U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih ...migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema "drugima", mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N-52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između "centra" (Zagreb) i "periferije" (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.
The paper analyses media representations of migrants with a special focus on the case of an attempt to establish an accommodation centre for asylum seekers in the Croatian village Mala Gorica near Petrinja. After the closure of the Balkan Corridor, the movement of forced migrants through the countries on the Balkan route put the states in the region in a challenging position. The states had to develop migration management systems that would enable the organisation of acceptance and integration of refugees. The choice of location of reception and accommodation facilities for asylum seekers could often be a contentious issue for the local population. The media play an important role in the process of informing citizens since, along with other social actors in positions of power, they influence and shape the public discourse. In this paper, we used a qualitative content analysis of Croatian media articles published from November 2018 to May 2019 (N-52). In order to identify discourses, themes and frameworks that contribute to the understanding of the media representation of the above phenomenon we used the document analysis approach of Altheide and Schneider (2017). In the analysis of the arguments of various actors three themes were detected: the relationship between the victim and the perpetrator, the relationship between the government and the people, and the relationship between the “center” (Zagreb) and the “periphery” (Petrinja). All three, in different variations, point to the problem of inequality, i.e., domination and subordination. We identified two dominant media frames in reporting: discursive construction of migrants as a social problem and conflict as a constitutive relationship between social actors. We discuss these findings and argue that this type of research enables a critical reflection on the role of media in public representations of marginalised social groups such as asylum seekers, which could then enable a more inclusive social environment and humane treatment of marginalised groups.
U razdoblju između 2011. i 2017. došlo je do oscilirajućeg, ali vidljivog, porasta broja maloljetnika bez pratnje u tranzitu kroz Hrvatsku. Događaji na balkanskom koridoru tijekom 2015. i 2016. ...uključivali su i značajan broj djece bez pratnje i djece odvojene od roditelja, koji se smatraju ranjivim skupinama izbjeglica i migranata. Državne politike i mjere usmjerene na skrb za te skupine, odnosno na njihovu zaštitu, uključuju i mehanizme imenovanja posebnih skrbnika koji se bave zaštitom njihovih prava i pružanjem opće potpore u sustavu skrbi tijekom njihova boravka i/ili tijekom postupka priznavanja statusa. Provedenom analizom dostupnih dokumenata nadopunjenom tematskom analizom sadržaja 26 ekspertnih intervjua koji su bili provedeni u tri ciklusa, 2014., 2016. i 2018., među relevantnim dionicima i pružateljima skrbi, u radu se razmatraju neki od najvažnijih izazova u sustavu posebnog skrbništva, ispitujući opću ulogu skrbnika za prihvat, integraciju i moguće spajanje obitelji za djecu bez pratnje. Rezultati upućuju na to da se zbog kratkog razdoblja boravka djece bez pratnje u Hrvatskoj, ali i zbog sustavnih nedostataka u sustavu skrbi, država suočava s nedosljednostima u provedbi postojećih standarda Europske unije kao i nacionalnih mjera. Stoga je sustav posebnog skrbništva za maloljetnike bez pratnje i djecu odvojenu od roditelja, na koji je samo dijelom utjecalo iskustvo s balkanskim koridorom iz 2015. i 2016., ograničen nedostatkom stručnih i financijskih sredstava, izostankom snažnije institucionalne podrške angažmanu posebnih skrbnika te donekle preklapanjem nadležnosti različitih aktera u sustavu skrbi.
This paper describes the construction of "The Scale of Attitudes towards Asylum Seekers" based on a survey conducted on a convenience sample of 277 students of social, natural and engineering studies ...within the University of Zagreb. Applied exploratory factor analysis, using the direct oblimin rotation, resulted in three factors: "perception of social threat"; "perception of cultural threat"; and "perception of health and economic threat". The obtained factors explain 60.8% of the instrument’s variance and were used as foundation for the construction of additive subscales, which were in further ANOVA analyses treated as the dependent variables. The independent variables used were selected socio-demographic, socio-cultural and contextual variables. The results indicate that a greater perception of asylum seekers as a social and cultural threat is expressed by male students, who study engineering sciences, are politically positioned right and extremely right, are convinced believers or religious, and do not have, or have only one friend who is a foreigner in Croatia (significant only for perception of social threat). On the other hand, a greater perception of the asylum seekers as a health and economic threat is expressed only by students who study engineering or natural sciences. The expected correlations between the attitudes towards asylum seekers and the variables "personal experience of displacement" (including refugee experience), "contact with asylum seekers and asylees" and "primary source of information on asylum" were not statistically significant.
