značajnoj mjeri ovisi o dobi bolesnika.
Prevalencija je visoka i u stalnom je porastu. Atopijski dermatitis
je najčešće prva bolest u atopijskome maršu na putu kasnijeg
nastanka drugih atopijskih bolesti kao što su bronhalna astma
i alergijski rinitis. Rano prepoznavanje i primjena optimalne i
učinkovite terapije nužni su, a možda imaju ulogu i u prevenciji
kasnijeg nastanka ostalih atopijskih bolesti.
Cilj rada je pokazati koja je i kakva uloga medicinske sestre, roditelja i samog bolesnika u kontroli bolesti, odnosno kolika je razlika znanja i informiranosti između tri ispitivane skupine.
Metode: ...Istraživanje je provedeno u Općoj bolnici Dubrovnik na Odjelima pedijatrije i dermatovenerologije, te u Domu zdravlja Dubrovnik (Pedijatrijska ambulanta). U istraživanje je uključeno 40 ispitanika podijeljenih u tri skupine: medicinske sestre, roditelji i oboljeli. Istraživanje je provedeno u mjesecima lipnju
i srpnju 2015. godine, pomoću modificiranog upitnika koji se sastojao od 15 pitanja.
Rezultati: Iz rezultata istraživanja možemo zaključiti da medicinske sestre dobro poznaju uzroke i simptome ove bolesti, dok su bolesnici i roditelji manje educirani, ali sve tri skupine pokazuju manju educiranost kada se govori o alergiji na hranu, primjeni kortikosteroida u lokalnoj terapiji te na važnost njege kože u opisanoj bolesti.
Zaključak: Iako je istraživanje provedeno na relativno malom broju ispitanika, na temelju naših rezultata zaključujemo da je potrebno uložiti dodatne napore u daljnjoj edukaciji sve tri ispitivane skupine.
Svrha: Molarno-incizalana hipomineralizacija (MIH) poremećaj je u razvoju zuba koji zahvaća prve Trajne kutnjake i sjekutiće s prevalencijom od 2,5 do 40 %. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ...utjecaj atopijskih bolesti na razvoj molarno-incizalne hipomineralizacije. Materijal i Metode: Istraživanje se temeljilo na pregledu medicinske dokumentacije 102 djeteta u dobi između 8 i 12 godina i 11 mje-seci s već dijagnosticiranim MIH-om. Rezultati: Pronađena je povezanost (χ 2 , p ≤ 0,05) između MIH-a u ustima djece i atopijskog dermatitisa (OV = 2,504; 1,54 – 4,05 CI 95 %), alergije na hranu (OV = 2,171; 1,03 – 4,56 CI 95 %), alergijskog rinitisa (OV = 0,17; 0,02 – 1,27 CI 95 %) i astmatičnog bronhitisa/astme (OV = 1,770; 1,05 -2,76 CI 95 %). Analizirajući patologije prema mjestu pogođenosti MIH-a, otkrili smo da su atopijski dermatitis, alergija na hranu, alergijski rinitis i astma češći kod dje-ce koja su imala (p < 0,05) zahvaćene zube # 12, # 11, # 21, # 22, # 36, # 31, # 41 i # 42. Zaključci: Povezanost MIH-a i atopijskih bolesti u prvih 36 mjeseci djetetova života pokazuje koliko je tom pro-blemu potreban multidisciplinarni pristup.
PDF
