The aim of this study was to determine the level of anxiety and depression and the intensity of pain in patients with chronic non-malignant pain, the correlation of catastrophizing with these ...factors, and the interaction of a multidisciplinary program for the treatment of chronic pain and the level of catastrophizing, anxiety, depression and pain intensity. The study was conducted on a sample of 44 participants aged 32 to 80 years who participated in the multidisciplinary program for chronic pain management at the Institute for Pain Management of the Clinical Medical Center Osijek. Pain intensity was measured using the Visual Analog Scale (VAS); the Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-21) was used to measure anxiety and depression; while catastrophizing was measured using the Pain Catastrophizing Scale (PCS). There was a moderate positive correlation between anxiety, depression, and pain intensity in patients with chronic non-malignant pain; a positive correlation between anxiety, depression, pain intensity, and catastrophic factors; and a reduction of anxiety, depression, pain intensity and catastrophization at the end of a multidisciplinary chronic pain treatment program. The findings contribute to a better understanding of the relation between emotional distress, cognitions and pain intensity in patients with chronic non-malignant pain.
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnose između osjećaja srama zbog
pijenja, ruminacija o pijenju, depresivnosti i alkoholne žudnje kod osoba s poremećajem upotrebe alkohola. Klinički uzorak ...uključivao je 71 pacijenta (60 muških) prosječne dobi 49.70 godina (SD = 9.78) na bolničkom liječenju od ovisnosti o alkoholu u Psihijatrijskoj bolnici Rab (PBR). Uz sociodemografske podatke korištene su psihologijske mjere osjećaja srama zbog pijenja, ruminacija o pijenju, depresivnosti i alkoholne žudnje. Dobiveni rezultati pokazuju da je viši stupanj osjećaja srama zbog pijenja povezan s višim stupnjevima ruminacija o pijenju i depresivnosti. Osobe koje su više ruminirale bile su depresivnije i izvještavale o većem stupnju alkoholne žudnje, te se i depresivnost pokazala u značajnoj pozitivnoj korelaciji s alkoholnom žudnjom. U predikciji depresivnosti i alkoholne žudnje značajnim su se prediktorom pokazale samo ruminacije o pijenju. Dobiveni rezultati upućuju na važnost ruminacija o pijenju za razumijevanje depresivnosti i
alkoholne žudnje kod osoba na liječenju od ovisnosti o alkoholu. Budući
da i depresivnost i alkoholna žudnja predstavljaju rizik od recidivizma, ovi nalazi upućuju na potrebu terapijske prorade ruminacija
u svrhu povećavanja uspješnosti tretmana poremećaja ovisnosti o alkoholu.
The aim of this study was to assess the relationship between feeling of shame related to drinking, rumination about drinking, depression and alcohol craving among psychiatric inpatients with alcohol use disorder (AUD). The clinical sample included 71 inpatients (60 male) average age 49.70 years (SD = 9.78) who were hospitalized for AUD treatment disorder in Psychiatric Hospital Rab. Psychological measures included State Shame Scale, Rumination about Drinking Scale, Beck Depression Inventory and Penn Alcohol Craving Scale. The results show that shame related to drinking is associated with rumination about drinking and depression. Rumination about drinking is associated with depression and alcohol craving, and depression is associated with alcohol craving. Rumination about drinking was also significant predictor of depression and alcohol craving. The results suggest that rumination about drinking is significant for understanding depression and alcohol craving among inpatients with AUD. Since both depression and alcohol craving are significant risk factors for relapse after treatment, these finding also suggest that working through rumination as a part of the treatment could improve AUD treatment outcomes.
