S obzirom na dosadašnje spoznaje o dobnim i spolnim razlikama u depresivnosti te povezanosti određenih psihopatoloških pojava i stilova roditeljskog odgoja, cilj ovog rada bio je ispitati postoje li ...razlike u rezultatima postignutim na skalama depresivnosti kod adolescenata i skalama percepcije obiteljskih odnosa s obzirom na dob i spol ispitanika, te utvrditi povezanost navedenih varijabli. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 502 ispitanika, učenika sedmog i osmog razreda osnovne škole te prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda srednje škole u dobi 12-18 godina. U ispitivanju je
korištena Skala depresivnosti za djecu i adolescente “SDD” (Vulić-Prtorić, 2003) i Skala percepcije obiteljskih odnosa (Macuka, 2004).
Rezultati istraživanja upućuju na postojanje spolnih razlika u iskazanim simptomima depresivnosti. Djevojke postižu značajno više vrijednosti od dječaka, što upućuje na višu razinu depresivnosti kod djevojaka. Na Skali percepcije obiteljskih odnosa dobivena je značajna razlika između djevojaka i mladića i to na dimenziji kontrola u situaciji kada je procjenjivan odnos s ocem. Viši rezultati su dobiveni kod dječaka pa se može zaključiti da se kontrola od strane očeva više odražava na odgojne postupke prema dječacima. Provjera povezanosti među ispitivanim varijablama upućuje na značajnu povezanost između depresivnosti i percepcije obiteljskih odnosa - za obje dimenzije (emocionalnost i kontrola) i to prilikom procjene odgojnih postupaka i majke i oca. Povezanosti između depresivnosti i dimenzije kontrola su pozitivne, a povezanosti između depresivnosti i dimenzije emocionalnosti su negativnog predznaka.
Ovaj rad pruža pregled rezultata istraživanja koja se bave odnosom obiteljskih čimbenika i depresivnosti kod adolescenata, s time da je naglasak na učincima roditeljskog stila odgoja na adolescentnu ...depresivnost. Opisani su nalazi istraživanja koja su ispitivala ulogu roditeljskog stila odgoja u razvoju i održavanju depresivnih simptoma
kod adolescenata. Naime, pokazuje se da su obiteljski odnosi depresivne djece i adolescenata često obilježeni s puno sukoba, kriticizma, hladnih i kaotičnih odnosa, te negativnim roditeljskim postupcima, kao što su odbacivanje, manjak topline, gruba disciplina i psihološka kontrola. Posebna pažnja pridana je rezultatima istraživanja, koja ispituju i objašnjavaju izravne i posredne učinke roditeljskog stila odgoja na depresivnu simptomatologiju kod adolescenata. Naime, mnoga istraživanja upućuju na zaključak da roditeljski postupci imaju znatan utjecaj na kognitivni stil, samopoštovanje i samopouzdanje, strategije suočavanja, socijalne vještine i vještine emocionalne regulacije, te da ti čimbenici
mogu posredovati u odnosu roditeljskog stila odgoja i depresivnosti kod adolescenata.
Cilj rada bio je ispitati povezanost dimenzija perfekcionizma i socijalne podrške s anksioznošću i depresivnošću kod studenata, te provjeriti pridonose li dimenzije perfekcionizma i socijalne podrške
...objašnjenju varijance anksioznosti i depresivnosti. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 187 studenata s dva osječka fakulteta. Sudionici su tijekom nastave ispunili Multidimenzionalnu skalu perfekcionizma, Skalu procjene socijalne podrške, Beckov upitnik anksioznosti i Beckov upitnik depresivnosti. Rezultati su pokazali da su sve dimenzije perfekcionizma značajno pozitivno povezane s anksioznošću, dok socijalna podrška nije. Sve dimenzije perfekcionizma, osim organiziranosti, te podrška obitelji, prijatelja i profesora značajno su povezane s depresivnošću. Također, pokazalo se da zabrinutost zbog pogrešaka, dvojbe oko vlastitih postupaka i organiziranost predviđaju višu anksioznost. Što se tiče depresivnosti, zabrinutost zbog pogrešaka, dvojbe oko vlastitih postupaka i roditeljski pritisak predviđaju višu, dok podrška prijatelja i profesora predviđa nižu depresivnost. Rezultati su u skladu s podacima koji upućuju na nepovoljne učinke neadaptivnih aspekata perfekcionizma na mentalno zdravlje.
