Prehrana dojenčkov v antičnem Rimu Stemberger Flegar, Kaja
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2023, Letnik:
25, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Materino mleko je običajno prva otrokova hrana, vendar dojenje zaradi različnih razlogov ni vedno možno. Že iz prazgodovine so tako izpričane posode, ki so verjetno služile za hranjenje otrok kot ...nadomestek dojenja. Iz rimskodobne Slovenije poznamo nekaj takih najdb, a doslej niso bile prepoznane kot posodice za dojenje. Značilne so po tankih stenah in dodatnem dulcu poleg ustja. Nalogo dojenja je lahko opravljala tudi dojilja, s čimer je povezanih več antičnih mitov, pa tudi posvetilni napisi in upodobitve dojilj v Petovioni. Razprave o prehrani dojenčkov in otrok najdemo tudi v delih antičnih piscev in zdravilcev.
Dojenje, isključivo i ukupno, uz poznate i priznate prednosti za majku, dijete i zajednicu, nema zadovoljavajuću prevalenciju u Hrvatskoj (ni u svijetu), gledajući preporuke WHO/UNICEF-a. Cilj rada ...je prikazati podatke o isključivom dojenju 6 mjeseci i ukupnom dojenju 12 mjeseci i dužem te analizirati čimbenike koji su utjecali na trajanje dojenja. Online anketom prikupljeni su podatci članica facebook skupina koje okupljaju mame s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, o trajanju isključivog i dojenja uz dohranu, te sociodemografskim i drugim čimbenicima koji se prema literaturi smatraju značajnim za trajanje dojenja. Podatci su obrađeni metodama deskriptivne statistike, analizirana je značajnost razlika i korelacija pojedinih varijabli neparametrijskim postupcima te je provedeno ispitivanje modela predikcije kategorijskih ishoda isključivog dojenja šest mjeseci i dojenja uz dohranu 12 i više mjeseci binominalnom logističkom regresijom. U skupini ispitanica postotak majki koje su isključivo dojile 6 mjeseci i 12 i više mjeseci uz dohranu je viši od 60%. Među čimbenicima koji značajno utječu na trajanje isključivog dojenja izdvajaju se majčina dob u vrijeme djetetovog rođenja, majčina i očeva stručna sprema, a na ukupno trajanje dojenja značajno utječu uz navedene varijable i iskustvo trudničkih tečajeva. U radu su prikazane i značajnosti razlika po pojedinim kategorijama analiziranih varijabli, a logističkom regresijom su izdvojeni najznačajniji prediktori uspješnog isključivog dojenja (dob rađanja nakon 25 godina) i ukupnog dojenja (viša i visoka stručna sprema majke). Trajanje isključivog i ukupnog dojenja značajno međusobno koreliraju.
Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate ...u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike između majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Također, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon porođaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su porođaj rjeđe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronađena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva porođaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale porođaj hitnim carskim rezom ili koje su porođaj doživjele traumatičnim. Također, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.
The goal of the research is to present data on the prevalence of breastfeeding in the Republic of Croatia for a three-year peroid. In cooperation with the Ministry of Health, the Croatian Institute ...of Public Health and the Department of Business Analysis of the MCS Group, data on the nutrition of children in the Republic of Croatia for years 2020, 2021 and 2022, have been extracted from the MCS Group database. In total, 63,969 records on the type of nutrition of infants and 15,871 records on the type of nutrition of children older than one year were processed, and collected from 55,042 children in total. The percentage of children exclusively breastfed for 1 month is 56.49%, for 3 months 46.09%, and for 6 months 9.66%. When it comes to complementary feeding, 47.87% of children were breastfed for 9 months, 37.26% for 12 months, and 7.64% for 24 months. The first month of a child's life is characterized by a sudden drop in the number of breastfed children, compared to the percentage of breastfeeding represented in maternity hospitals. The rate of exclusive breastfeeding for six months is significantly below the rate recommended by WHO and UNICEF. The differences in the recommendations of WHO and UNICEF, the European Association for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition (ESPGHAN), and the European Academy of Allergology and Clinical Immunology (EACCI) can be confusing for some health workers and parents. The results of total breastfeeding in months 12 and 24 are slightly below the values reported as the current rates of breastfeeding in the world by UNICEF. According to the current state of breastfeeding in the Republic of Croatia, the breastfeeding goals for 2030, set by WHO and UNICEF, will be difficult to achieve without reorganization and strengthening of the role of pediatricians in primary health care.
