Na Savski cesti 10 v Kranju so arheološka izkopavanja leta 2010 razkrila tri gradbene faze prazgodovinske poselitve. Ob bogatih keramičnih najdbah so bili iz vsake faze ohranjeni tudi ostanki ...lesenih stavb. V štirih jamah za sohe, ki pripadajo dvema stavbama, so bili najdeni kosi lesenih brun, ki so omogočili dendrokronološke analize in radiokarbonsko datiranje. Osrednji del prispevka obsega tipološko študijo keramičnega posodja. Ta je na podlagi primerjav z najdbami z drugih najdišč pokazala, da ima območje ob Savski cesti, podobno kot druge lokacije v Kranju, največ vzporednic med gradivom iz časa stopenj Ljubljana II in IIIa oz. Ha B3 in Ha C0 (v srednjeevropskem smislu). Opredelitev je nadgrajena z absolutno datacijo ostankov brun. Ta kaže, da je stavba 1A iz prve faze nastala v prvi polovici 8. st. pr. n. št. in stavba 2 druge faze najverjetneje na začetku druge polovice 8. st. pr. n. št.
Zabrinutost oko mogućih posljedica klimatskih promjena i njihovog utjecaja na Mediteransko područje ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja varijabilnosti klime dugo u povijest, a posebice izvan ...razdoblja obuhvaćenih instrumentalnim mjerenjima. Kako bismo poboljšali prostornu i vremensku pokrivenost hrvatskog Sredozemlja klimatskim podacima te bolje razumjeli utjecaj klimatskih promjena na rasta stabala, provedena su prva dendrokronološka istraživanja na području Sjevernog Velebita. Rezultati istraživanja 274 godine stare kronologije crnoga bora ukazuju da je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnoga bora nedostatka vlage u ljetnom razdoblju godine. Korelacije kronologije rasta stabala i količine ljetnih oborina od 1954. do 2015. godine su značajne i pozitivne (R=0.60, p=0.0099) te vremenski stabilne. Time se stvorila mogućnost rekonstrukcije klime relativno daleko u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida.
In central Bosnia and Herzegovina, in the Zavidovići-Teslić area, the study of the radial growth of Austrian and Scots pine (autochthonous pine species) trees was conducted using the ...dendrochronological method in order to identify the differences between the species in terms of the influence of climatic variables on the tree ring formation. Trees were sampled in five experimental areas or five sites. The first site had a Scots pine stand, while the second had an Austrian pine stand, and the other three sites had mixed stands of Scots and Austrian pine. Cross-dating was conducted using visual on-screen techniques of CDendro software and statistical methods using Cofecha software. The tree ring series were standardized using the Arstan program and cubic smoothing spline. It produced Scots pine regional chronology, 145 years long (1870-2014), and Austrian pine regional chronology, 180 years long (1835-2014). Correlation analysis of the relationship between the index of tree-ring width and precipitation and temperature in the characteristic periods of the year showed a negative effect of temperature (except in winter months) and a positive effect of precipitation on the tree ring formation. The statistically significant dependence of the tree-ring width index on the SPEI indices indicates a significant impact of moisture deficiency on the tree ring formation in the period from June to August (r = 0.33 in June, r = 0.45 in July and r = 0.47 in August) for Scots pine and in the period from June to September (r = 0.36 in June, r = 0.43 in July, r = 0.47 in August and r = 0.30 in September) for Austrian pine. The analysis of the relationship between climatic parameters and the chronologies of Scots and Austrian pine shows similar relationships between radial growth and climate but the influence of climate is somewhat more pronounced in Austrian pine. In the study area, the radial growth of both tree species is significantly determined by climate conditions. In other words, the chronology of these species has a good climatic signal, especially the drought signal in the summer months.
