Romsko stanovništvo živi na hrvatskim područjima od druge polovine XIV. st. Vlasti na hrvatskim područjima započele su krajem XVIII. st. s popisivanjem romskog stanovništva kako bi na temelju tih ...demografskih podataka razumjele položaj Roma. Brojni metodološki problemi prilikom popisivanja Roma predstavljali su određeni izazov hrvatskim vlastima koje su tu metodologiju popisivanja nastojale unaprijediti za vrijeme prvih moderno provedenih popisa stanovništva od 1880. godine. Istraživanjem je obuhvaćena analiza demografskih obilježja romskog stanovništva na sisačko-banovinskom području u razdoblju od 1890. do 1910., ponajprije njihov broj i prostorni razmještaj, vjerska struktura, obrazovna struktura (pismenost) i spolna struktura. Izbor razdoblja temeljio se na dostupnosti arhivske građe iz triju popisa stanovništva koji su provedeni u ovom razdoblju, a koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu.
Rad istražuje vanjske migracije hrvatskih građana koristeći inovativni pristup digitalne demografije, odnosno analizu uporabnih vrijednosti podataka koji se mogu dobiti analitičkim aplikacijama ...Google Trends (GT) i Facebook (FB) API u svrhu migracijskih istraživanja. Cilj rad je promoviranje posrednih izvora podataka kao korisne nadopune „klasičnim“ izvorima podataka u demografskim istraživanjima općenito i u migracijskim istraživanjima specifično, a u svjetlu činjenice da službena hrvatska demografska statistika u mnogobrojnim slučajevima ne omogućava stvarne procjene, što se pogotovo odnosi na recentno iseljavanje. Metoda je od koristi i za ekonomska istraživanja jer su demografski i gospodarski razvoj u kauzalnoj povezanosti i prožetosti. U radu se na primjeru vanjskih migracija hrvatskih građana u Njemačku, Austriju, Švedsku i Irsku prikazuje uporabna vrijednost ovih podataka uz otvaranje rasprave o prednostima i nedostacima istraživačkog pristupa koji se zasniva na ovakvom tipu podataka. Time nastojimo postaviti empirijsku osnovu za razvoj modela digitalnog praćenja migracija hrvatskih građana, koji bi istom osnovom mogao biti upotrijebljen i za šira istraživanja migracija na području Jugoistočne Europe. Rad daje i nove znanstvene spoznaje u području digitalne demografije jer pokazuje novi pristup obrade ovakvog tipa podataka kao i uvide vezane za stavove, namjere i motive migracije hrvatskih građana kao i njihove integracije u pridošlo društvo. Ovo je prva studija ovakvog tipa u Jugoistočnoj Europi, ali i prva koja kombinira izvore dvaju baza podataka Facebooka i Google Trendsa kako bi nadopunila nedostatke koje svaka od ovih baza ima. Unatoč brojnim prednostima ovakvog pristupa razmatramo i specifičnosti i ograničenja sustava ovakvih podataka i upozoravamo u kojim slučajevima može doći do ugroze valjanosti interpretacija i zaključaka. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji pozitivna korelacija između rasta pretraživanja određenih pojmova na hrvatskom jeziku u Njemačkoj („misa na hrvatskom“, „katolička misija“ i „hrvatska nastava“) i rasta registriranih useljenih hrvatskih građana u Njemačku. Studija prikazuje i novi način na koji se podaci dobiveni putem GT-a mogu standardizirati u svrhu komparacije sa službenim bazama podataka. Glavna prednost ovog pristupa je pravovremeno identificiranje vanjskih migracija, čime se uvidi u migracijske trendove dobivaju godinu dana prije službenih podataka te se mogu koristiti za modeliranje projekcija i predviđanje daljnjih trendova.
Procjenom zdravstvenog stanja stanovnika data je slika zdravlja Primorsko-goranske županije, na temelju koje se mogu identificirati i ocijeniti zdravstvene potrebe stanovništva. Prilikom procjene ...zdravlja i zdravstvenih potreba stanovnika Županije korištena je rutinska zdravstvena i demografska statistika i analizirani su demografski i zdravstveni pokazatelji. U istraživanju zdravstvenih pokazatelja korišteni su podatci Svjetske zdravstvene organizacije u strategiji unaprjeđenja zdravlja „Zdravlje za sve u 21. stoljeću” i podatci mortalitetne statistike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a analiza pokazatelja provodila se deskriptivnom statističkom metodom, prvenstveno komparativnom analizom. Razina prikaza i interpretacije podataka jest Županija, odnosno njezine četiri podregionalne cjeline.
Doprinos je ovoga rada podrška donositeljima odluka u promicanju, održavanju i unaprjeđenju zdravlja u zajednici, odnosno kvalitete življenja stanovništva na području Županije u cijelosti. Ocjena može poslužiti za odabir novih prioriteta, kao i podloga za izradu smjernica budućih intervencija u zajednici.