Percepcija bolesti izravno utječe na ponašanja, strategije suočavanja i emocionalne odgovore na bolest, kao i na tijek tjelesnog i psihičkog oporavka nakon što se bolest već poja-vila. Cilj je ...provedenog istraživanja bio provjeriti konstruktnu i kriterijsku valjanost Ljestvice atribucije uzroka bolesti, koja ispituje kojim sve čimbenicima osobe atribuiraju uzroke svoje bolesti. Eksploratornom faktorskom analizom, provedenom na rezultatima osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 (N = 88), izdvajaju se tri moguće skupine čimbenika kojima osobe pripisuju nastanak svoje bolesti. Taj je model, uz originalu strukturu koju predlažu autori, zatim testiran konfirmatornom faktorskom analizom, na uzorku osoba oboljelih od kardio-vaskularnih bolesti (N = 177). Model s tri povezana faktora i manjim brojem čestica imao je najbolje indekse pristajanja, u usporedbi s preostalim modelima. Također, ti su faktori bili u značajnoj umjerenoj korelaciji s mjerama anksioznosti i depresivnosti, što govori u prilog kriterijske valjanosti ljestvice. Iako se prema originalnoj strukturi upitnika (IPQ-R) razlikuju četiri moguće skupine uzroka bolesti, naši rezultati pokazuju da je na hrvatskom uzorku primjerenija tro-faktorska struktura. Mogući uzroci bolesti tako se grupiraju u psihološke čimbenike, nekontrolabilne čimbenike te opće čimbenike rizika. Dobivene podljestvice imaju zadovoljavajuće statističke pokazatelje, uz nešto nižu pouzdanost tipa unutarnje konzistencije.
U savremenim modelima psihopatologije, netolerancija na neizvesnost figurira kao važan transdijagnostički konstrukt. Svrha ovog rada je bila provera metrijskih karakteristika skale koja je namenjena ...proceni ovog konstrukta budući da je skala adaptirana za srpsko govorno područje sa engleskog i francuskog. Prema preporukama autora originalne skale, formirana je skraćena verzija. Na uzorku studenata (1328), koji su prospektivno praćeni svakih šest meseci tokom tri godine, sprovedena je konfirmatorna faktorska analiza koja je sugerisala da skraćena skala, u skladu sa njenim engleskim i francuskim parnjacima, meri dva faktora: Prospektivnu i Inhibitornu ankioznost. Skraćena skala ima dobru internu konzistenciju, homogenost i reprezentativnost, pri čemu skraćena i duga verzija skale visoko koreliraju. Duga i kratka verzija imaju komparabilne veze sa odgovorajućim konvergentnim i divergentnim merama, što sugeriše da skraćivanje skale nije narušilo njenu konstrukt validnost. U prilog tome svedoči i rezultat daobe verzije skale prospektivno predviđaju simptome anksioznosti i depresije i to povrh varijanse deljene sa Negativnim afektivitetom.Konačno, rezultati hijerarhijske regresije indikuju da subskala Inhibitorne anksioznosti poseduje i odgovarajuću diskriminitavnu validnost. Generalno, skraćena srpska verzija skale se može preporučiti za merenje netolerancije na neizvesnost, pri čemu su date preporuke za dalje usavršavanje skale.
Glavni cilj ovog istraživanja bio je ustvrditi učestalost pojave simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa kod adolescenata te identificirati adolescente u suicidalnom riziku uslijed pandemije i ...potresa u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 218 učenika prvih i četvrtih razreda jedne zagrebačke gimnazije, a istraživanje je provedeno kako bi se učenicima s izraženim rizikom omogućila podrška stručnjaka. Također, cilj istraživanja predstavljalo je utvrđivanje dobnih i spolnih razlika u navedenim dimenzijama kod sudionika. Glavni nalazi istraživanja pokazuju kako postoji statistički značajna razlika u pojedinim skalama s obzirom na dob učenika, na način da mlađi učenici postižu viši rezultat na dimenzijama anksioznosti i depresivnosti te su podložniji suicidalnom riziku, dok na skali stresa ne postoji statistički značajna razlika. Nadalje, rezultati pokazuju kako postoje spolne razlike u pojedinim skalama, odnosno djevojke češće izvještavaju o visokim razinama stresa i anksioznosti. No, na dimenzijama depresivnosti i suicidalnosti ne postoje značajne razlike. Za buduća istraživanja preporuča se uključivanje većeg broja muških ispitanika kao i proširivanje skale suicidalnog rizika. Podaci dobiveni ovim istraživanjem imaju praktičnu primjenu u radu stručne službe srednjih škola s ciljem jačanja svijesti o važnosti identifikacije učenika s rizikom razvoja nekih poteškoća na području mentalnog zdravlja.
