Obiteljska politika u entitetima Bosne i Hercegovine (Federacija Bosne i Hercegovine i Republike Srpske) je nedosljedna, s različitim elementima raspršenim diljem različitih ministarstava i razina ...vlasti. Sustav nije sposoban odgovoriti na potrebe obitelji čime se povećavaju rodne nejednakosti na tražištu rada i unutar obitelji. Kao država koja stremi pridruživanju Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina, zajedno s drugim državama regije Zapadnog Balkana, sudjeluje u redovnim dijalozima o politikama s institucijama Europske unije. Posljednja procjena Europske komisije u pogledu Programa gospodarske reforme države identificirala je nisku zasposlenost žena kao jedan od glavnih izazova i neizravno zatražila da država razvije obiteljsku politiku usmjerenu na zapošljavanje. Analizirajući sustav obiteljske politike i nedavni razvoj mjera unutar njega, ovaj rad procjenjuje kapacitet države da reagira na preporuke i stvori uvjete za veću participaciju žena na tržištu rada. Pitanje je imaju li uvjetovanost i preporuke Europske unije potencijal za transformaciju sadašnjih mehanizama obiteljske politike u entitetima.
Prijedlog europske direktive o ravnoteži poslovnog i privatnog života iz 2017. godine predlaže uvođenje četiri mjeseca neprenosivoga, plaćenog roditeljskog dopusta za svakoga zaposlenog roditelja ...(tzv. kvota) te deset dana plaćenoga očevog dopusta, opravdavajući to potrebom poboljšanja položaja žena na tržištu rada. Usvajanje direktive tražilo bi od Hrvatske uvođenje deset dana dopusta za očeve te produljivanje postojećih kvota s dva na četiri mjeseca. Hrvatska isprva nije dala bezrezervnu potporu prijedlogu te direktive, a argumenti koji su se iznosili upućivali su na izraženo tradicionalno poimanje uloge očeva u najranijoj dobi djeteta, nedovoljno poznavanje čimbenika korištenja dopusta kod očeva te mogućih učinaka predloženih odredbi. Stoga ovaj rad daje doprinos toj raspravi sagledavajući sheme dopusta u europskim zemljama, ponajprije čimbenika te učinaka očeva korištenja dopusta. Korištenje je dopusta kod očeva ponajprije određeno samom shemom dopusta, pri čemu najbolje rezultate postižu zemlje koje imaju očev dopust i/ili načelo neprenosivosti unutar sheme roditeljskog dopusta (tzv. kvote), ali samo kad te dopuste prate visoke zamjenske stope dohotka. Mogućnost ostvarivanja prava na dopuste određuju i socioekonomska i sociodemografska obilježja, obilježja radnog mjesta te preferencije i stavovi roditelja i njihove okoline. Korištenje dopusta nosi brojne koristi kako za položaj žena na tržištu rada, tako za samu dobrobit djeteta te očeva i partnerica. Izneseni rezultati pokazuju potrebu reforme hrvatske sheme dopusta radi širenja prava očeva, ali i djelovanja na promjenu ideala roditeljstva te normi i praksi na radnom mjestu, kako bi one postale otvorenijima spram očeva koji koriste dopuste te ih na to i poticale.
Usklađivanje privatnog života koji uključuje prije svega majčinstvo, brigu o djeci, kući i brojne druge obveze, i profesionalnog života koji obuhvaća obrazovanje, zapošljavanje, usavršavanje i ...posvećenost poslu, predstavlja iznimno složen problem s kojim se susreću žene na području rada i radnih odnosa. U današnje vrijeme žene su postale dvostruko ili višestruko opterećene. Pred njih se stavlja svojevrstan izbor između privatnog i profesionalnog života te ih se izlaže životnim izborima i izazovima koji nisu svojstveni muškarcima. Stoga žene radnice sve češće koriste minimum rodiljnog dopusta, a brigu o djeci, obitelji i domu prepuštaju drugim osobama ili ustanovama samo kako bi zadržale posao i omogućile profesionalno usavršavanje i napredovanje. Zbog konstantne izloženosti pritiscima i očekivanjima kako na planu privatnog, tako i na planu profesionalnog života istovremeno, kod žena radnica mogu se razviti određeni poremećaji i stanja koja u značajnoj mjeri mogu utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Važeći propisi u Bosni i Hercegovini pružaju minimum prava, ali nedovoljno za uspostavljanje adekvatnog balansa između privatnog i profesionalnog života žena radnica.
