Fusarium spp. Contamination of Wheat, Maize, Soybean, and Pea Grain in Croatia Ivić, Dario (Zagreb University Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia); Domijan, Ana-Marija (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia); Peraica, Maja (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2009, Letnik:
60, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
From 2002 to 2008, 203 samples of wheat, maize, soybean, and pea were analysed for the presence of Fusarium species. Contamination with Fusarium spp., expressed as the percentage of seeds with ...Fusarium colonies, ranged from 5 % to 69 % for wheat, from 25 % to 100 % for maize, from 4 % to 17 % for soybean, and from 3 % to 17 % for pea. 187 isolates were collected and the following 19 species determined: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi, and F. culmorum. Dominant species were F. graminearum on wheat (27 % of isolates), F. verticillioides on maize (83 % of isolates), F. sporotrichioides on soybean (34 % of isolates), and F. proliferatum on pea (29 % of isolates). Among species identified, F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum, and F. compactum have been reported for the first time in Croatia.
U periodu od 2002. do 2008. g. analizirana je prisutnost vrsta Fusariuma na 208 uzoraka zrna pšenice, kukuruza, soje i graška. Kontaminacija vrstama Fusariuma, izražena kao postotak sjemenki s kolonijama Fusarium spp., kretala se od 5 % do 69 % na pšenici, od 25 % do 100 % na kukuruzu, od 4 % do 17 % na soji te od 3 % do 17 % na grašku. Prosje _na kontaminacija vrstama Fusariuma u razli _itim godinama varirala je od 10 % do 46 % na pšenici, od 50 % do 91 % na kukuruzu, od 5 % do 9 % na soji te od 7 % do 10 % na grašku. Vrste Fusariuma koje se javljaju na zrnu izolirane su i determinirane s odabranih uzoraka pšenice, kukuruza, soje i graška. Skupljeno je 187 izolata, a utvrđeno je 19 vrsta: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi i F. culmorum. Dominantne vrste bile su F. graminearum na pšenici (27 % izolata), F. verticillioides na kukuruzu (83 % izolata), F. sporotrichioides na soji (34 % izolata) te F. proliferatum na grašku (29 % izolata). U Hrvatskoj su prvi put utvrđene vrste F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum i F. compactum.
Teorija self-determinacije razvija integrativan pristup delikatnom naučnom problemu motivacije tako što povezuje inherentne potrebe rasta sa aktivnom prirodom čoveka koja, pri svojoj normalnosti i u ...naklonjenim uslovima sredine, teži da razvije autonoman stil regulacije ponašanja kao i da integriše životno iskustvo i ličnosne dispozicije u koherentan sistem selfa. Teorija razmatra i slučaj preteranog spoljnjeg pritiska koji dovodi do frustracije osnovnih potreba rasta kao i do razvoja kontrolisane motivacije ili stanja amotivacije. Pretpostavke ove teorije su testirane u brojnim domenima kao što su učenje, rad, sport, intimni odnosi, pro-socijalno ponašanje i mnogim drugim. Cilj ovog teksta je da prikaže dosadašnja iskustva u primeni teorije self-determinacije u analizi organizacijskog ponašanja, da pozicionira ovu teoriju u odnosu na druge teorije radne motivacije, kao i da ukaže na moguće pravce budućih istraživanja koja bi proizilazila iz njenog konceptualnog okvira.
Nematerijalna se imovina u nekim slučajevima identificira s knjigovodstvenim pojmom onog dijela nedodirljive imovine koja se iskazuje u financijskim izvješćima. Međutim, nematerijalna imovina ima ...veći opseg od onoga koji se iskazuje u poslovnim knjigama odnosno financijskim izvješćima trgovačkih društava.
No i takav nepotpun obuhvat nematerijalne imovine daje mogućnost analize međuovisnosti poslovnih rezultata i vrijednosti te nematerijalne imovine.
Metodama znanstvene analize utvrđena je snažna povezanost pozitivnih poslovnih rezultata trgovačkih društava i vrijednosti pojedinih oblika nematerijalne imovine.
U radu su prikazane svojte drveća i grmlja u dijelu arboretuma Lisičine u kojem se nalaze biljke s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Taj dio bio je nepristupačan prije radova obavljenih u ...okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013). Projektom je bila obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma. Determinirano je 145 svojti (vrsta, podvrsta, križanaca i kultivara), od kojih su 44 golosjemenjače, a ostalih 101 su kritosjemanjače. Determinirane svojte pripadaju u 59 različitih rodova, a najveći broj svojti je iz sljedećih rodova: Pinus – borovi (13), Acer – javori (12), Abies – jele (10), Quercus – hrastovi (8), Picea – smreke (7) i Betula – breze (6). Usporedbom s popisom svojti u hortikulturnom dijelu arboretuma, vidljivo je da je 47 od 145 determiniranih svojti zajedničko u ovome i u hortikulturnom dijelu, odnosno da je novih 98 svojti. To znači da je u cijelom arboretumu Lisičine ukupno determinirano 512 različitih svojti. Kao posebno vrijedne vrste, koje su vjerojatno jedini primjerci posađeni u Hrvatskoj ili su prisutni vrlo rijetko, možemo izdvojiti sljedeće: Abies firma (momi-jela), A. holophylla (mandžurska jela), A. homolepis (nikko-jela), A. sachalinensis (sahalinska jela), Picea engelmannii (Engelmannova smreka), Pinus attenuata (kvrgavi bor), P. coulteri (Coulterov bor), P. koraiensis (korejski bor), P. monticola (zapadnoamerički bjelokori bor), P. resinosa (američki crveni bor), P. rigida (smolavi bor), Tsuga sieboldii (Sieboldova čuga), Alnus japonica (japanska joha), Betula alleghaniensis (žuta breza), B. medwediewii (transkavkaska breza), B. nigra (mrka breza), B. papyrifera (bijela breza), Magnolia denudata (julanska magnolija), M. obovata (japanska velelisna magnolija), Malus coronaria, Ostrya virginiana (virdžinijski crni grab), Pyrus betulifolia (brezolisna kruška), Quercus dentata (japanski carski hrast), Q. imbricaria (lovor-hrast) i Q. variabilis (kineski hrast plutnjak).
