Prispevek obravnava etnično diskriminacijo med šolanjem v RS. V prvem delu avtorica opiše, kaj je etnična diskriminacija, kakšne oblike etnične diskriminacije poznamo in zakaj je etnična ...diskriminacija tako trdoživ pojav. Nadalje pojasni, zakaj ima prav področje šolanja posebno vlogo pri preprečevanju in odpravljanju etnične diskriminacije v družbi. V drugem delu prispevka skozi predstavitev štirih načinov za ugotavljanje obstoja in merjenje etnične diskriminacije oriše stanje na področju šolanja v RS in poda razmislek o izzivih, s katerimi se soočamo pri preprečevanju in odpravljanju diskriminacije.
This manual ('Together We Can: Tools For Open Discussions About Stigma And Discrimination In Mental Health') offers some ideas for starting a conversation about stigma and discrimination in mental ...health. Its structure enables everyone to organise dialogues in various communities: at home, at school, in the workplace, among friends, etc. The manual is designed for everyone who strives to reduce stigma and discrimination through an open discussion. It is aimed at concrete action, at change. The booklet comprises two parts. The first part combines the lived experience of stigma and discrimination by people with mental health difficulties, on the one hand, and informed knowledge on the issue by the research group of the OMRA programme, on the other hand. This part further brings an explanation of the terms stigma and discrimination, and their relationship, as well as how both phenomena impact our wellbeing and behaviour, and what meaning is ascribed to them by various communities.
Institucionalna igra moči Sedmak, Mateja; Medarić, Zorana
Javnost (Ljubljana, Slovenia),
12/10/2018, 2018-12-10, Letnik:
25, Številka:
sup1
Journal Article
Recenzirano
Prispevek obravnava izkušnjo nasilja migrantk v okviru zdravstvenega sistema, natančneje na področju spolnega in reproduktivnega zdravja. Osredotoča se na institucionalno nasilje v obliki ...diskriminatornih praks, omejitev v dostopu do pravic, kršenja pravic, zlorabe moči zdravstvenega osebja in drugo. Rezultati kvalitativne študije, izvedene med zdravstvenim osebjem in migrantkami na območju treh obalnih občin, izpostavijo obstoj diskriminacije, nesprejemanje drugačnih kulturnih praks ravnanja in omejitve v dostopu do ustrezne zdravstvene obravnave. Pri tem so ključni komunikacijski izzivi, ki izvirajo iz nepoznavanja slovenskega jezika, (posledično) slaba informiranost migrantk ter otežen dostop do (ustreznih) zdravstvenih storitev. Problematično je tudi pomanjkanje medkulturnih kompetenc zdravstvenega osebja in primanjkljaj sistemskih rešitev na področju spolnega in reproduktivnega zdravja, ki bi naslavljale migrantke.
Temelj socijalne države čini sustav socijalne zaštite i sigurnosti. U operativno-metodološkom kontekstu radi se o troškovima socijalne sigurnosti. Jedna od najvećih stavki odnosi se na mirovine, kao ...(naj)veće komponente ukupnih izdataka za socijalne prestacije u svim zemljama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Namjera rada nije ulaziti u analizu postojećeg mirovinskog sustava, namjera je konstatirati da pritisak davanja za mirovine uvjetovan pogoršanjem odnosa broja zaposlenih i broja umirovljenika nije zaobišao ni Republiku Hrvatsku, što je rezultiralo novim izazovima i pitanjima koje treba riješiti. Jedno od pitanja koje je predmet rada jest može li potrošački stečaj kao mjera sa socijalnim obilježjem kompenzirati negativne posljedice većeg broja umirovljenika i manjih mirovina u slučaju da se kod starijih osoba javi potreba za njegovim pokretanjem.
Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom mogu biti diskriminirane u procesu selekcije i zapošljavanja. Zbog moguće diskriminacije ljudi na temelju pretilosti, cilj ovog rada je istražiti stavove ...studenata menadžmenta prema pretilim osobama i doznati kakvi su njihovi stavovi prema zapošljavanju pretilih osoba. Istraživanje je provedeno među studentima Sveučilišta Vern, smjerova Ekonomije poduzetništva i Poduzetničkog menadžmenta. Istraživanje je provedeno online upitnikom i upitnikom koji je proveden na predavanjima. U istraživanju su ukupno sudjelovala 134 ispitanika, od čega je 48 ispitanika muškog spola, a 86 ženskog. U upitniku je od sudionika zatraženo da uz pomoć Likertove skale stavova prema pretilim osobama i Bogardusove skale socijalne distance definiraju svoju usuglašenost s određenim tvrdnjama. Rezultati istraživanja pokazali su kako ispitanici imaju pozitivne stavove prema pretilim osobama. Također, ispitanici nemaju negativan stav prema pretilim osobama prilikom zapošljavanja. Bogardusovom skalom socijalne distance zaključeno je kako ispitanicima ne smeta ako bi pretila osoba njihov radni kolega ili osoba koju zapošljavaju u svojoj tvrtki. Iz svega navedenog moguće je zaključiti kako ispitanici ne bi diskriminirali pretile osobe u procesu selekcije i zapošljavanja.
