Homocistein je metabolit nastao u procesu demetilacije metionina. Ima proaterogeno, protrombotsko, prooksidativno, proapoptotsko, neurotoksično, neuroinflamatorno i neurodegenerativno djelovanje. ...Hiperhomocisteinemija je povezana s postojanjem mutacije C667T MTHFR, sniženjem razine folne kiseline i vitamina B-grupe, ali i s dugotrajnim uzimanjem nekih lijekova. Provedeno je istraživanje u Klinici za neurologiju Univerzitetskoga kliničkog centra u Tuzli. Mjerene su razine homocisteina u šezdeset ispitanika obaju spolova u akutnoj fazi ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, a potom su praćeni efekti medikamentnog pristupa (folna kiselina, vitamini B-grupe) šestomjesečno u sljedeće tri godine. Hiperhomocisteinemija je bila prisutna u 16,67% bolesnika, a prosječna razina bila je viša u pacijenata muškog spola (p=0,073). Svaki treći oboljeli muškarac (33,3%) imao je povišene razine (p < 0,001), dok u bolesnica nije uočena hiperhomocisteinemija. Prilikom unosa folne kiseline u dnevnoj dozi od 5 mg peroralnim putem razine homocisteina bile su normalizirane u svih, ali su nekima dodatno ordinirani i vitamini B-grupe.
Razdoblje nakon ishemijskoga cerebrovaskularnog
inzulta i infarkta miokarda obilježeno je brojnim
metaboličkim promjenama. Cilj istraživanja: Odrediti vrijednosti
jutarnjeg kortizola u krvi unutar 48 ...sati i 15 dana od ishemijskoga
cerebrovaskularnog inzulta i infarkta miokarda. Ispitanici
i metode: Analiziranu grupu činilo je 40 pacijenata oboljelih
od ishemijskoga cerebrovaskularnog inzulta, prosječne dobi
65,3 ±10,3 godine. Od toga je 20 bilo ženskog spola. Kontrolnu
skupinu činilo je 30 pacijenata oboljelih od infarkta miokarda,
prosječne dobi 57,46 ± 10,6 godina. Od toga je 11 bilo ženskog
spola. Ispitanici nisu bili na terapiji kortikosteroidnim preparatima
i spironolaktonom, nisu bolovali od Cushingova ili Addisonova
sindroma. Za određivanje vrijednosti jutarnjeg kortizola
u serumu korištena je fl uorometrijska metoda s DELFIA® Cortisol
imunoesejom. Referentne vrijednosti mjerenog hormona bile
su 201-681 nmol/L. Rezultati: Prosječna vrijednost kortizola u
serumu je unutar 48 sati od ishemijskoga cerebrovaskularnog
inzulta bila 560,9 ± 318.9 nmol/L, a 15. dan 426,2 ± 159,3
nmol/L, što je signifi kantno manje (p<0,02). U 32% oboljelih
vrijednost kortizola bila je povišena prilikom prvog mjerenja,
a samo u 7,5% prilikom drugog mjerenja, što je, također,
statistički značajno manje (p<0,001). Prosječna vrijednost kortizola
u serumu je unutar 48 sati od infarkta miokarda bila 576,2
± 228,95 nmol/L, a 15. dan 371,9 ± 136,1 nmol/L, što je signifi -
kantno manje (p<0,001). U 33,3% oboljelih vrijednost kortizola
je bila povišena prilikom prvog mjerenja, a u 0% prilikom drugog
mjerenja, što je, također, statistički značajno manje (p<0,001).
Zaključak: Vrijednosti kortizola u oboljelih od ishemijskoga
cerebrovaskularnog inzulta i infarkta miokarda povišene su u
akutnoj fazi bolesti. Petnaest dana nakon početka bolesti nivoi
kortizola su značajno manji.
