Američki cvrčak (Scaphoideus titanus Ball, 1932) jedan je od najznačajnijih vektora zlatne žutice vinove loze. Zakonskim regulativama pokušava se vektora staviti pod nadzor, a poljoprivredni ...proizvođači dužni su provoditi mjere kako bi spriječili epidemijsko širenje bolesti. Prvi stadiji ličinke jako su sitni što proizvođačima otežava njihovo rano otkrivanje i određivanje roka za zaštitu od ovog štetnika. Kako bi pravovremeno primijenili zaštitu potrebno je pratiti pojavu štetnika jer njegov razvoj najviše ovisi o vremenskim uvjetima. Za suzbijanje američkog cvrčka uglavnom se primjenjuje kemijska zaštita. Jako je bitno paziti i na ostali biljni sastav u vinogradu te izbjeći druge biljke domaćine koje mogu poslužiti štetniku za održavanje. Preporuka je i provođenje edukacija u polju za vinogradare o biologiji ovog štetnika.
Strana vrsta Chymomyza amoena (Loew 1862) zabilježena je prvi puta u Hrvatskoj. Ova fitofagna vrsta octene muhe porijeklom iz Sjeverne Amerike otkrivena je u Europi 1975. godine na području ...nekadašnje Čehoslovačke, a već 1980. godine zabilježena u dvije nama susjedne države (Mađarskoj i Srbiji). Smatra se da se C. amoena proširila uvozom jabuke iz Amerike u Europu, a velik broj dostupnih biljaka domaćina (domaće jabuke, engleski hrast te europski kesten) zaslužan je za široku rasprostranjenost vrste u Europi. U radu se navode biljke domaćini, morfologija i biologija vrste, lokalitet prvog pronalaska, te se prognozira širenje vrste na području Hrvatske. C. amoena razvija se u različitim vrstama orašastih, jezgričavih i koštićavih plodova oštećenim od primarnih štetnika, te se smatra jedinom vrstom octene muhe s ovakvim razvojnim navikama u Sjevernoj Americi i Europi. Poznati domaćini u Europi su šumske vrste (kesten i hrast crnika) te voćne vrste (jabuka, divlja trešnja i šljiva). C. amoena ne pričinjava primarne štete u uzgoju, stoga se ne smatra štetnikom u poljoprivredi i šumarstvu. Dva primjerka vrste pronađena su tijekom 2016. godine u vinogradu na području Međimurske županije okruženim šumom i zapuštenim voćnjakom jabuke. S obzirom da je Međimurska županija poznata voćarska regija, a u relativnoj blizini u okolici Medvednice, Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju nalaze se i kestenove sastojine, pretpostavlja se da bi vrsta mogla biti proširena na području Sjeverozapadne Hrvatske, te na drugim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj. Rad predstavlja prvi nalaz vrste C. amoena na području Hrvatske, te pruža nove uvide o rasprostranjenosti vrste u Europi.
U radu su prikazani litetraturni podaci faunističkih istraživanja lisnih uši i njihovih domaćina u Hrvatskoj. Cilj rada bio je sastaviti pregled i listu lisnih uši i biljaka domaćina kao vrlo ...značajnih štetnika na kulturnom bilju. Tijekom sastavljanja navedene liste korištena je sva nama dostupna literatura faunističkih istraživanja lisnih uši u Hrvatskoj. Prve objave faune lisnih uši datiraju iz 1927. (KOVAČEVIĆ, 1927), a od tog datuma do danas o istraživanju faune lisnih uši u Hrvatskoj objavljeno je više od 50 znanstvenih radova. Na 192 biljke domaćina utvrđena je 191 vrsta lisne uši. Ukupno 192 biljke domaćini svrstane su u 40 redova i 60 porodica. Najveći broj domaćina imaju sljedeće vrste lisnih uši: Aphis fabae, Myzus persicae, Macrosiphum euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis craccivora, Aulacorthum solani, Acyrtosiphum pisum, Megoura viciae, Methopolophium dirhodum, Rhopalosiphum padi i Aphis pomi. Vrsta Aphis fabae zabilježena je na 60 biljaka domaćina, Myzus persicae na 42, Macrosiphum euphorbiae na 38, Aphis gossypii 33, A. craccivora i Aulacorthum solani na 28, Acyrtosiphum pisum na 16, Megoura viciae i Methopolophium dirhodum na 15, Rhopalosiphum padi na 14 te Aphis pomi na 13 biljaka domaćina. Navedene su vrste ujedno i najznačajniji štetnici kulturnog bilja na kojem uzrokuju izravne štete sisanjem sokova, ali i neizravne štete koje se očituju u prenošenju virusa.