Assessing the health status of Primorje-Gorski Kotar County residents a picture of the health of the county in the health context will be obtained. This would identify and evaluate the health needs of the population. The health and health needs of Primorje-Gorski Kotar County residents were assessed using routine health and demographic statistics. For Primorje-Gorski Kotar County, demographic and health indicators were analyzed. In the research of health indicators, the data of the World Health Organization from the health improvement strategy “Health for all in the 21st century” and the data of mortality statistics of the Croatian Institute of Public Health were used. The analysis of the indicators will be performed by a descriptive-statistical method, primarily by comparative analysis. The level of representation and interpretation of data was the County and its four subregional units. The contribution of this paper consists of supporting decision-makers to promote, maintain and improve community health and quality of living in the County on the basis of measuring the health needs of the population. The assessment could serve for selecting new priorities as well as the basis for developing guidelines for future interventions in the community.
Cilj je rada analizirati demografska kretanja stanovništva Župe Vid krajem 19. stoljeća. Utvrdit će se razlike u stopi nataliteta i mortaliteta od 1869. do 1900. godine po desetljećima. Detaljnije će ...se analizirati posljednje desetljeće u kojem će se obraditi natalitet, mortalitet i nupcijalitet. Pokušat će se utvrditi kakav je utjecaj naglog razvitka obližnje luke Metković te vinske klauzule iz 1891. godine imao na demografska kretanja župe.
The analysis of the demographics of the population of the parish of Vid from 1891 to 1900 showed that mortality of population remained as low as in previous decades, but the birth rate increased dramatically. The child mortality rate, however, remained as high as in the rest of Dalmatia. However high birth rate caused significant growth of population. The inactive migration balance slowed down population growth. Despite the infamous wine clause (1891.) and the development of Metković, the nearby parish of Vid did not record a significant increase in population emigration from 1891 to 1900 compared to previous decades. Apparently, the collapse of the most widespread economic branch in Dalmatia came after 1900. The end of the 19th century in the parish of Vid seems to be the last decade of relative economic prosperity which enabled the growth of birth rates to the biological limits of the population.
U radu se na temelju podataka iz matičnih knjiga krštenih (1722. – 1736., 1738. – 1753., 1753. – 1771., 1771. – 1823.) katoličke župe Miholjac, u razdoblju od 1722. do 1800. godine, proučava ukupno ...kretanje krštenja. Na početku rada objašnjava se pojam povijesne demografije i njezin razvoj, ističe se važnost matičnih knjiga kao povijesnodemografskog izvora, te se opisuju matične knjige krštenih župe Miholjac koje se čuvaju u Državnom arhivu u Osijeku, a korištene su kao temeljni izvor za ovaj rad. Za razumijevanje podataka u matičnim knjigama, važno je razumijeti i povijesni kontekst Donjeg Miholjca, okolice i župe Miholjac krajem 17. i tijekom 18. stoljeća. Na temelju obrađenih matičnih knjiga iznose se osnovni kvantitativni podaci vezani za krštenja u župi Miholjac u 18. stoljeću, a potom i podaci o godišnjoj i mjesečnoj raspodjeli krštenja, o razdoblju između rođenja i krštenja te o spolnoj strukturi krštenih. Uz to, razmatraju se blizanci i trojke, njihov udio u ukupnom broju krštenih te nezakonita djeca. Cilj istraživanja je na temelju matičnih knjiga krštenih župe Miholjac pružiti saznanja o kretanju krštenja u župi Miholjac od 1722. do 1800. godine. Na taj se način prikazuju obilježja demografskog kretanja stanovništva župe Miholjac u 18. stoljeću.
Straipsnyje nagrinėjama laisvalaikio tipologizavimo problema. Straipsno pirmoji dalis buvo skirta aptarti statinei laisvalaikio būklei, o antroji dalis – dinaminei, kuri kelia daugiau metodologinio ...pobūdžio klausimų ir problemų. Tipologijos sudarymas pirmiausia susijęs su teorija, bet svarbus vaidmuo tenka ir empiriniams tyrimams. Teigiama, kad yra dviejų tipų pastovumai – dinaminis ir statinis; juos nustatyti būtina tam, kad esamomis vienodomis sąlygomis jie nekistų. Autorius siekia atskleisti, kokie veiksniai labiausiai sąlygoja skirtingą laisvalaikio leidimą ir nuo ko priklauso vienodas laisvalaikis. Išskiriami ir aptariami trijų tipų veiksnių kompleksai: išorinių, objektyvių veiksnių (gyvenamoji vieta, tradicijos); patiems individams bei jų grupėms būdingų objektyvių veiksnių (demografinės sąlygos, klasinė bei profesinė padėtis, darbo pobūdis ir kt.); subjektyvių veiksnių (vertybinės orientacijos, individualios psichinės savybės). Dėl elementarių priežasčių, susijusių su kartų kaita, socialinėmis gyvenimo sąlygomis, ekonominių priežasčių, darbo pobūdžio, vieni laisvalaikio leidimo tipai išnyksta, kiti atsiranda, todėl laisvalaikio leidimas per tam tikrą laiką pakinta, nors kartais ir visai nežymiai.