U Zavidovićko - Teslićkom području, u središnjoj Bosni i Hercegovini, dendrokronološkom metodom je proučavan radijalni rast stabala crnog i bijelog bora, autohtonih vrsta u pomatranom području. Cilj je bio identifikacija razlika između spomenutih vrsta glede utjecaja klimatskih čimbenika. Uzorci su uzeti iz stabala s pet lokaliteta. Na prvom lokalitetu je sastojina bijelog bora, na drugom crnog bora, a na ostala tri lokaliteta su mješovite sastojine. Standardizacija serija širina godova (radijalnih prirasta) obavljena je primjenom Arstan programa. Dobivena je regionalna kronologija bijeloga bora dužine 145 godina (od 1870. do 2014.) i regionalna kronologija crnoga bora dužine 180 godina (od 1835. do 2014.). Ispitivanje zavisnosti između indeksa širine goda i oborina odnosno temperature u pojedinim karakterističnim periodima godine, pokazalo je negativan utjecaj temperature (osim u zimskim mjesecima) na formiranje goda i pozitivan utjecaj oborina. Statistički značajna zavisnost indeksa širine goda od SPEI indeksa ukazuje na značajan utjecaj nedostatka vlage u periodu lipanj – kolovoz (r = 0,33 u lipnju, r = 0,45 u srpnju i r = 0,47 u kolovozu) za bijeli bor i periodu lipanj - rujan (r = 0,36 u lipnju, r = 0,43 u srpanju, r = 0,47 u kolovozu i r = 0,30 u rujnu) za crni bor na formiranje godova. Analiza odnosa klimatskih parametara i formiranih kronologija bijeloga i crnoga bora pokazuje slične odnose između širine goda i klime, ali je utjecaj klimatskih čimbenika nešto više izražen kod crnog bora, kojemu više odgovaraju uvjeti staništa na promatranom području. U promatranom području radijalni prirast stabala obje vrste drveća značajno je uvjetovan klimatskim čimbenicima, odnosno kronologije navedenih vrsta imaju dobar klimatski signal, a posebno signal suše u ljetnim mjesecima.
U radu je predstavljena lokalna kronologija godova hrasta lužnjaka (Qercus robur) iz Kobiljaka pokraj Zagreba, Hrvatska (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m n.m.). Temelji se na 17 stabala i obuhvaća 127 ...godina, i to razdoblje od 1883. do 2009. Za dendroklimatološku analizu primijenjen je optimalan replicirani dio rezidualne inačice kronologije ARSTAN sa SSS>0,80 (dužina 88 godine, razdoblje 1922. – 2009.). Analiza je pokazala pozitivan učinak lipanjskih oborina na promjene širine godova, dok je učinak temperature u istome mjesecu negativan. Usporedba s 40 dostupnih hrastovih kronologija iz okolnih zemalja potvrdila je telekonekciju s dvije lokalne kronologije hrasta iz Austrije, dvije iz Mađarske i tri iz Slovenije. Ona također pokazuje dobru heterokonekciju, tj. sličnost s kronologijama bukve (Fagus sylvatica) s različitih staništa u Sloveniji. Sličnosti se mogu pripisati odgovoru na zajedničke klimatske čimbenike. Rezultati upućuju na zaključak da ta kronologija može biti dobro polazište za izradu dulje regionalne kronologije hrasta u Hrvatskoj i susjednim državama, koja bi onda mogla imati različite namjene, uključivši i datiranje objekata kulturne baštine.
Zaton kolišč na Ljubljanskem barju Anton Velušček; Borut Toškan; Katarina Čufar
Arheološki vestnik (Acta archaeologica),
01/2011, Letnik:
62
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
V prispevku objavljamo rezultate arheoloških, dendrokronoloških in arheozooloških raziskav na štirih koliščarskih naseljih z Ljubljanskega barja, na predhodno raziskani Založnici in na novoodkritih ...Črnem grabnu, Dušanovem in Blatu. V letih 2009 in 2010 smo dokumentirali in vzorčili arheološke najdbe (keramiko), ostanke lesa v tla zabitih kolov, na katerih so bila postavljena koliščarska bivališča, in ostanke živalskih kosti. Na vzorcih lesa, ki so vsebovali nad 45 branik, smo opravili dendrokronološke raziskave. Določljivost živalskih kosti je bila pričakovano velika (NISP = 42 pri N = 70). Vzorci lesa z Založnice, ki je bila poseljena v stoletju pred 2400 pr. Kr., so bili datirani v leta med 2459 in 2457. Jesenov les na Črnem grabnu je bil večinoma posekan leta 2491 pr. Kr. Lesa z najdišč Dušanovo in Blato nismo mogli analizirati, ker je imel premalo branik oz. ni bil dovolj ohranjen. Arheološke najdbe na Založnici, Črnem grabnu in Dušanovem uvrščamo v somogyvár-vinkovško kulturo. Kolišče Blato je mlajše in najverjetneje datira v srednjo bronasto dobo. Tako spada v skupino podobnih naselij, s katerimi se zaključuje koliščarska doba na Ljubljanskem barju. Skladna s takšno časovno opredelitvijo je tudi vrstna sestava vzorca živalskih ostankov z dobro zastopanostjo lovnih vrst. Primerek goveje prstnice s kolišča Črni graben kaže deformacije, povezljive z izkoriščanjem teh živali kot delovno živino.
Changes of past and present environment of Slovenia are discussed in nine papers, which were written by 21 authors, coming from 14 research organisations. Our aim is to increase multidisciplinary ...communication and cooperation between Slovenian researchers, working in the fields of palaeoecology and ecology. Research topics include: archaeozoology, biology, ecology, geoarchaeology, palynology, nature protection, dendrochronology, archaeobotany, geochemistry, Karst research and geography.