Cilj istraživanja je prikazati podatke o prevalenciji dojenja u Republici Hrvatskoj u trogodišnjem razdoblju. U suradnji Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Odjela poslovne analize MCS grupe, iz baze podataka MCS grupe izdvojeni su podaci o načinu prehrane djece u Republici Hrvatskoj za 2020., 2021. i 2022. godinu. Ukupno su obrađena 63.969 zapisa o vrsti prehrane kod dojenčadi i 15.871 zapis o vrsti prehrane djece starije od godine dana, ukupno u 55.042 djece. Rezultati pokazuju da je u navedenom razdoblju do navršenih mjesec dana isključivo dojeno 56,49% djece, do 3 mjeseca 46,09%, do 6 mjeseci 9,66% djece. Uz dodavanje druge hrane je dojeno 9 mjeseci 47,87% djece, 12 mjeseci 37,26% djece , a 24 mjeseca je dojeno 7,64% djece. Prvi mjesec djetetova života karakteriziran je naglim padom broja dojene djece, u odnosu na postotak dojenja koji se postiže u rodilištima. Stopa isključivog dojenja šest mjeseci je znatno ispod stope preporučene od strane SZO i UNICEF-a. Za dio zdravstvenih radnika i roditelje mogu biti zbunjujuće razlike u preporukama SZO i UNICEF-a i preporuka Europskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) te Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju (EACCI). Rezultati ukupnog dojenja 12 i 24 mjeseca su nešto ispod vrijednosti trenutne razine dojenja u svijetu priopćene iz UNICEF-a. Ciljeve dojenja za 2030. zadane od SZO i UNICEF-a, prema prikazanim podacima o aktualnom stanju dojenja u RH, bit će teško ostvariti bez reorganizacije i jačanju uloge pedijatra primarne zdravstvene zaštite.
The aim of this study was to create a questionnaire that will enable the quantification of procedures, attitudes and knowledge of healthcare professionals on breastfeeding. The research was conducted ...on 370 healthcare workers (37 male and 333 female) who, in the period from 15/12/2020 until 15/03/2021, completed the online working version of the questionnaire. Statistical procedures of particle reduction and extraction of the main factors and calculation of construct validity (indicate the degree to which an instrument measures the trait or theoretical construct that it is intended to measure) resulted in a questionnaire on behavior, attitudes and knowledge of health workers about breastfeeding (BBAKQ prof). The questionnaire consists of a scale of behavior (9 items), attitudes (19 items) and knowledge (20 items). The behavior scale shows satisfactory internal consistency (Cronbach's Alpha = 0.70), and the factorial solution with three factors (Breastfeeding Support, Breastfeeding Cessation, and Wrong advice) explains 67.16% of the variance (Kaiser-Meyer-Olkin test = 0.69, Bartlett's test < 0.000). The extracted values of the average variance extracted for each latent variable are greater than 0.5 (0.55/0.63/0.72) which indicates good convergent validity. Heterotrait-monotrait (HTMT) ratio correlations (0.11/0.19/0.56) confirm good discriminant validity. The attitude scale has a high Cronbach's Alpha (0.94), and the factorial solution with two factors (Positive attitudes on breastfeeding, Negative attitudes on breastfeeding) explains 61.65% of the variance (Kaiser-Meyer-Olkin test = 0.93, Bartlett's test < 0.000). The average variance extracted values for each latent variable are greater than 0.5 (0.53/0.67), and the HTMT correlation ratio is 0.63, indicating good convergent and discriminant validity. The internal consistency of knowledge scale items on the BBAKQ prof. questionnaire is very good (KR20 = 0.81). The questionnaire could be used as an aid in research of contribution of healthcare workers to successful breastfeeding, it is free and available at the link provided in the text.
Cilj rada je bio izraditi upitnik koji će omogućiti kvantifikaciju postupaka, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju. Istraživanje je provedeno na 370 zdravstvenih djelatnika (37 muškog i 333 ženskog spola) koji su u periodu od 15.12.2020. do 15.03.2021. ispunili online radnu verziju upitnika. Statističkim postupcima redukcije čestica i izdvajanjem glavnih faktora te izračunom konstruktne valjanosti (pokazuje stupanj do kojeg instrument mjeri određenu osobinu ili teorijski konstrukt koji želimo izmjeriti) dobiven je upitnik ponašanja, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju (BBAKQ prof). Upitnik se sastoji od ljestvice ponašanja (9 čestica), stavova (19 čestica) i znanja (20 čestica). Ljestvica ponašanja pokazuje zadovoljavajuću unutarnju konzistentnost (Cronbach's Alpha = 0,70), a faktorsko rješenje s tri faktora (Podrška dojenju, Prekid dojenja i Pogrešni savjeti) objašnjava 67,16% varijance (Kaiser-Meyer-Olkinov pokazatelj = 0,69, Bartlettov test < 0,000). Izdvojene vrijednosti prosječne ekstrahirane varijance za svaku latentnu varijablu su veće od 0,5 (0,55/0,63/0,72) što upućuje na dobru konvergentnu valjanost. Raznoosobinski-jednoosobinski omjer korelacija (HTMT, heterotrait-monotrait ratio correlations) (0,11/0,19/0,56) potvrđuje dobru diskriminantu valjanost. Ljestvica stavova ima visok Cronbach's Alpha (0,94), a faktorsko rješenje s dva faktora (Pozitivni stavovi o dojenju, Negativni stavovi o dojenju) objašnjava 61,65% varijance (Kaiser-Meyer-Olkinov pokazatelj = 0,93, Bartlettov test < 0,000). Izdvojene vrijednosti prosječne ekstrahirane varijance za svaku latentnu varijablu su veće od 0,5 (0,53/0,67), a HTMT omjer korelacije je 0,63, što upućuje na dobru konvergentnu i diskriminantu valjanost. Interna konzistentnost stavki ljestvice znanja BBAKQ prof. upitnika je vrlo dobra (KR20 = 0,81). Upitnik treba poslužiti kao pomoć u istraživanjima doprinosa zdravstvenih djelatnika uspješnom dojenju, besplatan je i dostupan na poveznici danoj u tekstu.