Poznato je da je u porastu pojavnost cerebrovaskularnih inzulta. U većini razvijenih zemalja cerebrovaskularni inzult je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odmah nakon srčanih i malignih ...oboljenja. Cerebrovaskularni inzult označava naglo nastali neurološki poremećaj uzro kovan poremećajem moždane cirkulacije. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovodi do cerebrovaskularnog inzulta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta su: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica i tijela; smetnje s vidom; smetnje govora; motorički deficit; izne nadna jaka glavobolja; pojava vrtoglavice; zbunjeno i smeteno stanje.
Prema patofiziološkom uzroku cerebrovaskularni inzult se dijeli u dvije velike skupine, ishemije i hemoragije, a s obzirom na stadij bolesti dvije su skupine cerebrovaskularnog inzulta, inzult u razvoju i dovršeni inzult.
Intenzivna terapija cerebrovaskularnog inzulta sastoji se od općih terapijskih postupaka i specifične terapije. Prevencija ima sve veće težište u suvre menom svijetu, a dijelimo je na primarnu i sekundarnu.
Najčešći poremećaji koji se javljaju kod bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta su: hemipareza ili hemiplegija, poremećaji u ponašanju, poreme ćaji govora, poremećaji vida, poremećaji seksualnih funkcija i poremećaji mikcije i defekacije.
Provođenje zdravstvene njege kod bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom dijeli se na: intezivnu njegu bolesnika, održavanje tjelesnih funkcija i sprječavanje komplikacija, psihološke potrebe, rehabilitaciju unutar bolnice i planiranje otpusta.
Poznato je da je u porastu pojavnost cerebrovaskularnih inzulta. U većini razvijenih zemalja cerebrovaskularni inzult je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odmah nakon srčanih i malignih ...oboljenja. Cerebrovaskularni inzult označava naglo nastali neurološki poremećaj uzro kovan poremećajem moždane cirkulacije. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovodi do cerebrovaskularnog inzulta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta su: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica i tijela; smetnje s vidom; smetnje govora; motorički deficit; izne nadna jaka glavobolja; pojava vrtoglavice; zbunjeno i smeteno stanje.
Prema patofiziološkom uzroku cerebrovaskularni inzult se dijeli u dvije velike skupine, ishemije i hemoragije, a s obzirom na stadij bolesti dvije su skupine cerebrovaskularnog inzulta, inzult u razvoju i dovršeni inzult.
Intenzivna terapija cerebrovaskularnog inzulta sastoji se od općih terapijskih postupaka i specifične terapije. Prevencija ima sve veće težište u suvre menom svijetu, a dijelimo je na primarnu i sekundarnu.
Najčešći poremećaji koji se javljaju kod bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta su: hemipareza ili hemiplegija, poremećaji u ponašanju, poreme ćaji govora, poremećaji vida, poremećaji seksualnih funkcija i poremećaji mikcije i defekacije.
Provođenje zdravstvene njege kod bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom dijeli se na: intezivnu njegu bolesnika, održavanje tjelesnih funkcija i sprječavanje komplikacija, psihološke potrebe, rehabilitaciju unutar bolnice i planiranje otpusta.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se osobe s
povišenim rezultatima i bez njih na kliničkim ljestvicama na
inventaru ličnosti nakon cerebrovaskularnog inzulta po
demografskim ...karakteristikama, intervalu od cerebrovaskularnog
inzulta, učestalosti prijašnjih psihijatrijskih poremećaja,
onesposobljenosti za obavljanje prijašnjega posla, prisutnosti
hemipareze i afazije, lateralizaciji i lokalizaciji lezije mozga, razini
intelektualnih, mnestičkih i izvršnih funkcija. U istraživanje su
uključene 73 osobe s cerebrovaskularnim inzultom koje su
upućene na neuropsihologijsko ispitivanje u jednoj općoj bolnici.
