Cilj je ovog istraživanja ispitati teorijske osnove konvergencije i utvrditidinamiku promjena ekonomskih performansi zemalja Europske unijeovisno o pripadnosti eurozoni. Svrha je dobiti nalaze o ...ostvarivanjurealne konvergencije i o promjenama ekonomskih performansi uuvjetima krize. Nalazi mogu biti relevantni za Hrvatsku koja od 1. 1.2023. postaje članica eurozone. Ekonomske performanse nacionalnihekonomija izražene su bruto domaćim proizvodom po stanovniku. Zautvrđivanje konvergencije primijenjeni su koncepti mjerenja: sigma,beta, gama i delta u razdoblju 2010. – 2019. godine. Identifikacijapromjena ekonomskih performansi u uvjetima krize provedenaje na temelju podataka za 2009. godinu i 2020. godinu. Rezultatiistraživanja sadržani su u identificiranim razlikama između definiranihskupina zemalja u ostvarivanju realne konvergencije u promatranomdesetogodišnjem razdoblju i u ostvarenim ekonomskim performansamau kriznim uvjetima.
The aim of this research is to investigate the theoretical foundationsof convergence and to determine the dynamics of changes in theeconomic performance of European Union countries dependingon their membership to the euro area. The purpose is to obtainfindings on achieving real convergence and on changes in economicperformance in times of crisis. The findings may be relevant for Croatia,which will become a member of the eurozone on 1 January 2023.Economic performance of national economies is expressed in grossdomestic product per capita. To determine convergence, the followingmeasurement concepts were used: sigma, beta, gamma, and delta in theperiod from 2010 to 2019. The identification of changes in economicperformance in crisis conditions was carried out based on data for 2009and 2020. The results of this research are contained in the identifieddifferences between the defined groups of countries in achieving realconvergence within the observed ten-year period and in the achievedeconomic performance in crisis conditions.
Investicijski fondovi postaju sve značajniji sudionik na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, odnosno investitori sve više koriste investicijske fondove kao jednu od mogućnosti investiranja viška ...novčanih sredstava. Temeljni cilj ulaganja u dionice i udjele investicijskih fondova jest ostvarivanje zadovoljavajućeg povrata na investirana sredstva s obzirom na anticipirani rizik ulaganja. Ulaganje u dionice i udjele investicijskih fondova predstavlja vrlo zanimljiv oblik ulaganja i to posebno tzv. malim investitorima budući da velik broj tzv. malih investitora nema dovoljno relevantnog znanja i iskustva iz područja investicijske analize i tržišta kapitala te temeljem toga ne mogu formirati investicijski portfelj kojim će disperzirati rizik ulaganja. S obzirom da menadžeri investicijskih fondova formiraju portfelj vrijednosnih papira po principu diverzifikacije, ulaganjem u dionice i udjele investicijskih fondova mali investitori indirektno disperziraju rizik ulaganja. Na taj se način malim investitorima koji potencijalno nemaju dovoljno znanja i iskustva da sami pristupe tržištu kapitala omogućava da sudjeluju na tržištu kapitala preko onih koji posjeduju znanje i mogućnosti. Cijena udjela u fondu, odnosno, neto imovina fonda se računa na dnevnoj razini i ovisi o kretanjima cijena vrijednosnih papira koji su uvršteni u portfelj fonda. Cijene dionica na tržištu kapitala su povezane s kretanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno kada je na razini države gospodarska situacija povoljna, raste BDP ali rastu i cijene dionica. Drugim riječima, rast gospodarstva pojedine zemlje utječe na rast BDP-a ali i na rast tržišnih cijena vrijednosnih papira. Posljedično rast tržišnih cijena vrijednosnih papira utječe na rast neto imovine investicijskih fondova, ali i obrnuto. Temeljni cilj ovog rada je istražiti jesu li kretanja neto imovine investicijskih fondova usklađena s kretanjima BDP-a, odnosno postoji li povezanost između tih dviju varijabli. U radu će se analizirati kretanja vrijednosti neto imovine investicijskih fondova i BDP-a na području Republike Hrvatske.