Simptomi depresivnosti i anksioznosti, te problemi u ponašanju i ljutnja sve su češći u populaciji i pojavljuju se u sve ranijoj dobi. Za što brže i učinkovitije prepoznavanje djece i adolescenata ...kojima je potreban opsežniji pregled i ispitivanje preporučuje se upotreba kratkih, jednostavnih i brzih procjena poput BYI-II inventara,
koji ispituju depresivnost, anksioznost, ometajuće ponašanje, ljutnju i samopoimanje djece i adolescenata.
Psihometrijske karakteristike prvog i drugog izdanja BYI inventara ispitivane su u različitim dijelovima svijeta, a u ovom radu je cilj ispitati međuodnos inventara, te njihovu konvergentnu i divergentnu valjanost u Republici Hrvatskoj. Dodatni cilj je ispitati spolne i dobne razlike u rezultatima djece od 7 do 18 godina u Hrvatskoj s
obzirom na navedenih 5 dimenzija.
U istraživanju je sudjelovalo 835 učenika osnovnih i srednjih škola u dobi od 7 do 18 godina, koji su ispunjavali svih 5 BYI-II inventara i upitnik anksioznosti (STAIC ili STAI).
Faktorska analiza svih 100 čestica pet inventara potvrdila je postojanje triju faktora identificiranih kao faktor negativnog afekta, faktor ometajućeg ponašanja i faktor negativnog samopoimanja. Paralelnom primjenom upitnika anksioznosti (STAIC/STAI) provjerena je i potvrđena konvergentna valjanost BAI-Y, a potvrđena je i njegova divergentna valjanost, izuzev komorbiditeta s BDI-Y.
Dobivene su statistički značajne razlike ovisno o dobi u svih pet Beckovih inventara, pri čemu razina samopoimanja pada s porastom dobi, a rezultati na preostala četiri inventara rastu. Kao što je i očekivano, simptomi depresivnosti i anksioznosti su statistički
značajno češći kod djevojčica, dok su ometajuća ponašanja češća kod dječaka.
Na uzorku od 58 sudionika odabranih predispitivanjem s obzirom na izraženost crte anksioznosti ispitani su efekti anksioznosti i depresivnosti na uspješnost, učestalost i brzinu prepoznavanja ...emocionalnih izraza lica. Anksioznost je procijenjena Upitnikom anksioznosti kao stanja i crte ličnosti (STAI), a depresivnost Beckovim inventarom depresivnosti (BDI). Emocionalni su izrazi lica korišteni u istraživanju preuzeti iz baze The Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF). Korišteno je 70 fotografija emocionalnih izraza lica, od toga 35 lako i 35 teško prepoznatljivih. Zadatak je sudionika bio što brže i točnije prepoznati podražaje prezentirane na ekranu računala. Osobe niskog stanja anksioznosti točnije su prepoznavale lako prepoznatljive emocionalne izraze lica, dok su osobe visokog stanja i crte anksioznosti brže prepoznavale radostan izraz lica. Kada se radi o teško prepoznatljivim emocionalnim izrazima, sudionici visoki na crti anksioznosti sporiji su od nisko anksioznih prilikom davanja odgovora "iznenađenje" te imaju i duže prosječno vrijeme reakcije pri prepoznavanju pozitivnih emocija. Rezultati dobiveni na ekstremnim skupinama sudionika s obzirom na razinu anksioznosti i depresivnosti pokazuju da anksiozne osobe teško prepoznatljive izraze lica češće prepoznaju kao prestrašene, a nisko depresivne osobe kao radosne. Razmotrene su teorijske i kliničke implikacije dobivenih rezultata.
