U radu se analiziraju stavovi studenata pravnih fakulteta o migrantima s Bliskog istoka
i azilantima u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni metodom ankete sredinom 2019.
godine na pravnim ...fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku (N = 667). Konceptualni
okvir za objašnjenje tih stavova primarno nalazimo u teorijama konfliktnog pristupa, tj. teoriji
grupne prijetnje i teoriji integrirane prijetnje. U tom kontekstu analizira se kako studenti prava
doživljavaju migrante s Bliskog istoka i azilante u Hrvatskoj te smatraju li ih stvarnom ili simboličnom
prijetnjom za Hrvatsku i zemlje EU-a. U radu se također ispituju razlike u stavovima
među studentima različitih sociodemografskih i sociokulturnih karakteristika. Rezultati su pokazali
da su politička orijentacija, stupanj (ne)religioznosti i gradovi iz kojih ispitanici dolaze
značajno povezani sa stavovima studenta prema migrantima i azilantima. Također se pokazalo
da postoji značajna povezanost između stavova prema azilantima u RH i općenitih stavova koje
ispitanici imaju prema migrantima s Bliskog istoka, pri čemu najsnažniji, pozitivni učinak na
stavove o migrantima imaju spremnost na bliskost i kulturna otvorenost prema azilantima te
izostanak percepcije azilanata kao potencijalne ili stvarne prijetnje za društvo u koje dolaze.
U ovom radu bavimo se analizom i interpretacijom izbjegličke krize kao rastućim socijalnim rizikom i rastućim socijalnim problemom iz perspektive dviju teorijsko konceptualnih podloga, perspektive ...socijalnih nejednakosti i iz perspektive multikulturalnosti. Socijalne nejednakosti izbjeglica i azilanata predstavljaju rizik od socijalne isključenosti i potencijalni socijalni problem koji traži djelovanje državnih
i javnih institucija. Socijalnom uključivanju, kao rješenju problema, pristupamo kroz koncept osnaživanja, naglašavajući dimenziju multikulturalnosti u bavljenju ovom socijalnom politikom i socijalnim problemom. U tome otkrivamo i analiziramo izazove socijalne integracije izbjeglica i azilanata koji uključuju različita područja njihova osnaživanja na koja treba sinkrono djelovati. Posebnu pažnju posvećujemo ulozi obrazovanja u svim dimenzijama osnaživanja izbjeglica i društva u koja se uključuju. Na kraju, uspoređujemo inicijative koje pokreće akademska zajednica u zemljama Europske unije i u Hrvatskoj. Cilj ovog rada je, na temelju ponuđenih analiza i interpretacija, potaknuti raspravu o problemu izbjegličke krize te pružiti podršku državnim i javnim institucijama u kreiranju promišljenih mjera relevantnih javnih politika.
Značajan dio ljudske povijesti bio je protkan seobama, kojih je Europa bila pošteđena od godina nakon Drugoga svjetskog rata. U desetak posljednjih godina, međutim, Europa se susreće s pojavom ...migracija koje nije očekivala, premda su je ratovi na njezinu jugoistoku, te potom na azijskom Srednjem istoku i Bliskom istoku, ali i vlastita demografska kretanja i klimatske promjene, morali na njih upozoriti. Migracije našeg vremena postaju sve više globalni fenomen i jasan signum temporis, koji traži globalne odgovore, a to što prije jer se na obzorju nazire tsunami novih, klimatskih, izbjeglica. Prvi dio ovog rada bavi sa najprije pojmovima ‒ migranti, izbjeglice, azilanti, prognanici…i njihovim distinguo, da bi zatim, u drugom dijelu, sučelio načela i vrednote opće Crkve i kršćana katolika u mjesnim Crkvama ‒ opće dobro i dobra univerzalne namjene, dostojanstvo, slobode i prava ljudske osobe s međunarodnim inicijativama i mogućnostima pojedinih država te s diskursom političara i strahovima građana.
Cilj ovoga istraživanja bio je prikazati projekt Integracija učenika u multikulturalno školsko okruženje koji je proveden u Osnovnoj školi Podmurvice u Rijeci, a u kojem su učenici stranci i azilanti ...(N=26) tijekom sedamnaest mjeseci učili hrvatski jezik. Projekt je financiran nepovratnim sredstvima u sustavu upravljanja i provedbe Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) – komponenta IV „Razvoj ljudskih potencijala“. Ispitano je znanje hrvatskoga jezika Peabody testom na početku i po završetku projekta. Dobiveni rezultati pokazuju da je duže vrijeme učenja jezika povezano s boljim uspjehom na testu te da postoji značajan napredak u znanju hrvatskoga jezika između dvije točke mjerenja. Učenici stranci i azilanti na kraju projekta svoje znanje hrvatskoga jezika procjenjuju izvrsnim i vrlo dobrim, iskazuju zadovoljstvo zbog naučenoga te smatraju da su dobro integrirani u školsko okruženje. Zadovoljstvo projektom iskazuju i roditelji djece stranaca i azilanata, učitelji, stručni suradnici te učenici koji redovno pohađaju školu u kojoj se projekt odvijao. U radu su navedene implikacije dobivenih rezultata kao i preporuke.
