Trudnoća i postpartalni period za žene su jedna od najvažnijih životnih tranzicija, koja se očituje u brojnim promjenama na osobnom i socijalnom planu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati neke ...značajke psihičkog funkcioniranja žena (N=202) tijekom trudnoće i prve postpartalne godine. S tom svrhom provedeno je istraživanje u kojem
su sudjelovale 64 trudnice i 138 majki jednog djeteta dobi od 8 do 10 mjeseci. Upitnicima i skalama samoprocjena ispitani su depresivnost, anksioznost, stres, zadovoljstvo životom i brakom te razina percipirane socijalne podrške. Testirane su razlike između trudnica i majki s obzirom na zadovoljstvo životom, brakom i razinu percipirane socijalne podrške, te razinu stresa, depresivnosti i anksioznosti. Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavku o povećanom stresu te nižem zadovoljstvu brakom kod majki u usporedbi s trudnicama, što je u skladu s prijašnjim istraživanjima tranzicije u roditeljstvo,
a protumačeni su u kontekstu modela konflikta uloga. U skupini trudnica, kao značajan prediktor stresa i anksioznosti izdvojila se samo emocionalna stabilnost kao osobina ličnosti, dok je za razinu depresivnosti, pored emocionalne stabilnosti prediktivno i zadovoljstvo brakom. U skupini majki, zadovoljstvo brakom značajan je prediktor svih kriterijskih varijabli.
Nesposobnost opraštanja proizvodi dva motivacijska stanja: motivaciju za osvetom i motivaciju za izbjegavanjem. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu spola u odnosu između ove dvije vrste ...motivacije i dobrobiti.
U istraživanju je sudjelovalo 600 ispitanika, od toga 300 studentica i 300 studenata u dobi od 19-28 godina. Primijenjena su dva upitnika. Opraštanje je mjereno TRIM upitnikom a dobrobit kratkom Skalom depresivnosti i sreće.
Regresijske analize pokazale su da su za studente značajni prediktori depresivnosti bili i motivacija za osvetom i motivacija za izbjegavanjem, dok je kod studentica značajan prediktor bila samo motivacija za osvetom. Kada je u pitanju sreća ni motivacija za osvetom ni motivacija za izbjegavanjem nisu bili značajni prediktori. Može se zaključiti da sklonost ka neopraštanju može biti povezana s depresivnošću, ali istovremeno manja sklonost osveti i izbjegavanju nije nužno povezana s većom razinom sreće.
Teorija beznadnosti noviji je kognitivni model koji objašnjava nastanak depresije, prema kojoj neadaptivni način atribuiranja događaja u interakciji sa stresom dovodi do razvoja i pojačavanja ...depresivnih simptoma. Također se pretpostavlja da su načini atribuiranja događaja i njihova interakcija sa stresom bolje povezani sa specifičnom konstelacijom simptoma depresije beznadnosti, nego s općim simptomima depresije.
Cilj je istraživanja bio provjeriti etiološke postavke teorije beznadnosti u objašnjenju depresivnosti kod populacije mlađih i srednjih adolescenata. Sudionici su bili 419 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole, te prvih, drugih i trećih razreda srednje škole.
Rezultati su pokazali da je smještanje uzroka negativnih događaja na atribucijskim dimenzijama povezano sa simptomima depresivnosti i depresije beznadnosti, ali da nakon kontrole samopoštovanja stabilnost, internalnost i globalnost uzroka negativnih događaja predviđaju samo simptome depresije beznadnosti, dok nemaju efekata na opće simptome depresivnosti.
Također, interakcije stabilnosti, internalnosti i globalnosti uzroka negativnih događaja s frekvencijom negativnih događaja predviđaju simptome depresije beznadnosti, ali ne i opće simptome depresivnosti.
Nadalje, nije pronađeno dovoljno dokaza u prilog pretpostavci da beznadnost djeluje kao medijator u povezanosti interakcije negativnih atribucija i stresa sa simptomima depresije beznadnosti.
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi latentnu konfiguraciju
pojedinih dimenzija religioznosti i psiholoških osobina ličnosti
pod utjecajem sociodemografskih značajki ispitanika kao što su
spol, ...dob, zanimanje i nacionalna pripadnost. Uzorkom su
obuhvaćena 583 punoljetna ispitanika gradskog područja
Subotice. Faktorskom analizom ekstrahirane su dimenzije
religioznosti imenovane kao religiozno uvjerenje, sakramentalni
život, kršćanska ljubav prema bližnjemu i religiozno iskustvo.
Kao jednofaktorske dimenzije ekstrahirane su sljedeće osobine
ličnosti: anksioznost, depre-sivnost, agresivnost i potreba za
moći. Kanonička diskriminacijska analiza primijenjena je radi
utvrđivanja utjecaja sociodemo-grafskih obilježja ispitanika na
latentnu konfiguraciju dimenzija religioznosti i osobina ličnosti.
Rezultati istraživanja pokazali su egzistenciju (1) anksioznog
pseudoreligioznog sentimenta karakterističnog za starije
generacije, (2) anksiozno-depresivnog pseudoreligioznog
sentimenta karakterističnog za umirovljenike i kućanice, (3)
psihoticnoga pseudoreligioznog sentimenta karakterističnog za
jedan dio srpskoga i mađarskog subuzorka, (4) anksiozne
semireligioznosti karakteristične za žene, (5) anksiozne
intrinzične religioznosti karakteristične za najmlađi i stariji
subuzorak, i (6) depresivne intrinzične religioznosti karakteristične
za hrvatski i mađarski subuzorak.
