Boris Krajnc je bil prvi habilitirani učitelj ljubljanske univerze za področje biokemije – imenovanje v naziv docenta je datirano s 7. januarjem 1946. Vendar se je Krajnčeva življenjska pot zelo ...hitro končala, saj so ga 27. oktobra 1947 aretirali in 26. aprila 1948 na montiranem dachauskem procesu obsodili na smrt. Ustrelili naj bi ga 12. maja 1948, starega 34 let. Krajnčeva življenjska zgodba je tesno povezana z delom več slovenskih kemikov, ki so bili kot zaporniki v koncentracijskem taborišču Dachau izbrani za tehnično pomoč pri izvedbah poskusov na ljudeh ali pri delu v kliničnem laboratoriju. Na povojnih dachauskih procesih v Ljubljani je bilo skupaj obsojenih 8 kemikov, od teh jih je bilo 5 obsojenih na smrt in ustreljenih. V kasnejših presojah dachauskih procesov se je izkazalo, da so bile obtožnice skonstruirane, priznanja pa pridobljena s krutimi zasliševalskimi metodami, zato so bile vse sodbe razveljavljene. Po emigraciji encimatika Richarda Klemna ter pregonu Maksa Samca in Marte Blinc z univerze je bil Boris Krajnc tisti, ki naj bi skrbel za biokemijo na Tehniški fakulteti. Po njegovi smrti je nekaj let biokemijo predaval Krajnčev mlajši kolega Dušan Stucin z Medicinske fakultete, potem pa biokemije več let ni bilo v kemijskem kurikulumu.
Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi in vivo toksičnost i raspodjelu jednokratne i višekratnih doza polimernih nanočestica L-glutaminske kiseline-g-p(HEMA) u funkciji isporuke lijekova. ...Jednokratna oralna doza nije prouzročila smrtnost, a akutni LD50 iznosio je >2,000 mg/kg tjelesne težine. Višekratne oralne dnevne doze od 25 mg, 50 mg i 100 mg/kg tjelesne težine, davane 28 dana, nisu dovele do značajnih razlika u ukupnoj tjelesnoj i relativnoj težini organa u usporedbi s kontrolnom skupinom. Ove rezultate potvrđuju biokemijski i histološki nalazi. Izloženost nanočesticama nije uzrokovala statistički značajne razlike u broju mikronukleusa u stanicama koštane srži miševa u odnosu na kontrolu. Raspodjela nanočestica u tijelu mijenjala se s vremenom, a nanočestice bi doprle u organe, pa i u koštanu srž, unutar prvih šest sati od primitka doze, što je utvrđeno ex vivo snimkama dobivenim pomoću sustava IVIS® Spectrum. Naši rezultati upućuju na to da su polimerne nanočestice L-glutaminske kiseline-g-p(HEMA) biokompatibilne i imaju potencijala za primjenu kao sustav isporuke lijekova.
135. godišnjica rođenja Frana Bubanovića: slike iz života Mlinac-Jerković, Kristina; Damjanović, Vladimir; Kalanj-Bognar, Svjetlana ...
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
10/2018, Letnik:
67, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja ...Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je osnivač, te 100 godina od izdavanja njegove znanstveno-popularne knjige “Kemija živih bića”. Kroz godine napisan je velik broj tekstova o njegovom doprinosu popularizaciji znanosti, znanstvenom opusu, njegovom nastavničkom pozivu kao i sveučilišnim udžbenicima. Ovim tekstom želimo se osvrnuti na pojedine zanimljive trenutke njegova života te prikazati nekoliko dosad neobjavljenih dokumenata i fotografija ustupljenih od njegove obitelji.
The aim of this safety study in mice was to determine
toxicity and biodistribution potential of a single and multiple doses of L-glutamic acid-g-p(HEMA) polymeric nanoparticles as a drug delivery ...system. The single dose did not cause any lethal effect, and its acute oral LD
was >2.000 mg/kg body weight (bw). Multiple doses (25, 50, or 100 mg/kg bw) given over 28 days resulted in no significant differences in body and relative organ weights compared to control. These results are supported by biochemical and histological findings. Moreover, nanoparticle exposure did not result in statistically significant differences in micronucleus counts in bone marrow cells compared to control. Nanoparticle distribution was time-dependent, and they reached the organs and even bone marrow by hour 6, as established by
imaging with the IVIS
spectrum imaging system. In conclusion, L-glutamic acid-g-p(HEMA) polymeric nanoparticles appear biocompatible and have a potential use as a drug delivery system.