Europska unija, kao i druge zemlje na Balkanskoj ruti migracija, bilježi veliko povećanje broja osoba koje traže azil. Paralelno s povećanjem broja izbjeglica koje pokušavaju ući na teritorij EU-a ...pooštravaju se mjere za upravljanje migracijama, a pravo na azil na razini država članica sve se restriktivnije tumači. Traženje zaštite od proganjanja postaje razlogom za zatvaranje granica i onemogućivanje pristupa teritoriju i sustavu azila. No pristup sustavu azila prvi je korak u ostvarivanju prava na azil kako je ono zajamčeno međunarodnim, europskim i nacionalnim pravom. Osim omogućivanja pristupa teritoriju i sustavu azila koji implicira obvezu država na prihvaćanje izbjeglica kako bi se u pravičnom i učinkovitom postupku utvrdila potreba za međunarodnom zaštitom, države su dužne poštovati načelo zabrane vraćanja (non-refoulement). Razjašnjavanje povezanosti omogućivanja pristupa sustavu azila i zaštite načela zabrane vraćanja svrha je ovog rada. Analiza u radu izvedena je pravnodogmatskom metodom istraživanja i tumačenja pravnih akata i drugih izvora prava te relevantnih preporuka i dokumenata UNHCR-a. Polazi se od pretpostavke da se bez omogućivanja pristupa teritoriju i sustavu azila ne može poštovati načelo zabrane vraćanja. Osim iz međunarodnoga izbjegličkog prava i doktrinarnih tumačenja to proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava u pogledu zabrane mučenja ili drugoga nečovječnog postupanja ili kažnjavanja zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zaključuje se da kada razmatraju uvođenje novih mjera za upravljanje migracijskim kretanjima, države moraju uzeti u obzir međunarodne i europske standarde u pogledu zaštite načela zabrane vraćanja.
Kao rezultat političkih i ekonomskih promjena u svijetu te uključivanja u Europskoj uniji, Hrvatska bilježi pojačani priljev tražitelja azila i neregularnih migranata. Mnoge države sve češće, pa tako ...i Hrvatska, koriste ograničavanje slobode kretanja tražitelja azila i neregularnih migranata kao sredstvo nadzora i odvraćanja. Radi se o mjeri kojom se mogu ograničiti temeljna ljudska prava i slobode. Međunarodni standardi, prvenstveno Smjernice UNHCR-a, stoga upućuju na primjenu blažih mjera od ograničenja slobode kretanja.
Članak daje pregled blažih mjera u međunarodnom, europskom i nacionalnom zakonodavstvu, uz pregled njihova odnosa prema samoj mjeri ograničavanja slobode kretanja. U obzir su uzeti relevantni međunarodni akti, akti Vijeća Europe, praksa Europskoga suda za ljudska prava i pravno neobvezujući međunarodni standardi. Provedena je komparativna analiza četiriju tranzitnih zemalja vanjske granice EU kako bi se pronašli adekvatni prijedlozi za uvođenje i razvoj blažih mjera u Hrvatskoj. U hrvatskom zakonodavstvu analizirane su postojeće zakonodavne odredbe te njihova praktična primjena. Dani su prijedlozi za izmjene Zakona o azilu po pitanju blažih mjera, njihov prijedlog, opis i postupovna jamstva te za primjenu u praksi.
Analiza u radu provedena je pravnodogmatskom metodom istraživanja i tumačenja pravnih akata i drugih pravnih izvora.