Dojenje je neupitno najbolja hrana za novorođenče i dojenče. U procesu dojenja dijete uspostavlja temelje privrženosti, na kojima će graditi osnove svih kasnijih odnosa. Dojenje ima zdravstvene ...prednosti ne samo za dijete, nego i za majku. Pozivu za sudjelovanjem u ovom istraživanju u malom broju su se odazvali muškarci (gledano po spolu), a prema zanimanju liječnici. Prema rezultatima istraživanja zdravstveni djelatnici rijetko sudjeluju u edukacijama o dojenju (često/redovito manje od 20%). Savjeti koje zdravstveni djelatnici daju roditeljima o isključivom i ukupnom dojenju često nisu u skladu s uputama UNICEF-a/WHO. Najlošiji rezultati na ljestvici stavova su postignuti na pitanjima dojenja na javnom mjestu, prihvaćanja dojenja kao temeljnog ljudskog odnosa i uloge oca u podršci majci koja doji. Na ljestvici znanja najlošiji su odgovori po pitanju poznavanja zakonske regulative zabrane javnog oglašavanja zamjena za majčino mlijeko, prekida dojenja kada je majka febrilna ili prima neki lijek, važnosti „rooming-ina“ i potrebi prekida dojenja kada dijete polazi u jaslice/vrtić. Treba poboljšati edukaciju o dojenju budućih zdravstvenih djelatnika tijekom njihova školovanja. U radu sa zdravstvenim djelatnicima koji su već u radnom odnosu treba raditi na osvješćivanju obveze davanja informacija o dojenju sukladno preporukama WHO/UNICEF-a. Roditelji koji su već odlučili dojiti svoje dijete imaju pravo na kontinuiranu podršku tijekom cijelog perioda dojenja djeteta. Za ostvarenje ciljeva WHO/UNICEF-a za 2030. godinu neće biti dovoljni samo pozitivni pomaci u zdravstvenom sustavu, već na razini cijelog društva.
Bol i oštećenje bradavica (ragade) prilikom dojenja povezani su s ranim prestankom dojenja. Ragade se intervencijom osoblja rodilišta mogu spriječiti obzirom, jer su najčešći uzroci nepravilan ...položaj pri dojenju i loš hvat. Pisani protokoli olakšavaju rad osoblju te poboljšavaju kliničke ishode. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj uvođenja pisanog protokola na broj dojilja koje se iz rodilišta otpuštaju s ragadama radi prevencije ranog prestanka dojenja. Prospektivno istraživanje na Odjelu babinjača. Protokol je sažeti dokument s uputama primaljama za pristupanje dojilji s bolnim bradavicama kako bi se spriječilo oštećenje. U prvoj fazi istraživanja (trajanje dva mjeseca) primalje su samo skupljale polazišne podatke, u drugoj fazi (jedan mjesec) započeto je educiranje o uzrocima nastanka ragada i o primjeni protokola, u trećoj (šest mjeseci) primalje su se služile protokolom. Od ukupno 2067 porođaja podatci su zabilježeni za njih 1292 (62,5%). U trećoj fazi bilo je manje oštećenja bradavica stupnja >1 prema Morbacheru u odnosu na prvu fazu (4,8% vs 9,8%, p=0,007), više majki za koje su primalje procijenile da doje u nepravilnom položaju (5,2% vs 1,5%, p=0,003) te da je hvat loš (15,6% vs 8,1%, p=0,0006). U drugoj fazi, u odnosu na prvu, zabilježeno je više majki s nepravilnim položajem (1,8% vs 1,5%, p=0,003) i hvatom (18,9% vs 8,1%, p=0,001). Učestalost uporabe šeširića s vremenom se smanjivala (po fazama 22,4%, 19,6%, 17,2%, p=0,112). Primjena pisanog protokola dovela je do smanjenja broja dojilja koje se otpuštaju s ragadama većeg stupnja, te do osvještavanja primalja o položaju dojenja i hvatu.