The main goal of this study was to determine the frequency of symptoms of depression, anxiety and stress in adolescents and to identify adolescents at suicidal risk due to pandemics and earthquakes in Croatia. The research involved 218 first and fourth grade high school students from Zagreb, and the research was conducted to provide the support of experts for students at high risk of psychological problems. Also, the aim of the research was to determine the age and gender differences in these dimensions in the population of high school students. The main findings of the research show that there is a statistically significant difference on some scales regarding student age, so that younger students achieve higher results on the dimensions of anxiety and depression and are more susceptible to suicidal risk, while on the stress scale there is no statistically significant difference. Furthermore, the results show that there are gender differences on certain scales, in a way that girls are more likely to report high levels of stress and anxiety. On the other hand, there are no significant differences in the dimensions of depression and suicidality. For future research, it is recommended to include a larger number of male participants, as well as to expand the scale of suicidal risk. The data obtained by this research have practical application in the work of the mental health professionals with the aim of raising awareness of the importance of identifying students at risk for the development of mental health problems.
There is a gap in our knowledge of health-related quality of life (HRQoL) in a population presumed healthy, so this study aimed to assess the associations between HRQoL, demographics and clinical ...variables.
The participants were attendees, presumed healthy, at 40 pre-selected model family medicine practices (MFMPs), aged between 30 and 65 years and recruited during a preventive check-up in 2019. Each MFMP pragmatically invited 30 attendees to voluntarily participate. The EQ-5D questionnaire was administered as a measure of HRQoL; the independent variables were demographic characteristics, smoking, alcohol consumption, stress perception, physical activity, signs of depression, cardiovascular risk, body mass index, blood pressure values, and blood sugar and lipidogram laboratory test values. Ordinal logistic regression was used to calculate associations between self-assessed quality of life, demographics, and clinical variables, with P<0.05 set as statistically significant.
Of 986 participants, 640 (64.9%) were women and 346 (35.1%) men, aged 42.7±8.6 years. The average values for the EQ-5D-3L were 0.91±0.15. In the multivariate model, a positive association between adequate physical activity (p=0.003), and a negative association between higher age (p<0.001), female gender (p=0.009), signs of depression (p<0.001), stress (p=0.013), and EQ-5D score were identified.
Given that physical activity was shown to be positively associated with HRQoL, it is of the utmost importance for family physicians to motivate their middle-aged patients, especially women and those with signs of depression and excessive stress, to adopt a more rigorously physically active lifestyle.
Uvod: Rak dojke najčešći je rak koji se dijagnosticira kod žena. Psihološke reakcije na spoznaju bolesti najčešće se izražavaju u obliku depresije i anksioznosti. Mnoge studije ukazuju na povezanost ...depresivnosti i kvalitete života u žena oboljelih od raka dojke.
Cilj: Istražiti povezanost stupnja depresivnosti i kvalitete života u žena oboljelih od raka dojke.
Ispitanici i metode: Rad je urađen primjenom anketnog istraživanja na uzorku od 50 ispitanika na Klinici za onkologiju Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar. U istraživanju su korišteni sociodemografski upitnik namjenski sačinjen za ovo istraživanje, Beckova skala depresivnosti i WHOQOL-BREF upitnik kvalitete života.
