U protekla dva desetljeća visoko je obrazovanje u Europi prolazilo kroz duboke promjene, utemeljene na viziji objedinjenog obrazovnog prostora i reformi obrazovanja pod naletom silovitih društvenih i ...tehnoloških promjena. Iako su se održale mnoge rasprave, organizirane brojne konferencije, objavljeni ozbiljni istraživački članci o promjenama, internacionalizaciji i europeizaciji obrazovanja informacijskih stručnjaka, i dalje se vode rasprave o konceptualnim pitanjima te zagovara nužnost novih, inovativnih pristupa strukturi i organizaciji visokoobrazovnih institucija, uključujući i područje informacijskih znanosti.
Cilj je ovoga rada ukazati na trendove u europskom visokoškolskom prostoru koji su zahvatili i obrazovanje u informacijskim znanostima te potaknuti na razmišljanja i traganja za prihvatljivim rješenjima koja bi, polazeći od tradicionalnih kompetencija i kritički sagledavajući nove mogućnosti, omogućila ponudu atraktivnih i održivih programa, dovoljno fleksibilnih da reagiraju na potrebe tržišta rada za stručnjacima osposobljenima za rad u digitalnom okruženju te na prihvaćanje izazova ponude novih obrazovnih profila.
Digitalna povijest umjetnosti (engl. Digital Art History—DAH) obuhvaća goleme skupove podataka i inovativne metodologije utemeljene na računalnim tehnikama i kolaborativnim paradigmama, obećavajući ...nove perspektive u povijesti umjetnosti. Na primjer, DAH može preusmjeriti fokus struke s tradicionalnih istraživačkih tema na manje istražene aspekte—ukratko, premjestiti središnje preokupacije struke kao što su pitanja pokroviteljstva, što je stvar interesa elite, na šire strukture koje djeluju u društvu, uključujući iskustva marginaliziranih. Taj pomak s centra na periferiju nije ograničen na istraživačka pitanja vezana uz DAH, nego se često odnosi i na druge aspekte, kao što je njezin status unutar digitalne humanistike (engl. Digital Humanities—DH), populacija koju ona pretežno privlači te infrastruktura (ili infrastrukture) koja je podržava. No unatoč tom potencijalu DAH je u mnogim aspektima još na periferiji. U ovom članku problematiziramo navedena pitanja u svjetlu laboratorija za digitalnu povijest umjetnosti koji je uspostavljen u jednoj privatno financiranoj biblioteci koja služi javnosti, kao primjer načina na koji je digitalna povijest umjetnosti prisilila sjevernoameričke akademske krugove da intenzivnije razmišljaju o pitanjima privilegiranosti, pristupa i budućnosti povijesti umjetnosti.
Knjižnice grada Zagreba počele su provođenje niza projekata digitalizacije s namjerom da osiguraju mrežni pristup, širu uporabu kao i zaštitu vrijednih analognih tekstualnih i glazbenih baštinskih ...zbirki. Kroz novoizgrađeno mrežno mjesto pod nazivom Digitalizirana zagrebačka baština, koje je prvi korak izgradnje Digitalne knjižnice u sklopu Knjižnica grada Zagreba, korisnicima je dostupan izbor vrijedne i rijetke baštinske građe. Ovaj rad pokušava prepoznati uloge koje ove digitalne zbirke ispunjavaju među ostalim uslugama koje Knjižnica nudi u mrežnom okruženju. Uz osnovne, već navedene ciljeve (pristup, upotreba i zaštita) pobrojani su i neki ne tako očiti: pružanje boljih usluga, smanjenje troškova reprodukcije materijala i zahtjeva prostora, pružanje usluga i komuniciranje s korisnicima na udaljenim lokacijama, promoviranje ostalih analognih i digitalnih usluga knjižnice, poučavanje korisnika i djelatnika za nove tehnologije, zabava, podrška znanstvenom istraživanju i istraživanju obiteljske povijesti, dodatne informacije posjetiteljima grada i dr. U kontekstu pružanja bolje i potpunije usluge korisnicima digitalnih zbirki, na temelju istraživanja postojećih rješenja, pristupilo se oblikovanju što prihvatljivijeg, zanimljivijeg i funkcionalnijeg okruženja za pristup digitaliziranim sadržajima. Pružajući pristup digitaliziranim sadržajima korisnicima izvan Zagreba i Hrvatske, pa i izvan granica naše regije, Digitalizirana zagrebačka baština kroz svoje zbirke ispunjava i uloge s polja suradnje. Prepoznaje se moguć doprinos europskom i globalnom kulturnom prostoru, virtualno spajanje građe koja je u prošlosti razdvojena te virtualno objedinjavanje dislocirane građe na određenu temu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Naslovnica knjige Hrana evangeljskih naukov, bogoljubnim dusham dana na vse nedélje ino sapovédane prásnike v’ léti Antona ...Martina Slomška.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