U periodu od 2002. do 2008. g. analizirana je prisutnost vrsta Fusariuma na 208 uzoraka zrna pšenice, kukuruza, soje i graška. Kontaminacija vrstama Fusariuma, izražena kao postotak sjemenki s ...kolonijama Fusarium spp., kretala se od 5 % do 69 % na pšenici, od 25 % do 100 % na kukuruzu, od 4 % do 17 % na soji te od 3 % do 17 % na grašku. Prosječna kontaminacija vrstama Fusariuma u različitim godinama varirala je od 10 % do 46 % na pšenici, od 50 % do 91 % na kukuruzu, od 5 % do 9 % na soji te od 7 %
do 10 % na grašku. Vrste Fusariuma koje se javljaju na zrnu izolirane su i determinirane s odabranih uzoraka pšenice, kukuruza, soje i graška. Skupljeno je 187 izolata, a utvrđeno je 19 vrsta: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi i F. culmorum. Dominantne vrste bile su F.
graminearum na pšenici (27 % izolata), F. verticillioides na kukuruzu (83 % izolata), F. sporotrichioides na soji (34 % izolata) te F. proliferatum na grašku (29 % izolata). U Hrvatskoj su prvi put utvrđene vrste F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum i F. compactum.
Članak ističe složenost determiniranja i taksonomsku problematiku uzoraka fosilne makroflore iz Socke i Posavskih bora (Slovenija) i šire okoline planine Promine (Hrvatska). Posebice je izražena ...problematika određivanja pojedinačnih uzoraka i njihovo pravilno svrstavanje (vrsta, rod, porodica), no unatoč svemu ne remeti se zaključak o ukupnom sastavu i karakteru fosilnih biljnih zajednica toga doba. Ovdje se ističe problematika određivanja pojedinih vrsta i njihove međusobne morfološke sličnosti, kako unutar samih porodica, rodova i vrsta, tako i između pojedinih vrsta. To se odnosi na fosilne četinjače (Cupressaceae, Taxodiaceae, Araucariaceae), lovore (međusobne sličnosti i sličnosti pojedinim drugim porodicama), porodice Myricaceae, Moraceae, Rhamnaceae, Proteaceae, Sapotaceae i lišće tzv. »leguminoznoga tipa«.
Prilog pokušava premostiti pristupe karakteristične za domene lingvističke pragmatike, analize
diskurza te kognitivne lingvistike i socijalne psihologije. Tvrdi se da je određeni tip
diskursa sam po ...sebi u specijalističkoj analizi diskurza analitički odrednik, tj. diktira svoje
vlastite metode istraživanja. Te metode mogu biti više odozdolne ili odozgorne orijentacije (v.
Beaugrande 1997), ovisno o tome koji se tip diskursa istražuje. Tvrdi se da pojedini tipovi
diskurza koji “uključuju” analitičara (tj. gdje je analitičar sudionik zbivanja o kojima je riječ
ili je pak dio publike diskursa) ili su mu “poznatiji” generiraju zapažanja o funkciji i strukturi
diskursa u razmjerno ranim fazama komponencijalne analize diskursa, ili čak i prije negoli
sama analiza započne. Kad je tako pretpostavljena globalna funkcija teksta, analiza se nastavlja
u odozgornom smjeru, tj. prema mikropodatcima koji podupiru polazišnu hipotezu. To se
npr. događa u slučaju analize reklamnog diskursa (v. studiju Lutza iz 1990, Myersa iz 1994,
Goddarda iz 1998 te mnoge druge). S druge se pak strane čini da je analiza diskursa koji ide u
odozdolnom smjeru rezultat nedovoljnog izvanjezičnog znanja koje je potrebno analitičaru kako bi oformio apriorne stavove o tekstu i njegovoj funkciji. To je ograničenje analitičara
koji nije dio stvarnosti koja se ispituje i koji se u pravilu bavi dijakronijskim istraživanjem ili
proučava diskurs koji je izrazito metaforičan. Prvenstveni je cilj priloga, na temelju proučavanja nekoliko različitih tipova diskursa (jezika politike i medija, oglašavanja te znanstvene
argumentacije), ukazati na mogućnost predviđanja stupnja analitičkog determinizma koji se
vezuje uz određenu vrstu teksta. Drugim riječima, prilog treba pokazati koji tipovi diskursa
navode na (ili čak diktiraju) određeni analitički pristup (tj. “odozgo prema dolje” ili “odozdo
prema gore”). Sekundarni je cilj priloga sugerirati da analiza diskursa može profitirati od
primjene pojmova koji su normalno dio pojmovnog aparata Kognitivne gramatike (KG). Pokazuje
se da KG može prižiti znatan doprinos utvrđivanju distance između analitičara i
diskursa koji se proučava. Razmatra se Langackerov koncept subjektifikacije (usp. Langacker
1990b i 1999) te njegova relevantnost u razmatranju statusa analitičara unutar diskursa.
PDF