Na osnovi rezultata na MMPI-201 sudionici su podijeljeni u dvije
skupine: s povišenim rezultatima na kliničkim ljestvicama (N=39)
i bez povišenih rezultata (N=34). Skupine su se statistički
značajno razlikovale prema radnom statusu, lateralizaciji lezije i
rezultatu na podtestu pamćenja brojeva. U skupini osoba s
povišenim rezultatima na kliničkim ljestvicama bilo je više osoba
s lezijama koje su uključivale lijevu i desnu hemisferu. Rezultati
upućuju na važnost nekih nepovoljnih životnih događaja u
psihopatološkim odstupanjima nakon cerebrovaskularnog inzulta
i pokazuju da ona nisu povezana samo s kliničkim varijablama,
iako ima pokazatelja da obostrane lezije povećavaju rizik za
psihopatološka odstupanja.
Cilj: Ustvrditi postotak pojavnosti poslijeoperacijske restenoze nakon operacijskog liječenja visokopostotne stenoze arterije karotis na godišnjoj razini te podatke usporediti s novijom svjetskom ...literaturom. Ispitanici i postupci: Podatci su dobiveni analizom ranih poslijeoperacij- skih kontrolnih nalaza dobivenih obojenim dupleks doplerom, izvršenih dva tjedna nakon zahvata trombendaterektomije karotidnog žilja, u laboratoriju za cerebrovaskularne bolesti, Klinike za neurologiju, KBC-a Rijeka, na 104 pacijenta operirana na Zavodu za torakovaskularnu kirurgiju, Kirurške klinike KBC-a Rijeka 2012. godine. Rezultati: U skupini od 104 operirana pacijenta poradi visokopostotne stenoze unutarnje karotidne arterije u ranom poslijeoperacijskom tijeku evidentirano je 11 pacijenata (10,5 %) s pojavom restenoze, no bez neuroloških simptoma. Dodatnim praćenjem naših pacijenata nakon tri i šest mjeseci primijetili smo da se stupanj restenotskog procesa nije povećavao u 8 pacijenata, no u trojice pacijenata (2,9 %) evidentirano je znatno povećanje stupnja restenoze, te su oni podvrgnuti endovaskularnoj tzv. stenting pro- ceduri. Zaključci: Trombendarterektomija karotidnog žilja je operacijski zahvat koji se u KBC-u Rijeka izvodi rutinski. Incidencija pojavnosti poslijeoperacijske restenoze je mala, no nije neuobičajena pojava, ali uz adekvatnu medikamentnu potporu gotovo nikad nije fatalna za pacijenta, te je reparabilna ako je to potrebno. Mnogi svjetski autori također izvještavaju u izvjesnom postotku o pojavnosti poslijeoperacijske restenoze unutarnje arterije karotis. Redovitim ultrazvučnim kontrolama pravovremeno se otkrivaju poslijeoperacijski restenotski procesi koji mogu biti od hemodinamskog značaja u neuroloških pacijenata. U postizanju dobrih kliničkih rezultata kod prevencije i liječenja neuroloških incidenata izuzetno je važna dobra i uska suradnja svih supspecijalističkih timova koji se bave problematikom cerebrovaskularnog inzulta.
Oštećenja središnjeg živčanog sustava Horvatić, Jasminka; Joković Oreb, Ines; Pinjatela, Renata
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja,
11/2009, Letnik:
45, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Motorički poremećaji podrazumijevaju skupinu poremećaja fine i grube motorike i/ili balansa tijela, koji stvaraju teškoće u svakodnevnim funkcionalnim aktivnostima. Motorički poremećaji također ...podrazumijevaju ispodprosječno tjelesno funkcioniranje različite fenomenologije i etiologije. Etiološki faktori motoričkih poremećaja mogu se podijeliti u četiri osnovne skupine: oštećenja lokomotoričkog aparata; oštećenja središnjeg živčanog sustava; oštećenja perifernog živčanog sustava; oštećenja nastala kao posljedice kroničnih somatskih oštećenja ili kroničnih bolesti drugih sustava. U ovom radu su prikazani etiološki faktori, kliničke slike i mogućnosti rehabilitacije osoba s oštećenjima središnjeg živčanog sustava.