Integracija imigranata u države Europske unije danas je jedno od ključnih društvenih pitanja. Cilj je rada na studiji slučaja kolektiva Okus doma prikazati pokušaje i (ne)uspješnost socioekonomske, ...kulturne i interakcijske integracije izbjeglica i tražitelja međunarodne zaštite u hrvatsko društvo. Istraživanje se temelji na etnološkoj i kulturnoantropološkoj kvalitativnoj metodologiji: na intervjuima s azilantima i tražiteljima azila, sudjelovanju s promatranjem na radionicama kuhanja i promocijama hrane, te analizi medijskog diskursa. Osim integracijskog procesa koji se pokazao iznimno bitnim za azilante i tražitelje azila, autorice pokazuju koliko participacija odnosno pripremanje hrane u Okusu doma izbjeglicama omogućuje bivanje u transnacionalnom polju. Na kraju upućuju na dva sasvim suprotna načina prihvaćanja hrvatskih građana azilanata uključenih u ovu inicijativu (od dobrodošlice do distancije), drugih azilanata, tražitelja zaštite i, općenito, imigranata u Hrvatskoj.
Extended description:
Obmejna tabla na madžarski meji, policist pri pregledu avtomobila, mejni prehod, prehodni dom za tujce Prosenjakovci, begunci, prebežniki v domu, izjava Ernest Bedek, vodja ...Prehodnega doma za tujce.
Extended description:
Obmejna tabla na madžarski meji, policist pri pregledu avtomobila, mejni prehod, prehodni dom za tujce Prosenjakovci, begunci, prebežniki v domu, izjava Ernest Bedek, vodja Prehodnega doma za tujce.
Murska Sobota: Illegal border crossings, an asylum seekers' hostel Prosenjakovci.
Original language summary:
Murska Sobota - ilegalni prehodi meje, prehodni dom za tujce Prosenjakovci.
Cilj ovog istraživanja bilo je analiziranje stavova studentske populacije Sveučilišta u Splitu prema tražiteljima azila kao višedimenzionalnoj prijetnji zajednici u kontekstu društva rizika. ...Pristupili smo empirijskom prikupljanju podataka unutar višedimenzionalnog teorijskog okvira. Prvi dio našeg interesa tema je teorijskog smjera refleksivne modernosti i društva rizika Ulricha Becka, dok se drugi bavi teorijskim objašnjenjima percepcije tražitelja azila kao prijetnje. U skladu s ciljem, na stratificiranom uzorku od 286 studenata Sveučilišta u Splitu, rezultati ukazuju na odgovarajuću pouzdanost opaženu putem korelacije ispitivanja i ponovnog testiranja (r = 0,87; p <0,001), kao i konstruktnu valjanost utvrđenu faktorskom analizom s varimax row rotacijom (Expl Var = 71 %). Nadalje, ANOVA je otkrila da su studenti azilante statistički značajno više shvaćali kao stvarnu nego simboličku prijetnju. Sudionici tako prepoznaju jedan, ne manje važan, ali difuzni fenomen koji među njima pokazuje interes za racionalan izbor, ali i za uvažavanje subjektivnosti subjekta o kojem se raspravlja i rješava svaki pokušaj migracijskih pojava i s tim povezanim problemima. Buduća istraživanja trebaju se usredotočiti na ovu promjenu pristupa prema azilantima, što će omogućiti da se problem istraži i iz pozicije tražitelja azila, što je potrebno želimo li o sebi i drugima donijeti stručne i valjane zaključke.
Ovaj rad se bavi pitanjima azilanata i tražitelja azila u Republici Hrvatskoj.
Ponuđene su osnovne definicije, kao i zakonski okvir, a prikazano je i dosadašnje stanje unutar
politika koje se odnose ...na rad s ovim skupinama. Uz standardnu obradu postojeće literature, podaci
su prikupljeni i putem polustrukturiranih intervjua sa zaposlenicama ustanova koje neposredno rade s
azilantima i tražiteljima azila. Opisani su problemi s kojima se azilanti i tražitelji azila svakodnevno
susreću, od zakonskih ograničenja pa do nemogućnosti učenja jezika ili participiranja na tržištu rada.
U radu su ponuđeni i prijedlozi mjera za osvješćivanje javnosti, senzibilizaciju i smanjenje ksenofobije
i diskriminacije, među kojima su organizacija raznih događanja, koja bi uključivala marginalizirane
skupine, ali i volontere i građane.
U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog pravnog centra i UNHCR-a Hrvatska u Zagrebu je 15. svibnja 2014. održan znanstveno-stručni skup Pravna zaštita djece bez pratnje. ...Tema skupa vrlo je aktualna zbog toga što se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju znatno povećao broj djece bez pratnje, azilanata, tražitelja azila i žrtava trgovanja ljudima. Vrijednost ovog skupa očituje se ne samo u aktualnoj i vrlo zahtjevnoj tematici, već i u zalaganju organizatora da se interdisciplinarnim pristupom rasvijetle goruća pitanja te da se ponude adekvatna rješenja koja će poslužiti stručnjacima u praksi. Upravo zbog takvog spoja teorije i prakse, rekli bismo holističkog pristupa, skup je ostvario željene rezultate na veliko zadovoljstvo okupljene znanstvene i stručne zajednice.
PDF