U razdoblju od 2007. do 2012. godine praćena je pojava fitopatogenih vrsta gljiva na nekim samoniklim biljnim vrstama u prirodnim ekosustavima i urbanim područjima Hrvatske (nacionalni parkovi, ...parkovi prirode i dr.). Identificirane su na temelju morfoloških karakteristika njihovih sporulirajućih struktura (plodna tijela, konidiofori i dr.) i spora. Identificiran je relativno veliki broj fitopatogenih vrsta gljiva (preko 150 vrsta) od kojih je za 12 vrsta prvi put potvrđen njihov nalaz u Hrvatskoj. To su bile sljedeće vrste: Cercospora bolleana, Cercospora violae, Cercospora scandens, Coniothyrina agaves, Erysiphe aquilegiae, Erysiphe sedi, Erysiphe buhrii, Hainesia lythri, Microsphaeropsis hellebori, Pseudocercospora ceratoniae, Septoria cyclaminis i Septoria primulicola. Neke biljne vrste kao Helleborus odorus i H. atrorubens utvrđene su po prvi put kao novi domaćini fitopatogenih gljiva.
Tijekom ljeta 2011. novoupisanim studentima FER-a ponuđen je mrežni portal www.fer.unizg.hr/dobrodosli kao elektronička premosnica od srednjoškolskog prema akademskom obrazovanju. Anonimnim mrežnim ...anketnim upitnikom nastojalo se istražiti zadovoljstvo ponuđenim portalom te otkriti obilježja novoupisanoga naraštaja studenata tj. u kojem obimu njihov profil odgovara nazivima kojima su u literaturi imenovani (Homo zappiens, digitalni urođenici/digitalni domaćini, net generacija, ygeneracija, millennials, nano itd.). Studenti koji su sudjelovali u ovom istraživanju većim su dijelom počeli rabiti računalo u prvim razredima osnovne škole. U kasnijim Većina studenata osjeća se bolje kada ima Internet pri ruci, a on im je vrlo važno sredstvo pri uspostavi i održavanju socijalnih kontakata. Studenti koji su računalo počeli koristiti u ranijoj dobi, pokazuju trendove više holističkog pristupa učenju, većeg opsega pažnje, nelinearnog učenja, izvršavanja više zadataka istovremeno (multitasking) i doživljavanja učenja kao igre što odgovara Prenskyjevom modelu razlika Homo sapiensa i Homo zappiensa. Značajne razlike između studenata koji su ranije i kasnije počeli koristiti računalo nađene su s obzirom na linearnost učenja, što govori u prilog hipotezi da se sklonost k linearnom načinu učenja razvija prije Piagetove faze formalnih operacija. Ideju portala www.fer.unizg.hr/dobrodosli osmislila je i provela Središnja knjižnica FER-a kao jednu od usluga u preoblikovanju knjižnične djelatnosti.
Na popularnoglazbene supkulturne festivale možemo gledati i kao na oblik turizma, ali pritom moramo uzeti u obzir mogućnost da u domaćinâ mogu buditi i nelagodu. Članak razmatra festivale u Tolminu, ...gdje su se oni pojavili neplanirano, naizgled slučajno, te postali dio turizma. Razmatraju se društveni i prostorni čimbenici koji su bili značajni za njihovu implementaciju i razvoj. Ipak, ključan je bio odaziv mještanâ, koji su festivale prihvatili kao svoje, jer su pomoću njih dosegli predodžbu središnjosti.
PDF