U radu je analizirana uvjetna vjerojatnost pojavljivanja cerebrovaskularnih inzulta kad se pojavio određeni tip vremena, kao i učestalost cerebrovaskularnih inzulta u 7-dnevnom razdoblju n ± 3 dana ...oko centralno smještenog dana s prolazom hladne ili tople fronte. Pokazalo se je da su cerebrovaskularni udari najčešći u tipovima vremena s niskim tlakom zraka (doline i ciklone) te u situacijama kad nad naše područje iz velikih udaljenosti dolaze zračne mase bitno drugačijih karakteristika od prevladavajućih - zimi
N, NE tipovi, a u proljeće i jesen S, SW tipovi vremena. Učestalost CVI veća je u dane s hladnom frontom, a zimi i u proljeće i 1-2 dana uoči njega, a ljeti dan nakon prolaza hladne fronte.
Poznato je da su starije osobe najčešće žrtve moždanog udara. Reološki čimbenici imaju važnu ulogu u regulaciji moždanoga krvotoka i jasno koreliraju s aterosklerotskim procesom. Cilj ovoga ...ispitivanja bio je utvrditi do kojeg su stupnja reološke promjene povezane s dobi bolesnika s akutnom moždanog ishemijom. Ispitivanje je provedeno u 26 bolesnika i 12 kontrolnih osoba. Bolesnici su bili podijeljeni u dvije dobne skupine: >=70 godina (n=11, srednja dob 77,8) i <=60 godina (n=15, srednja dob 52,3) godina. Ispitivani su sljedeći hemoreološki parametri: viskoznost krvi (VK), viskoznost plazme (VP), hematokrit (Htc), deformabilnost crvenih stanica (DCS), unutarnja viskoznost eritrocita (UVE), agregacija crvenih stanica (ACS) i koncentracija fibrinogena. Hemoreološki čimbenici određeni su u prvih 48 sati te 3 tjedna nakon nastupa bolesti. VK, VP, UVE, ACS i razina fibrinogena bili su značajno povišeni, a Htc i DCS značajno niži u skupini bolesnika u dobi od >=70 godina u usporedbi s kontrolnim osobama. U odnosu na skupinu bolesnika u dobi od <=60 godina, stariji su bolesnici (>=70 godina) imali značajno više vrijednosti VK, VP, UVE i ACS, dok su Htc i DCS bili značajno niži. Tri tjedna nakon nastupa bolesti hemoreološki je profil bio sličan onomu u akutnom stadiju. Rezultati ispitivanja pokazali su kako hemoreološke promjene u bolesnika s moždanom ishemijom jasno ovise o dobi bolesnika.
U radu je studirana korelacija između pojave cerebrovaskularnog inzulta (CVI) i raznih meteoroloških elemenata za unutrašnjost Hrvatske (reprezentant Zagreb). Najprije su proučavane meteorološke ...karakteristike sedmodnevnih razdoblja signifikantno korelirane sa sedmodnevnom frekvencijom CVI. Zatim je proučavana korelacija samo za uzorak onih dana (n) u kojima
je učestalost akutnih cerebrovaskularnih bolesti bila iznad normale (>xsr+σ) i srednjih dnevnih vrijednosti meteoroloških elemenata u periodu n ± 3 dana i to pomoću totalne, parcijalne i multiple linearne korelacije. Rezultati pokazuju da su naročito opasna višednevna hladna razdoblja u kojima se dešavaju velike interdiurne promjene tlaka zraka i u kojima je poremećena stabilnost uskog prizemnog sloja atmosfere uz tlo i to osobito u dnevnom dijelu dana. Smanjena podnevna stabilnost povezana je s porastom broja CVI. Osobito nepovoljne prilike s učestalošću CVI iznad normale (> xsr + σ) nastaju dan-dva nakon što je u višednevnom hladnom razdoblju započeo porast temperature zraka.