Osobna potrošnja najveći je makroekonomski agregat s velikim utjecajem na ekonomska kretanja i udjelom u BDP-u od oko 60 %. Cilj rada bio je utvrditi postoje li značajne razlike u kretanju i ...strukturi osobne potrošnje u Hrvatskoj i dvjema novim članicama EU-a, Češkoj i Rumunjskoj, te utvrditi obrasce promjena osobne potrošnje u promatranim državama. Analiza je potvrdila snažnu povezanost osobne potrošnje i BDP-a, a ta je veza donekle snažnija kod Rumunjske, gdje se smjer stopa promjena gotovo podudara. Navedeno potvrđuje osobnu potrošnju kao važnu kategoriju o kojoj treba voditi računa kod donošenja makroekonomskih politika. Analiza je također pokazala da je udio osobne potrošnje u BDP-u najmanji u Češkoj, što ukazuje na zaključak da postoje neki drugi pokretači češkog gospodarstva, prvenstveno investicije i neto izvoz. S obzirom na to da su Češka i Hrvatska male otvorene ekonomije koje su usporedive i po dostignutom stupnju razvoja, a imajući u vidu češki gospodarski rast koji je znatno viši nego u Hrvatskoj, može se zaključiti da je model gospodarskog rasta u Češkoj bolji i dugoročno održiviji. Oslanjanje gospodarskog rasta na osobnu potrošnju kao generator agregatne potražnje nije model koji može osigurati održiv rast BDP-a u Hrvatskoj, pogotovo u uvjetima smanjenja broja stanovnika. Stoga je nužno osigurati poticajan institucijski okvir za rast domaćih i inozemnih investicija te veću izvoznu orijentaciju.
Dugoročno i kontinuirano ulaganje u ljude i njihove potencijale te materijalnu imovinu donosi pozitivne
efekte na ekonomski i društveni razvoj neke zemlje, a stope povrata od ulaganja u ljudski ...kapital veće su
od stopa povrata od ulaganja u fizički kapital. Makroekonomska politika određene zemlje svijeta trebala bi
biti prioritetno usmjerena na podizanje razine ljudskog razvoja, što će, uz neizostavno ostvarivanje razvoja
infrastrukturnog dijela, dovesti do većega i bržeg ekonomskog razvoja.
Cilj rada je prikazati koje su to razvijene zemlje (ekonomski lideri), koje su to srednje razvijene zemlje, a koje su nerazvijene zemlje i koji su to čimbenici koji utječu na to da je zemlja ...ekonomski lider, ima snažan ekonomski utjecaj i vodi ekonomiju svijeta zajedno s drugim liderima, a koji čimbenici utječu na to da su zemlje nerazvijene. Analiza će se obaviti na uzorku od 50 zemalja svijeta. Za mjere razvijenosti uzete su bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (BDP p.c.), indeks ljudskog razvoja (HDI), stopa nezaposlenosti te prosječna mjesečna plaća u zemlji. Za svakog ekonomskog lidera, srednje razvijenu zemlju ili nerazvijenu zemlju, čimbenici koji će se pratiti, biti će: ulaganje u obrazovanje u postotku od bruto domaćeg proizvoda, dobna granica odlaska u mirovinu, prosječno tjedno vrijeme rada izraženo u satima te stopa prirodnog prirasta u zemlji. Analizom će se utvrditi kako pojedini od ovih čimbenika utječe na razvijenost zemlje i koliki utjecaj ima pojedini čimbenik na razvijenost zemlje. U radu su postavljene 2 hipoteze, koje su i prihvaćene. Prva hipoteza glasi: ''Dobna granica odlaska u mirovinu je u pozitivnoj korelaciji sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p.c.) i indeksom ljudskog razvoja (HDI)''. Druga hipoteza glasi: ''Prosječno tjedno vrijeme rada izraženo u satima je u negativnoj korelaciji sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p.c.) i indeksom ljudskog razvoja (HDI)''.
Cilj ovog rada je ispitati pokretače koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) u Hrvatskoj. Svrha studije je ispitati i analizirati učinak povrata na kapital (ROE), nenaplativih kredita (NPL) i ...bruto domaćeg proizvoda (BDP) na koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) u hrvatskom bankarskom sektoru. Populacija ove studije je hrvatski bankarski sektor od trećeg kvartala 2016. do trećeg kvartala 2021. godine. Empirijski rezultati ukazuju na realne stope rasta BDP-a i razine NPL-a kao pokretača LCR-a u Hrvatskoj, dok učinci povrata na kapital nisu empirijski podržani. Rezultati ovog ispitivanja ukazuju da NPL-i i BDP istodobno utječu na LCR. Slijedom toga, ova studija ima utjecaj na banke u Hrvatskoj.