V prispevku je prvikrat objavljen izbor naključno pobra-nih najdb z dveh novoopredeljenih koliščarskih naselbin na Ljubljanskem barju: Gornjega mostišča in Strojanove vode. ...Najdbe kažejo na podobnost z gradivom s Hočevarice, kar pomeni, da gre za naselbini horizonta keramike z brazdastim vrezom. Absolutno kronološko govorimo o času druge četrtine 4. tisočletja pr. Kr.Uvrstitev Gornjega mostišča in Strojanove vode v omenjeni časovni horizont horizontalno stratigrafsko gledano potrjuje staro Ložarjevo tezo, da lahko na Ljubljanskem barju izbiro lokacij koliščarskih naselbin povezujemo z dinamiko krčenja holocenskega jezera, kar pomeni, da je najmlajše med njimi v glavnem iskati v smeri umika jezera oz. na jugovzhodnem delu v smeri proti središču Ljubljanskega barja.
U radu je proučavana ovisnost radijalnog prirasta (širine goda, širine ranoga i kasnog drva) hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) o klimi (srednjoj mjesečnoj temperaturi i količini ...oborina) na području Majdanpeka, u sjeveroistočnoj Srbiji. Odziv radijalnog rasta hrastovih stabala na prevladavajuće klimatske uvjete istražen je dendrokronološki, primjenom korelacijske i odzivne funkcije, kao i analizom pokaznih godina. Kronologija staništa obuhvatila je 159 godina (1855. – 2013.). Otkrili smo da kasno drvo i ukupna širina goda sadržavaju utisnut pozitivan odziv na količinu oborina u ljetnim mjesecima (lipnju i srpnju) tekuće sezone rasta. Širina ranog drva nije pokazala izravnu ovisnost s klimatskim uvjetima, ali je na nju značajno utjecala širina kasnog drva iz prethodne godine. Nadalje, 40 % varijacija širine kasnog drva objašnjava se varijacijama ranog drva iz iste sezone. Na istraživanom staništu nije utvrđeno da temperatura ima značajan utjecaj na rast hrasta. Primjena pokaznih godina, koje su određene primjenom nekoliko računskih postupaka, potvrdila je prethodne rezultate upućujući na to da je prevladavajući klimatski čimbenik koji je doveo do pojave izrazito širokih ili uskih godova i kasnoga drva u pojedinim godinama bila količina oborina u ljetnim mjesecima. Da bi se sveobuhvatno razumjela reakcija rasta hrasta kitnjaka na promjene temperature i količinu oborina na južnim ekspozicijama i s plitkim profilom tla, trebalo bi provesti dodatne studije kako bi se proširila baza podataka i spoznaja.
Predstavljamo rezultate interdisciplinarnih raziskav nanovoodkriti koliščarski naselbini Črešnja pri Bistri na Ljubljanskembarju, ki jo okvirno datiramo v 36. stoletje pr. Kr. V ...prispevkuobravnavamo stratigrafijo, arheološke najdbe, dendrokronološkeraziskave, raziskave makroskopskih rastlinskih ostankov, os-tanke sesalske makrofavne, ptičev in rib.
Cilj rada bio je proučiti vremensku stabilnost odnosa klime i rasta 15 stabala hrasta lužnjaka u Wrocławu, u jugozapadnoj Poljskoj. Nadalje, određene su pokazne godine i procijenjen raspon ...meteoroloških uvjeta među njima. Širine godova mjerene su s točnošću od 0,01 mm primjenom softvera LINTABTM 6 i TSAP-Win. Kronologija staništa obuhvatila je 128 godina, od 1887. do 2014. Godovi stabala imali su prosječnu širinu 3,56 mm, a ona se kretala u rasponu od 2,10 do 5,43 mm. Na varijacije širine godova znatno su utjecale temperature i količine oborina tijekom promatranog razdoblja. Na širinu godova od 1965. do 2014. najviše su utjecale (pozitivno) oborine u lipnju u godini koja je prethodila formiranju goda. Od 1915. do 1964. na širine godova najviše su utjecale, i to negativno, oborine zabilježene u mjesecu studenome prethodne godine. Utvrđeno je deset pokaznih godina, tri pozitivne i sedam negativnih. U skupini pozitivnih godina (1917., 1966. i 1982.), kao i negativnih (1923., 1951., 1953., 1960., 1981., 1989. i 2009.), nije bilo moguće odrediti model promjene temperature i količine oborina. Radi boljeg razumijevanja učinka klimatskih uvjeta na godišnji rast stabala, potrebno je nastaviti istraživanje o nizovima širine godova stabala hrasta lužnjaka koja rastu na nasipima uz rijeku.
PDF