Rezultati: Pronađena je negativna povezanost između razine depresivnosti i kvalitete života u žena oboljelih od raka dojke, međutim povezanost nije statistički značajna. Ispitanice koje imaju djecu, viši ekonomski status, su samostalno pokretne i ne uzimaju lijekove iskazale su višu razinu kvalitete života. Nije pronađena statistički značajna razlika u razini ispitanika u odnosu na njihove sociodemografske podatke.
Zaključak: Kvaliteta života je negativno povezana s depresivnošću u žena oboljelih od raka dojke, ali povezanost nije statistički značajna.
Polazeći od teorijskih postavki modela obiteljskog stresa cilj je rada bio empirijski provjeriti ostvaruje li ekonomska prilagodba obitelji svoj učinak na izraženost depresivnost kod adolescenata ...izravno i/ili neizravno, učincima na depresivnost roditelja i osjećaj roditeljske samoefikasnosti. U radu su analizirani podatci prikupljeni od adolescenata (N=247) koji žive u dvoroditeljskim obiteljima te obaju njihovih roditelja, a u okviru projekta "Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece". Djeca su procijenila svoju depresivnost, a roditelji svoju depresivnost i roditeljsku samoefikasnost te ekonomsku prilagodbu obitelji. Kako bi se provjerilo postojanje izravnog i neizravnog učinka otežane ekonomske prilagode obitelji na izraženost depresivnosti kod adolescenata, provedene su dvije serijalne medijacijske analize (jedna na uzorku očeva i jedna na uzorku majki) u PROCESS makrou za SPPS. Rezultati tih analiza pokazali su kako otežana ekonomska prilagodba obitelji izravno i neizravno, samo preko izražene depresivnosti majke i smanjenog osjećaja roditeljske samoefikasnosti majke, pridonosi izraženijoj depresivnosti kod adolescenata. Neizravan serijalni učinak ekonomske prilagode obitelji na depresivnost adolescenata, putem depresivnosti i roditeljske samoefikasnosti oca, nije se pokazao značajnim. Nalazi rada upućuju na različite procese kojima ekonomska prilagodba obitelji djeluje na ponašanje i doživljavanje roditelja i adolescenata.
Based on the theoretical assumptions of Family Stress Model, the aim of the paper was to empirically examine whether the effect of family's economic adjustment on the severity of depression in adolescents is direct and/or indirect through depression of parents and parental self-efficacy. Data used in this paper were collected from adolescents (N=247) who live in two-parent families, and their parents within the project "Parents' work, family economic hardship and well-being of parents and children". Children rated their depression, and parents rated their depression and parental self-efficacy as well as an economic adjustment that family had to make. To examine the existence of a direct and indirect effect of family's economic adjustment on depression in adolescents, two serial mediation analyses (one on the sample of fathers and one on the sample of mothers) were performed using the PROCESS macro for SPSS. The results of these analyses showed that difficult family's economic adjustment contributes to higher depression in adolescents directly and indirectly, through mothers' depression and low maternal self-efficacy. The indirect serial effect of family's economic adjustment on depression of adolescents through fathers' depression and parental self-efficacy, was not significant. The findings point to different processes by which economic adjustment affects parents and adolescents.
Partiendo de las suposiciones teóricas del modelo de estrés familiar, el objetivo de este trabajo fue comprobar empíricamente si el ajuste económico de la familia surte su efecto sobre el grado de la depresión directa y/o indirectamente a través del efecto sobre la depresión de los padres y el sentimiento de la autoeficacia parental. En el trabajo se analizan datos obtenidos de los adolescentes (N=247) que viven en las familias biparentales y de ambos padres en el marco del proyecto "Trabajo de los padres, dificultades económicas en familia y el bienestar de padres e hijos". Los hijos evaluaron su depresión, mientras que los padres evaluaron tanto su depresión y autoeficacia parental, como su ajuste económico. Para verificar si el ajuste económico dificultoso surte efecto directo e indirecto en el grado de depresión, se llevaron a cabo dos análisis seriales de mediación (uno en la muestra de los padres y otro en la muestra de las madres) a través de la macro PROCES para SPSS. Los resultados de estos análisis demostraron que el ajuste económico dificultoso influye directa e indirectamente en la depresión en los adolescentes, pero sólo a través de la depresión más grave de la madre y su sentimiento reducido de la autoeficacia parental. No parece ser significativo el efecto serial indirecto del ajuste económico de la familia sobre la depresión en los adolescentes a través de la depresión y la autoeficacia parental del padre. Los hallazgos del trabajo indican varios procesos a través de los cuales el ajuste económico de la familia influye en la conducta y las reacciones de los padres y los adolescentes.