U Republici Hrvatskoj zakonodavac, po uzoru na pravnu stečevinu Europske unije, pojam razumne prilagodbe izrijekom vezuje isključivo uz osobe s invaliditetom. S obzirom na razvoj ...antidiskriminacijskog prava, u ovom se radu polazi od teze da je vrijeme da se radi transparentnosti i bolje zaštite, izrijekom, propisima potvrdi da je taj pojam proširen i na druge ranjive skupine. U radu se analiziraju obveze poslodavaca u pogledu prilagodbe mjesta i uvjeta rada radnicima s invaliditetom i radnicima pripadnicima drugih ranjivih skupina (radnicima vjernicima i radnicima s obiteljskim obvezama). Temi se pristupa usporednopravnom metodom upućujući na rješenja iz anglosaksonskog pravnog kruga. U dijelu rada koji se odnosi na pravo Europske unije pažnja se posvećuje novijoj legislativi i praksi Suda Europske unije kako bi se dokazalo da se, kad je riječ o razumnoj prilagodbi, pravo EU-a postupno otvara prema radnicima s obiteljskim obvezama i radnicima vjernicima. U kontekstu razmatranja obveza poslodavaca prema radnicima vjernicima, u radu se posebna pažnja posvećuje prizivu savjesti koji se u domaćoj pravnoj književnosti dosad nije promatralo kao oblik razumne prilagodbe.
Straipsnio tikslas – identifikuoti negalią turinčių moterų diskriminacinę patirtį sveikatos sektoriuje, ypatingą dėmesį skiriant daugialypės diskriminacijos raiškai. Sveikatos sektoriuje dominuoja ...biomedicininis požiūris į negalią turinčias moteris: pabrėžiamas jų būsenos defektyvumas, o neįgalumas pripažįstamas vienintelis jų asmenybę apibrėžiantis požymis. Ryškiausių daugialypės diskriminacijos apraiškų sveikatos sektoriuje pastebima kalbant apie reprodukcinę sveikatą – čia akivaizdžiausiai susiduria du negalią turinčių moterų tapatybės aspektai – neįgalumas ir moteriškumas. Tapatindamosi su moterimis, negalią turinčios pacientės rūpinasi savo reprodukcine sveikata, nori susilaukti vaikų, tačiau susiduria su kategorišku daugelio medicinos darbuotojų pasipriešinimu, nes šie jose pirmiausia mato negalią, o ne moteriškumą ir motinystę.
Predrasude prema ženama, u obliku seksizma, tradicionalno su bile okarakterizirane zagovaranjem strogih rodnih uloga. No, uslijed kulturnih i političkih promjena posljednjih desetljeća, otvorena ...diskriminacija prema ženama postaje društveno neprihvatljiva, a seksizam preuzima nove, suvremene oblike koji često prolaze nezapaženo, tajno i skriveno. Cilj je ovoga rada konstruirati i evaluirati novu Skalu suvremenog seksizma koja će objediniti nekoliko do sad konceptualno razdvojenih oblika suvremenog seksizma, kao i neke sadržaje koji do sad nisu bili uključeni u postojeće skale suvremenih oblika seksizma. Oslanjajući se na tri tipa konceptualno-operacionalnih razrada suvremenog seksizma – moderni seksizam Swim i suradnica (1995), neoseksizam Tougas i suradnika (1995) te ambivalentni seksizam Glicka i Fiske (1996), konceptualno i operacionalno su razrađeni suvremeni seksistički stavovi u četiri temeljne sadržajne domene: 1. nijekanje postojanja daljnje diskriminacije žena; 2. antagonizam spram zahtjeva žena; 3. ogorčenje zbog posebnih pogodnosti koje žene dobivaju samo zbog toga što su žene; te 4. zamjeranje ženama zbog „preosjetljivosti“ na seksizam i seksualno uznemiravanje. Istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 402 studentice i studenta različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Konačnu inačicu Skale suvremenog seksizma (SSS) čini 27 čestica, a skala predstavlja jednodimenzionalan mjerni konstrukt. Na temelju provedenih analiza autori zaključuju da je SSS instrument visoke pouzdanosti te zadovoljavajuće sadržajne, kriterijske i konstruktne valjanosti i sugeriraju neke daljnje smjernice za njegovo korištenje u anketnim istraživanjima.
PDF