Triazole fungicide fluconazole has become the most widely used antifungal agent in the world, mainly because of its ability to penetrate well into body fluids and tissues. However, it has been ...reported to interact with many drugs and because of its common use, the risk of resistance to fluconazole increases. This calls for new anti-fungal drugs that would be able to replace it. In 2006, a new thialo benzene derivative - 2,4-dithiophenoxy-1-iodo-4-bromo benzene (C
IBr) - was synthesised with a carbon backbone similar to fluconazole, and, according to the early in vitro tests, much greater efficiency. Followed an in vitro test of its cytotoxicity, in which the new drug showed promising results as an alternative to fluconazole. The aim of this study was take the next step and test C
IBr toxicity in vivo. We opted for a four-week test on Wistar rats, in which the new antifungal agent was orally applied at doses two and a half and five times lower than those of fluconazole. There were no changes in daily food and water consumption, but weight gain in female rats and relative organ weights changed in the treated groups, pointing to sex-related differences in drug metabolism and effects. Fluconazole significantly increased leukocytes and lowered neutrophils whereas C
IBr did not, while other haematological changes in respect to the vehicle control were similar between the treated groups. Differences in cytochrome c in the liver and kidney suggested greater apoptotic effect of the new drug, but interpretation remains inconclusive, considering that other key indicators (biochemistry and histopathology) do not support greater toxicity. Considering that C
IBr is more active at lower concentrations and has comparable toxic effects to fluconazole in rats, this new compound shows some promise in the treatment of fungal infections. Future, more detailed animal studies are needed, that will include drug interactions and molecular toxicity pathways. If the results are promising, clinical studies should follow.
Triazolni antifungalni lijek flukonazol danas je najrašireniji antimikotik u svijetu, mahom zato što dobro prodire u tjelesne tekućine i tkiva. Primijećeno je međutim da ulazi u interakciju s drugim lijekovima, a zbog česte uporabe sve je veći i rizik od stvaranja rezistencije na njega. Stoga se traži njegova dostojna zamjena. Godine 2006. sintetiziran je novi derivat tialobenzena - 2,4-ditiofenoksi-1-jodo-4-bromobenzen (C18H12S2IBr). Iako je ugljikova osnovica tog derivata slična onoj flukonazolu, u prvim in vitro istraživanjima pokazao se puno djelotvorniji. Uslijedilo je in vitro istraživanje njegove citotoksičnosti, u kojem se novi spoj pokazao obećavajućom zamjenom za flukonazol. Cilj je ovog istraživanja bio otići korak dalje i istražiti toksičnost C18H12S2IBr in vivo. Odlučili smo se za četverotjedno istraživanje na štakorima Wistar, kojima se je novi antimikotik davao na usta u dozama dva i pol i pet puta nižima od uobičajene doze flukonazola. U životinja nisu primijećene promjene u konzumiranju hrane i vode, ali je relativna težina organa u ženki bila drugačija u odnosu na kontrolnu skupinu, što upućuje na razlike između spolova u metabolizmu lijeka. Za razliku od C18H12S2IBr, flukonazol je prouzročio značajno povišenje razine leukocita i smanjenje neutrofila. Ostale hematološke promjene u odnosu na kontrolnu skupinu bile su slične u skupina koje su primale bilo flukonazol bilo novi lijek. Razlike u imunolokalizaciji citokroma c u jetrima i bubrezima pokazatelj su snažnijeg apoptotičkog učinka novoga lijeka, ali se zbog drugih ključnih pokazatelja (biokemijskih i histopatoloških) ne može ništa zaključiti jer oni ne odgovaraju nalazima citokroma c. S obzirom na to da C18H12S2IBr snažnije djeluje od flukonazola pri nižim koncentracijama, uz podjednake toksične učinke u štakora, ovaj je novi spoj nesumnjivo obećavajuća alternativa liječenju gljivičnih infekcija. Potrebna su daljnja, podrobnija istraživanja u životinja, koja će obuhvatiti interakcije spojeva i molekularne putove toksičnosti. Bude li se lijek i u tim istraživanjima pokazao boljom alternativom, trebalo bi provesti klinička ispitivanja u ljudi.
Prije točno sto godina, u sklopu tek osnovanoga Medicinskog fakulteta u Zagrebu, utemeljen je Zavod za kemiju i biokemiju. Njegov utemeljitelj, prvi predstojnik, kao i nastavnik bio je profesor Fran ...Bubanović. Od te davne 1918. godine u Zavodu se kontinuirano provodi naobrazba budućih liječnika iz medicinske kemije i biokemije. Ovim radom želimo dati uvid u nastavnu aktivnost koja se obavljala u Zavodu tijekom četrdesetak godina Bubanovićeve sveučilišne karijere. Neizmjeran je doprinos profesora Bubanovića načinjen ne samo u ranom početku nastavne aktivnosti Zavoda nego i u dugogodišnjoj organizaciji i vođenju nastave i Zavoda, kao i na izdavanju fakultetske stručne i nastavne literature iz područja kemije. Smatramo da je profesor Bubanović svojim predanim radom ostavio traga na mnogim generacijama svojih studenata, a nas, njegove nasljednike na Zavodu, neizmjerno zadužio.