Novija su istraživanja potvrdila povezanost između depresivnosti i kognitivnoga opadanja u starosti, međutim, priroda te povezanosti nije jasna. Ciljevi su ovoga istraživanja bili ispitati postoji li ...povezanost između depresivnosti i kognitivnih funkcija u starijih osoba koje žive u ustanovi te utvrditi kakva je uloga posredujućih psihosocijalnih čimbenika u toj povezanosti. U istraživanju je sudjelovao 561 korisnik iz 11 domova za starije i nemoćne osobe u Zagrebu, od toga 160 (28.5%) muškaraca i 401 (71.5%) žena, u dobi 56-96 godina (prosječno 79 godina), pokretni i ne-dementni. Primijenjene su ljestvice: kognitivnih funkcija (CAPE-test), depresivnosti, funkcionalne sposobnosti, samoprocjene zdravlja i socijalne participacije. Vodilo se računa o obrazovanju i zdravlju sudionika. Podatke su osobno, od svakoga sudionika, u ustanovi prikupili osposobljeni ispitivači. Rezultati su potvrdili malu povezanost između depresivnosti i kognitivnih funkcija u starijih osoba, ali ona se mijenja u prisutnosti promatranih posredujućih varijabli,
Cilj istraživanja je bio procijeniti razinu i strukturu anksioznosti i depresivnosti djece i mladih s ponavljanim bolnim tjelesnim tegobama (1) i usporediti ih s vrijednostima normativnog uzorka (2), ...usporediti bolesnike s pojedinačnim i one s višestrukim tjelesnim tegobama te (3) ispitati proporciju klinički značajno anksioznih i depresivnih bolesnika. Skalom strahova i anksioznosti (SKAD-62) i skalom depresivnosti (SDD) ispitano je 160-ero djece u dobi od 10 do 17 godina, koju su pedijatri uputili psihologu u okviru bolničkog ili ambulantnog liječenja: 57-ero djece s glavoboljama, 24-ero s bolovima u trbuhu, 40-ero s bolovima u prsištu i njih 39-ero s višestrukim tegobama. Rezultati su pokazali kako svi bolesnici imaju sličnu ukupnu razinu anksioznosti i depresivnosti kao i djeca iz normativnog uzorka. Klinički značajna anksioznost registrirana je u 22%, a klinički značajna depresivnost u 4% bolesnika. Najviše je visoko anksiozne djece s bolovima u prsištu (35%), a najmanje s glavoboljama (8,6%). Djeca s višestrukim tjelesnim tegobama ne iskazuju veću anksioznost i depresivnost od one s pojedinačnim tegobama. Između kliničkih skupina iskazana je razlika u dominantnim oblicima anksioznosti: djeca s glavoboljama većinom su separacijski anksiozna, ona s bolovima u trbuhu i u prsištu većinom su anksiozno osjetljiva, a djeca s više tjelesnih tegoba zabrinuta.
S obzirom na specifičnost radnih uvjeta te velik broj specifičnih radnih stresora s kojima se suvremeni pomorci suočavaju, kod ove skupine zaposlenika mogu se očekivati negativni ishodi za njihovu ...psihofizičku dobrobit. Međutim, ova je skupina zaposlenika u dosadašnjim istraživanjima u području profesionalnog stresa i zadovoljstva
poslom relativno zanemarena, osobito kod nas, pa je ovo istraživanje prvenstveno namijenjeno produbljivanju spoznaja na tom području.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost crta ličnosti, socijalne i emocionalne usamljenosti, depresivnosti, stresa, zadovoljstva poslom te nekih socio-demografskih karakteristika sa zadovoljstvom životom kod pomoraca. U istraživanju je sudjelovalo 85 pomoraca.
