Catholics personalist authors have been always concerned about consumerism, which is considered a radical dissatisfaction that compulsively tries to fill the emptiness of the inner self. It is a form ...of idolatry where malls are modern cathedrals. What are the antecedents and consequences of this moral approach, inducing consumers’ engagement in anti‐consumption behaviors? This conceptual paper updates the literature review about this research topic, acknowledging the thoughts written in encyclical letters of three Popes of Catholic Church: John Paul II, Benedict XVI, and Francis. This paper also proposes a new model of ethical decision‐making model that aims to describe the implications of recognizing consumerism as a moral/spiritual issue according to the Catholic Church teaching. This paper provides useful insights into the influence of Catholic teaching on the adoption of anti‐consumption behaviors.
The Catholic perspective rejects assisted human reproduction techniques, but the morality of artificial insemination (AI) is open for discussion. This article aims to analyze the morality of AI from ...a new angle, namely whether these interventions exclude all possibility of damaging the human embryo and the offspring’s health. The scientific evidence about the children’s health who are born through AI allows us to affirm that the procedures do not comply with the principle of damage exclusion: AI does not exclude all possibility of damaging the embryo and impacting the health and exposure to disease of the offspring born through these techniques.
Suzanne Simonin, la religieuse de Diderot, a film byJacques Rivette, a director connected with LaNouvelle Vague and Les cahiers du cinéma, was censored in 1966 under de Gaulle's presidency. What role ...did the CatholicChurch play in this decision? Among Christians, there were two different attitudes. Father Jean Pihan and Pierre Goursat from the Office catholique du cinéma, de la radio et de la télévision, rallied the nuns from the Union des supérieures majeures against the film. According to them, morality had to be saved. On the contrary, other Christians, such as Marc Oraison and Françoise Vandermeersch, thought that censorship was useless and that films must be appreciated for their aesthetic qualities.
U radu su predstavljeni stavovi i mišljenja hrvatskih građana o nekim današnjim bioetičkim izazovima: o pitanjima pobačaja, inseminacije/umjetne oplodnje, eutanazije, samoubojstva i smrtne kazne. ...Rezultati su dobiveni anketnim istraživanjem European Values Study (EVS) provedenim 2017., a navedena pitanja samo su jedan manji dio širokog raspona pitanja u sklopu EVS-upitnika, kojim su se ispitala stajališta hrvatskih građana o nekim temeljnim vrednotama ljudskoga života. Odgovori na postavljena pitanja analizirani su s obzirom na spol ispitanika i moguću učestalost pohađanja vjerskih obreda. Utvrđeno je da se oko 80% ispitanika izjasnilo rimokatolicima te da ih oko 25% barem jednom tjedno pohađa vjerske obrede. Rezultati istraživanja nadalje pokazuju da oko 70% svih anketiranih podržava umjetnu oplodnju/inseminaciju, a s obzirom na ostala analizirana bioetička pitanja, ono što nazivamo katoličkim moralnim stavom odobrava ili podržava u prosjeku oko 30 do 40% ispitanih građana. U vrijednosnim stavovima uglavnom ne postoje razlike između muškaraca i žena. Značajnije razlike uočavaju se jedino kod pojedinaca koji učestalo pohađaju vjerske obrede, činjenica koja govori da vjera i vjerska praksa itekako utječu na izgradnju moralnih stavova i vrijednosnih usmjerenja. Nažalost, i to istraživanje pokazuje da, dakako u statističkom smislu, opada utjecaj vjere na osobne moralne stavove, budući da se uočava sve veće – brojnije – razilaženje pojedinaca sa službenim crkvenim moralnim naukom o bioetičkim pitanjima kojima se bavimo u ovom radu. Na temelju tog bismo mogli zaključiti da premda se oko tri četvrtine ispitanih deklariralo katolicima, rezultati ovog istraživanja otkrivaju veće ili manje pukotine u pretpostavljenom jedinstvu deklariranoga vjerskog uvjerenja i pripadnosti, s jedne strane, te izraženoga vrijednosnog stava o nekim aktualnim bioetičkim pitanjima, s druge strane.
Poklade predstavljaju narodni običaj kojim u svakodnevicu navire nered – preokreti dobra i zla, duhovnoga i tjelesnoga, realnoga i magijskoga, religijskoga i poganskoga. Razlike između “oprjeka” ...postavljaju se kao moguće sastavnice tumačenja pokladnih običaja. Izmiješana manifestacija tih “oprjeka” duž pokladnoga perioda odraz je pučke religioznosti, koja je pokušaj nalaženja smisla stvari i razumijevanja svijeta tražila u raznim nadzemaljskim silama, spajajući različite tradicije religioznosti, magije i mitologije. No, u sustavu katoličke religioznosti to je u različitim povijesnim vremenima rezultiralo neprijateljskim stavovima prema pokladama, najčešće izraženima verbalno i deklarativno kroz niz propovijedi. U ovome se radu razmatraju tri pokladne propovijedi – Hilariona Gašparotija (1714. – 1762.), Štefana Zagrebca (1669. – 1742.) i Mihalja Šimunića (o. 1660. – 1669.), koje se predstavljaju kao moguće interpretacije poklada od strane Katoličke crkve te svjedoče o različitim crkvenim tumačenjima pokladnih običaja. U njihovoj se analizi očituje retorika odbacivanja poklada te dijeljenje savjeta i naputaka kako provoditi pokladne dane. Narod se tim propovijedima poučavao u skladu s katoličkom moralnošću, koja je usredotočena na izbjegavanje lošega i grješnoga djelovanja, a pokladni se običaji predstavljaju kao sredstvo širenja kršćanskih istina kojima se iscrtavaju granice poželjnoga ponašanja.
U članku se polazi od dvije temeljne premise. Prva premisa sadržava niz suvremenih biomedicinskih izazova koji bitno utječu barem na nužnost promjene modaliteta u baratanju ljudskim životom iz ...aksiološke perspektive u eri biomedicinskih i bioetičkih izazova. Druga premisa ističe kontinuitet katoličkog morala u osudi nemoralnih radnji protiv ljudskog - fizičkog - života, ali se i tu nameće potreba pretresanja biblijskih temelja vrijednosti ljudskog života. Na tragu te potrebe istražuju se u nastavku mogućnosti suvremenog osmišljavanja vrijednosti ljudskog života iz kršćanske perspektive, što se prepoznaje zahvalnim poslom jedino uz vraćanje izvorima, to jest biblijsko-teološkim iskazima. Analiza biblijske poruke o vrijednosti ljudskog života predstavlja korak kojim zorno izbija na vidjelo da ljudski - fizički - život ni u kojem slučaju nije apsolutna vrijednost. Biblijska poruka ostaje na tragu života kao temeljne vrijednosti, činjenica koja uvjetuje daljnje korake u promišljanjima. Tako se u nastavku sintetiziraju neke nepoželjne pojave u suvremenom νalutativno-normativnom govoru o ljudskom životu, s posebnim naglaskom na neke aspekte u katoličkom moralnom govoru, dajući pritom jasne smjernice za pročišćavanje već poslovično tradicionalnih nejasnoća, odnosno dvoznačnosti u tom govoru, upozoravajući također na neke bitne aspekte koji proizlaze iz zahtjeva za definiranjem jedne dosljedne etike života i za utvrđivanjem granica odgovornosti za život na temelju priziva na osnovne oblike savjesti.
PDF