Rad se bavi mjestom i ulogom informiranog pristanka u svakodnevnoj kliničkoj laboratorijskoj praksi. Uzimajući u obzir međunarodne etičke smjernice kao što su UNESCO-va Opća deklaracija o bioetici i ...ljudskim pravima, Helsinška deklaracija Svjetskog medicinskog udruženja te hrvatske nacionalne zakone i kodekse kao što su Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Etički kodeks medicinskih biokemičara i medicinske deontologije, Zakon o djelatnostima u zdravstvu te Etički kodeks Hrvatske komore zdravstvenih radnika daje se pregled aktualne primjene navedenih preporuka i propisa. Naglašava se potreba za razlikovanjem pristanka na medicinski postupak od pristanka na sudjelovanje u istraživanju. Ističe se uloga specijalista laboratorijske medicine i magistara medicinske biokemije u procesu informi-ranog pristanka. Sugerira se kreiranje ‘intervjua informiranog pristanka’. Potrebna je daljnja rasprava o mogućnosti uvođenja ‘opće suglasnos-ti’. Zaključno, informirani pristanak trebao bi predstavljati značajnu i uobičajenu aktivnost u kliničkim laboratorijima u Hrvatskoj.
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja ...Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je osnivač, te 100 godina od izdavanja njegove znanstveno-popularne knjige “Kemija živih bića”. Kroz godine napisan je velik broj tekstova o njegovom doprinosu popularizaciji znanosti, znanstvenom opusu, njegovom nastavničkom pozivu kao i sveučilišnim udžbenicima. Ovim tekstom želimo se osvrnuti na pojedine zanimljive trenutke njegova života te prikazati nekoliko dosad neobjavljenih dokumenata i fotografija ustupljenih od njegove obitelji.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
This book presents the wisdom, knowledge and expertise of the food industry that ensures the supply of food to maintain the health, comfort, and wellbeing of humankind. The global food industry has ...the largest market: the world population of seven billion people. The book pioneers life-saving innovations and assists in the fight against world hunger and food shortages that threaten human essentials such as water and energy supply. Floods, droughts, fires, storms, climate change, global warming and greenhouse gas emissions can be devastating, altering the environment and, ultimately, the production of foods. Experts from industry and academia, as well as food producers, designers of food processing equipment, and corrosion practitioners have written special chapters for this rich compendium based on their encyclopedic knowledge and practical experience. This is a multi-authored book. The writers, who come from diverse areas of food science and technology, enrich this volume by presenting different approaches and orientations.
Spolni hormoni su steroidi koji se preko višestrukih biokemijskih mehanizama sintetiziraju u gonadama. U sustavima sisavaca postoji šest skupina steroidnih hormona koji se mogu klasificirati na ...strukturnoj i biološkoj (hormonskoj) osnovi. To su: estrogeni i progestini (ženski spolni steroidi), androgeni (muški spolni steroidi), mineralokortikoidi (aldosteron), glukokortikoidi (kortizol) i vitamin D. Svi navedeni steroidi nastaju iz kolesterola. Glavna struktura prstena za kolesterol je potpuno zasićena kolestanska struktura prstena. Steroidni hormoni su topljivi u mastima tako da mogu ulaziti u sve stanice tijela, jer lipidne stanične barijere ne predstavljaju pravu barijeru. Regulacijski ciklus proizvodnje spolnih hormona je složen proces, a svi mehanizmi se odvijaju preko osovine hipotalamus – hipofiza – jajnici. Biosinteza hormona uvjetuje spolni ciklus životinje, ali ovisi i o spolnom ciklusu same jedinke. Biosinteza u gravidnih životinja razlikuje se od one u reproduktivnoj dobi. U gravidnih životinja je glavni izvor estrogena posteljica. Muški spolni hormoni (androgeni) su steroidi s 19 C-atoma, a ženski s 18 C-atoma (estrogeni) i 21 C-atomom (progesteron). Androgeni se sintetiziraju u Leydigovim stanicama iz kolesterola, progesteron u žutom tijelu (corpus luteum), a estrogeni u jajnicima i žutom tijelu, manje u testisima i nadbubrežnoj žlijezdi. Tijekom biosinteze pregnenolon je važan prekursor koji je potreban za stvaranje svih steroidnih hormona. Reakcije kataliziraju enzimi kao što su: P450scc, StAR, 5α-reduktaza. Najaktivniji estrogen je 17β-estradiol, a testosteron 5α-dihidrotestosteron (5α-DHT). Progesteron, testosteron i estradiol imaju višestruke uloge u spolnim ciklusima, a njihova funkcija u organizmu u ovisnosti je o fiziološkoj sintezi samih hormona.
PDF