Istraživanje je sprovedeno u cilju ispitivanja povezanosti različitih aspekata kvaliteta života sa pojavom depresivnosti među pacijentima sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom na hemodijaliznom ...tretmanu. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 93 ispitanika, oba pola, uzrasta od 24 do 78 godina. Svi ispitanici su usled terminalnog stadijuma bubrežne insuficijencije bili podvrgnuti hemodijaliznom tretmanu. Konstrukt kvaliteta života pacijenata na hemodijaliznom tretmanu je operacionalizovan preko 80 – ajtemske Kratke skale za ispitivanje kvaliteta života i bubrežne bolesti (KDQOL), dok je pojava depresivnosti operacionalno definisana sumacionim skorom na Bekovoj skali za ispitivanje depresivnosti. Kratka skala za ispitivanje kvaliteta života i bubrežne bolesti (KDQOL) sadrži 19 supskala koje mere različite aspekte kvaliteta života. U cilju što ilustrativnijeg prikaza povezanosti kvaliteta života i pojave depresivnosti, početni broj supskala je redukovan na tri osnovna domena kvaliteta života, pri čemu je svaki od domena predstavljen preko faktorskih skorova prve glavne komponente. Prve glavne komponente su imenovane kao Fizički aspekti kvaliteta života, Emocionalno-socijalni aspekti kvaliteta života i Lična percepcija bolesti. Višestrukom regresionom analizom ispitivana je povezanost ova tri aspekta kvaliteta života na pojavu depresivnosti. Ustanovljeno je da je sa pojavom depresivnosti povezano lošije postignuće u domenu Emocionalno-socijalni aspekti kvaliteta života i lošije postignuće u domenu Lična percepcija bolesti.
Na uzorku od 58 sudionika odabranih predispitivanjem s obzirom na izraženost crte anksioznosti ispitani su efekti anksioznosti i depresivnosti na uspješnost, učestalost i brzinu prepoznavanja ...emocionalnih izraza lica. Anksioznost je procijenjena Upitnikom anksioznosti kao stanja i crte ličnosti (STAI), a depresivnost Beckovim inventarom depresivnosti (BDI). Emocionalni su izrazi lica korišteni u istraživanju preuzeti iz baze The Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF). Korišteno je 70 fotografija emocionalnih izraza lica, od toga 35 lako i 35 teško prepoznatljivih. Zadatak je sudionika bio što brže i točnije prepoznati podražaje prezentirane na ekranu računala. Osobe niskog stanja anksioznosti točnije su prepoznavale lako prepoznatljive emocionalne izraze lica, dok su osobe visokog stanja i crte anksioznosti brže prepoznavale radostan izraz lica. Kada se radi o teško prepoznatljivim emocionalnim izrazima, sudionici visoki na crti anksioznosti sporiji su od nisko anksioznih prilikom davanja odgovora "iznenađenje" te imaju i duže prosječno vrijeme reakcije pri prepoznavanju pozitivnih emocija. Rezultati dobiveni na ekstremnim skupinama sudionika s obzirom na razinu anksioznosti i depresivnosti pokazuju da anksiozne osobe teško prepoznatljive izraze lica češće prepoznaju kao prestrašene, a nisko depresivne osobe kao radosne. Razmotrene su teorijske i kliničke implikacije dobivenih rezultata.
PDF