U našem radu istražujemo financijsku uspješnost reklamnih poduzeća u Republici Hrvatskoj, u ovisnosti o unutarnjim čimbenicima i ukupnim ekonomskim uvjetima. Unutarnji čimbenici odnose se na odabrane ...financijske pokazatelje, a ekonomski uvjeti određeni su makroekonomskom varijablom – Bruto domaćim proizvodom (GDP). Financijski pokazatelji korišteni u ovom istraživanju su: Koeficijent tekuće likvidnosti (CR), Koeficijent zaduženosti (DR) i Koeficijent obrta ukupne imovine (AT). Uspješnost poduzeća mjeri se neto profitnom maržom (NPM). Zamisao ovog istraživanja temelji se na činjenici da određena poduzeća marketinške troškove smatraju investicijom te čak u vrijeme gospodarske krize ne samo da ne smanjuju već povećavaju svoju potrošnju vezanu uz marketinške aktivnosti. Stoga, ako se većina poduzeća ponaša na ovaj način, pretpostavka je da postoji negativna korelacija između Bruto domaćeg proizvoda i profitabilnosti promotivnih poduzeća.
Populaciju ove studije čine sva poduzeća koja posluju u Republici Hrvatskoj, a čija je glavna djelatnost promidžba. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Odredbe NKD-a 2007) spomenuta djelatnost razvrstana je u odjeljak M 73 –Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta, a ovaj odjeljak uključuje agencije za oglašavanje (M 7311), poduzeća za medijsko oglašavanje (M 7312) i poduzeća za istraživanje tržišta ( M 7320). Financijski pokazatelji za navedena poduzeća mjereni su od 2009. do 2018. Korišten je višestruki regresijski model i analizirani su sekundarni podaci.
Rezultati višestruke regresijske analize pokazuju da DR, CR i BDP imaju značajnu korelaciju s financijskom uspješnošću promotivnih poduzeća; DR i BDP su negativno korelirani, dok je CR pozitivno koreliran s uspješnošću industrije mjerenom NPM -om.
Doprinos ovog rada je dvojak: s jedne strane doprinosi literaturi koja se bavi utjecajem financijskih pokazatelja i makroekonomskih varijabli na financijsku uspješnost, s druge strane doprinosi literaturi koja proučava odnos između troškova marketinga i gospodarske aktivnosti.
Cilj rada je sustavan prikaz metodoloških osnova za dekompoziciju bruto domaćeg proizvoda na komponente finalne potražnje i primjena prikazanog modela na hrvatsko gospodarstvo. Dekompozicija bruto ...domaćeg proizvoda temelji se na input-output modelu. Za razliku od konvencionalnog pristupa izračuna doprinosa pojedinih sastavnica rashodne strane bruto domaćeg proizvoda u kojem se uvoz promatra kao neovisna varijabla, temeljem predloženog modela uvoz se raspodjeljuje na sastavnice finalne potražnje koje ga izravno i neizravno induciraju. Na taj način dobiva se realniji prikaz doprinosa svake od komponenti finalne potražnje. Primjena metodologije za dekompoziciju bruto domaćeg proizvoda na sastavnice finalne potražnje empirijski je primijenjena za hrvatsko gospodarstvo. Na temelju rezultata provedene analize može se zaključiti da su izvoz i investicije sastavnice finalne potražnje sa visokom razinom uvoznog sadržaja. S druge strane najniži uvozni sadržaj ustanovljen je za kategoriju izdataka države za finalnu potrošnju. Rezultati rada impliciraju da novi model ekonomskog rasta temeljen na rastu izvoza i investicija u bruto fiksni kapital nužno podrazumijeva i veću razinu međunarodne integriranosti hrvatskog gospodarstva. Ograničenja istraživanja proizlaze iz primjene standardne pretpostavke korištene u input-output analizi o fiksnim tehnološkim koeficijentima. Doprinos rada sastoji se u pružanju metodološke osnove koja omogućuje precizniju kvantifikaciju doprinosa pojedinih sastavnica finalne potražnje u odnosu na dosadašnji konvencionalni pristup.
Članak se bavi istraživanjem korelacije između izravnih inozemnih ulaganja (FDI) i BDP-a u prvih 15 članica Europske unije (EU15), u razdoblju 1980. - 2014. FDI su postavljena kao nezavisna, a BDP ...kao zavisna varijabla. Namjera članka je istraživanje korelacije FDI-a i BDP-a među državama koje su osnovale EU (tada EEZ) ili se priključile EEZ ili EU do 1996. Postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja: hipoteza br. 1, kojom se tvrdi da FDI i BDP u državama EU15 pokazuju značajnu korelaciju, te hipoteza br. 2, kojom se tvrdi da države EU15 koje pripadaju "ekonomskoj periferiji EU15" pokazuju značajniju korelaciju od država EU15 iz "ekonomske jezgre EU15". Također je postavljena i nulta hipoteza, kojom se tvrdi da u navedenim državama nema značajne korelacije FDI-a i BDP-a. Vrijednosti Pearsonova koeficijenta korelacije verificirale su postavljene hipoteze istraživanja za većinu istraživanih država.
PDF