Utvrđeno je da postoji pozitivna povezanost zadovoljstva životom i ekstraverzije, ugodnosti, emocionalne stabilnosti i intelekta, dok je povezanost zadovoljstva životom i depresivnosti, stresa, socijalne usamljenosti, usamljenosti u ljubavi i usamljenosti u obitelji negativna. Varijable duljina radnog staža i trenutna lokacija ispitanika nisu značajno diferencirale ispitivane mjere, dok se ispitanici s različitom vrstom ugovora značajno razlikuju tek u usamljenosti u ljubavi.
Zaključno, depresivnost i stres pokazali su se značajnim negativnim, dok su zadovoljstvo poslom i ugodnost značajni pozitivni prediktori zadovoljstva životom kod skupine pomoraca.
Teorija beznadnosti pretpostavlja da su negativne atribucije događaja snažan prediktor depresivnih simptoma, osobito specifične kombinacije simptoma koju autori nazivaju depresija beznadnosti. ...Pokušavajući objasniti spolne razlike u stopama depresivnosti neka su istraživanja pokazala da žene imaju manje adaptivne atribucijske obrasce te doživljavaju više negativnih događaja.
Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti spolne razlike u razinama općih simptoma depresivnosti i simptoma depresije beznadnosti te utvrditi mogu li se te razlike bolje objasniti razlikama u frekvenciji svakodnevnih stresnih događaja, samopoštovanju i atribucijama negativnih i pozitivnih događaja ili razlikama u načinu na koji ti čimbenici djeluju na depresivne simptome u adolescenata. Istraživanje je provedeno na 419 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole te prvih, drugih i trećih razreda srednje škole.
Rezultati nisu pokazali spolne razlike u zastupljenosti simptoma depresivnosti, depresije beznadnosti, frekvenciji negativnih događaja, ni internalnosti i globalnosti uzroka negativnih događaja. Pokazalo se da djevojke imaju stabilnije, internalnije i globalnije atribucije pozitivnih događaja nego mladići te da mladići imaju stabilnije atribucije negativnih događaja. Također, rezultati su pokazali da u djevojaka stabilnost uzroka negativnih događaja predviđa više razine depresije beznadnosti samostalno dok u mladića samo u interakciji sa stresom. Nadalje, pokazalo se da u mladića objašnjavanje negativnih i pozitivnih događaja internalnim uzrocima predviđa niže razine simptoma depresije beznadnosti.
Mnoga istraživanja pokazuju da u nastanku adolescentne depresije veliku ulogu igraju obiteljski čimbenici, kao što su, na primjer, količina sukoba i roditeljski stil odgoja. Kada se radi o ...istraživanjima efekata roditeljskog stila odgoja na depresivnost, istraživanja su uglavnom proučavala direktne efekte dimenzija roditeljskog stila
odgoja na depresivnost ili na neke druge varijable. Ona uglavnom pokazuju da su depresivni simptomi povezani s roditeljskim stilom koji karakterizira malo topline i prihvaćanja, puno kriticizma, te visoke razine psihološke kontrole. Međutim, za razumijevanje nastanka depresivnosti u adolescenciji potrebno je i upoznavanje mehanizama kojima određeni čimbenici mogu djelovati. Postoji mali broj studija koje sugeriraju da odnos roditeljskog stila odgoja i depresivnosti može biti posredovan čimbenicima kao što su strategije suočavanja sa stresom ili vještine rješavanja problema. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti predviđa li roditeljski stil odgoja majke
i oca depresivne simptome kod adolescenata i je li ta povezanost posredovana strategijama suočavanja. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 827 mladića i djevojaka. Rezultati su pokazali da negativno i pozitivno roditeljstvo majke i oca predviđa depresivnost kod adolescenata. Također se pokazalo da suočavanje usmjereno na problem, usmjereno na emocije i suočavanje izbjegavanjem posreduje u odnosu negativnog roditeljstva majke i oca s depresivnošću. S druge strane, samo je suočavanje usmjereno
na problem posredovalo između pozitivnog roditeljstva majke i oca i depresivnosti adolescenata.