The main purpose of the paper is to analyse the mechanisms of Europeanization and the EU instruments of influence on public policies of candidate countries, using the example of asylum policy. In ...addition to analysing the instruments and mechanisms of the Europeanization of the Croatian asylum system, the paper includes an overview of EU influence on the asylum policies of candidate countries during the EU Eastern enlargement in 2004 and 2007. The research is based on an overview of literature on Europeanization and legislative and other documents adopted during the process of Croatian accession to the EU. The results indicate that in the context of the Croatian asylum system, the EU used the same instruments of influence as during the Eastern enlargement. In this sense, the Europeanization instruments of the Croatian asylum system differ from those of the other Southeastern European countries also participating in the Stabilization and Accession Process, for which the EU uses additional instruments of influence. With regard to the mechanisms of Europeanization, it is concluded that the transfer of the European model, in addition to accession conditionality, has also been accepted voluntarily, by socialization understood as diffusion and change of norms and understanding throughout the process of imitation and learning.
Tražitelji azila kao prijetnja Pozniak, Romana; Petrović, Duško
Studia ethnologica Croatica,
12/2014, Letnik:
26, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Posljednjih dvadeset godina u državama članicama Europske unije, kao i u ostalim razvijenim industrijskim državama, migranti, izbjeglice i tražitelji azila uglavnom se doživljavaju kao sigurnosna ...prijetnja. Zamjetna je tzv. „sekuratizacija migracija“, odnosno proces u kojem politikama (policies) migracija i azila dominiraju sigurnosni diskursi i pripadajuće sigurnosne tehnike. Pri djelovanju sigurnosnih tehnika zabilježene su pojačane represivne i sigurnosne mjere. Članak detaljnije analizira represivne prakse u zemljama Europske unije. U Hrvatskoj su represivne prakse analizirane na primjeru Prihvatilišta za tražitelje azila hotel Porin. Autori nude i nekoliko objašnjenja o nastanku tih praksi vezujući ih uz procese depolitizacije suvremenih liberalno-demokratskih društava.
Information:
The complete programme has a running time of 00:26:14.
Doctor Viorica Russu shows a luxury homes for the elderly .
Original language summary:
Doctor Viorica Russu prezinta azilul pentru ...batrani de lux.
Information:
The complete programme has a running time of 00:26:14.
Pravo na azil zajamčeno je međunarodnim, regionalnim i nacionalnim pravnim aktima. Važnu ulogu u razvoju standarda zaštite tražitelja azila i azilanata imaju sudovi. Cilj rada je utvrditi promiču li ...domaći hrvatski sudovi međunarodne i europske standarde azilne zaštite te razvijaju li više standarde zaštite tražitelja azila i azilanata. Hipoteza
rada je da hrvatski sudovi ne utječu značajno na razvoj standarda zaštite tražitelja azila i azilanata. Predmet rada su presude Upravnog suda i odluke Ustavnog suda. Analiza je izvedena pravnodogmatskom metodom istraživanja i tumačenja pravnih akata i drugih izvora prava te jezičnom analizom. Zaključuje se da hrvatski sudovi do sada nisu
značajnije utjecali na podizanje standarda zaštite tražitelja azila i azilanata. Sudbena vlast mogla bi imati značajnu ulogu u daljnjem razvoju hrvatskog sustava azila pod uvjetom da sudovi iskoriste mogućnosti utjecaja koje im pruža njihov neovisni položaj i razviju više standarde zaštite tražitelja azila i azilanata.
Sadašnji diskurs o azilu i iregularnoj migraciji, sa svim njegovim konceptima i institucijama, tehnikama i kodeksom ponašanja, uveden je u Republiku Srbiju kroz tzv. proces pristupanja Europskoj ...uniji. Kao preduvjet liberalizacije viznog režima s Europskom unijom (postignute 2009. godine), Srbija je potpisala sporazume o readmisiji s Europskom unijom i njezinim državama članicama, te usvojila Zakon o azilu (2007.) i Zakon o strancima (2008.). Međutim, bliski pojmovi i pravni instrumenti postojali su i prethodnim periodima. U ovom tekstu dajem dijakronijski pregled konceptualnih i proceduralnih razlika i govorim o njihovim preplitanjima, spajanju, prelijevanju i sučeljavanju. Time pokušavam indicirati prije svega njihovu uporabu u svojstvu političkih izjava, tj. kao performative koji utječu na nacionalni i međunarodni politički kontekst.
PDF