Straipsnyje apžvelgiama socialistinių šalių vykdoma demografinė politika. Daugelio Europos socialistinių šalių demografinė politika pasikeitė – ji pasidarė aktyvi, skatinanti gimimų skaičiaus augimą. ...Ypač sustiprintos ekonominės priemonės – daugiavaikėms šeimoms suteikiama nemenka finansinė parama (vienkartinės pašalpos, priedai už vaikus ir pan.), kuria siekiama išlyginti šeimų su skirtingu vaikų skaičiumi pajamas. Demografinėje politikoje ima vyrauti tiesioginio ekonominio poveikio priemonės: lėšos išmokamos tiesiog šeimai, o ne per visuomeninio vartojimo fondus, per kuriuos jos dažnai paskirstomos netolygiai, be to, tiesioginis išmokėjimas daro didesnį psichologinį poveikį. Vis daugiau šalių siekia sudaryti sąlygas, kad motinos bent iki vienerių-dvejų metų pačios augintų savo kūdikius. Daugelyje socialistinių šalių ypač skatinamas antrųjų ir trečiųjų vaikų gimimas, nes to reikia išplėstinei reprodukcijai. Be ekonominio pobūdžio priemonių, gimimų skaičiui padidinti taikomi įvairūs juridiniai aktai bei auklėjamosios priemonės, skatinamas santuokų skaičiaus augimas.
U radu se donosi prijepis popisa stanovništva kopnenog dijela zadarskog okružja iz 1610. godine koji je pohranjen u knjižnici Biblioteca del Museo Correr u Veneciji. Rukopis je iznimno važan s ...obzirom na to da su njime obuhvaćena imena i prezimena glavara obitelji u 19 sela pod jurisdikcijom zadarskog kneza. Jedan takav popis iz 1608. godine objavio je Roman Jelić. Taj popis obuhvaća otočni i kopneni dio zadarskog područja. Zbog vremenske i autorske poveznice usporedit će se popis iz 1610. s popisom iz 1608. godine te ukazati na neke pogreške u Jelićevoj transkripciji pojedinih prezimena. Također, u istom knjižničnom fondu pronađen je skupni prikaz stanovništva grada Zadra iz 1581. godine koji se također navodi kao doprinos razmatranju broja gradskog stanovništva tijekom 16. stoljeća. Konačno, u radu će se pokazati da su za popise stanovništva prvenstveno bili zaduženi mletački knezovi u dalmatinskim komunama, iako su pojedine zbirne popise sastavljali i mletački kapetani.
Burnout syndrome among preschool teachers in Serbia Piperac, Pavle; Terzić-Supić, Zorica; Maksimović, Aleksandra ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
06/2024, Letnik:
75, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pedagogical work, especially with preschool children, is one of the most stressful professions, and the incidence of stress-related illnesses among preschool teachers is higher than in the general ...population. The aim of this cross-sectional study, conducted between October 2018 and April 2019, was to examine the prevalence of the burnout syndrome in a representative sample of 482 preschool teachers in Serbia and the factors associated with it. For this purpose, the participants completed a questionnaire composed of six sections: the socio-demographic and socio-economic characteristics, health and lifestyle characteristics, workplace and employment characteristics; Copenhagen Burnout Inventory (CBI); Beck Depression Inventory (BDI), and the Zung Self-Rating Anxiety Scale (SAS). The frequency of the total burnout was 27.1 %. The frequency of burnout on the CBI was 25.4 % for personal burnout, 27.0 % for work-related burnout, and 23.4 % for client-related burnout. Multivariate logistic regression analysis with total burnout as an outcome variable showed that being single (OR: 0.18; 95 % CI: 0.05–0.58), having poor (OR: 6.05; 95 % CI: 1.05–34.91), or average (OR: 3.60; 95 % CI: 1.57–8.25) self-rated health, not having didactic/play tools (OR: 2.71; 95 % CI: 1.21–6.04), having a higher score on the BDI (OR: 1.19; 95 % CI: 1.09–1.29) or SAS (OR: 1.10; 95 % CI: 1.03–1.18) was significantly associated with the total burnout among our participants. Our study shows the worryingly high prevalence of the burnout syndrome among preschool teachers in Serbia and points to its association with mental health issues, depression, and anxiety.
U ovome se radu obrađuje petstotinjak toponima u Kotorskome zaljevu. U
uvodnome se dijelu članka iznose temeljni povijesni i demografski podatci. U
središnjemu se dijelu mjesni toponimi razvrstavaju ...prema motivaciji i s obzirom
na jezično postanje. Motivacijski se toponimija Kotorskoga zaljeva izdvaja po
iznadprosječnomu udjelu toponima antroponimskoga postanja te toponima
uvjetovanih titularima crkava, među kojima se izdvaja toponim
Sutorman
(
sanctus
Romanus
), prežitak rane romansko-slavenske simbioze.
The paper deals with around 500 toponyms in the Bay of Kotor. In the
introdoctury part of the paper, basic historic and demographic data are given.
In the main part, the toponyms are categorised according to motivation and
etymology. The Bay of Kotor has an above-average share of toponyms derived from
personal names as well as toponyms motivated by church titularies. In this
category, the toponym
Sutorman (sanctus Romanus)
stands out as a relict
of the old Romanic and Slavic symbiosis.