Bringing into harmony the private life, above all motherhood, care of children, home, and numerous other obligations, and professional life which includes education, employment, further training and dedication to work, pose extremely complex demands on employed women. Women today are doubly or triply burdened. Often they are faced with a choice between private and professional life and challenges that are not typical for men. Some of the consequences are that women take a minimum maternity leave and then have to delegate the care for children, family and home to other persons or to institutions just to keep their job, have time for professional development and achieve promotion at work. The constant pressures both in their private and professional life may lead to certain disorders and conditions that can affect their mental health. The current legislature in Bosnia and Herzegovina offer minimum of rights, quite insufficient for attaining a satisfactory balance between private and professional life of employed women.
The 2017 proposal of the European Union directive on work-life balance attempts to introduce a four-month, non-transferable, paid parental leave (i.e. quotas) for each employed parent and ten days of ...paid paternity leave. The proposal is being justified by the need to improve the position of women in the labour market. The adoption of the directive would require Croatia to introduce ten days of paternity leave and extend the existing quotas from two to four months. Croatia did not initially provide unreserved support to the directive proposal. The arguments that were put forward indicated the traditionally perceived role of fathers in early childhood, insufficient understanding of the factors determining the take-up rates of fathers, as well as possible effects of the proposed reforms. This paper attempts to contribute to this debate by exploring the leave schemes in European countries, mainly the factors and the outcomes of the fathers’ use of leave. The take-up rates of fathers are primarily determined by the leave scheme, with the highest fathers’ take-up rates being achieved in the countries which have introduced the paternity leave and/or the non-transferability principle within the parental leave scheme (quotas) – but only if these are accompanied by high replacement income rates. The capability of exercising the right to leave is also determined by socio-economic and socio-demographic factors, workplace characteristics, as well as by the preferences and attitudes of parents and their immediate social surroundings. The father’s use of the leave brings a lot of benefits to the position of women in the labour market, as well as to the well-being of the child, the father, and the partner. The results of our study point to the importance of the reform of the Croatian leave scheme in order to extend the fathers’ rights and the activities aiming to change the notions of parenting in Croatia, including the norms and practices at the workplace which should aim to become more open to the fathers exercising the leave rights and to encourage them to use those rights.
Novi izazovi s kojima se nose socijalne države doveli su do promijenjenih prioriteta na području socijalnih politika te rastuće promocije modela dvostrukog hranitelja u europskim zemljama. Kako ...obrasci ponašanja muškaraca i žena na tržištu rada nisu tek odraz ekonomske situacije te kulturnog konteksta i individualnih uvjerenja, već i postojećih institucionalnih uređenja na području socijalnih politika, upravo politike usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada postaju višestruko važne te područje rastuće intervencije u mnogim zemljama. Varijacije u politikama usklađivanja i ekonomskoj aktivnosti te obilježjima zaposlenosti roditelja u europskim zemljama dovode pitanje njihova učinka na ishode roditelja na tržištu rada u središte interesa javnopolitičkih i znanstvenih rasprava, a posebice se pokušava dati odgovor na pitanje kakve sheme politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada stvarno i doprinose većim stopama zaposlenosti roditelja i njihovim boljim ishodima na tržištu rada, što je središnje pitanje i ovog rada. Nakon kratkog uvida u položaj roditelja na tržištu rada u zemljama EU-a, posebice se fokusirajući na rodne razlike te razlike između roditelja i pojedinaca bez djece, daje se detaljan pregled rezultata istraživanja koja su se bavila djelovanjem različitog institucionalnog konteksta, odnosno politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada, na ishode roditelja na tržištu rada. U zaključnom se dijelu kratko raspravljaju implikacije prikazanih rezultata komparativnih studija za stanje i razvoj mjera na području politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj, a koje jasno ukazuju na nužnost reformi.
Od dva, sa fiskalne točke gledišta, najveća programa socijalne pomoći koji egzistiraju u Srbiji, odlučili smo analizirati onaj koji se tiče porodiljnog i roditeljskog dopusta. Program se raspravlja ...iz kuta ciljanja, pogrešaka uključivanja (pomoć primaju oni koji ne ostvaruju pravo) i isključivanja (pomoć ne primaju oni koji imaju pravo) kako bi se procijenila njegova pokrivenost i adekvatnost, kao i usporedivost sa sličnim programima u skupini odabranih zemalja EU. Iako se analiza također usredotočuje na korisnost za pojedince kojima je namijenjen, procjena programa i prijedlozi za moguća poboljšanja ne uključuju istraživanje drugih relevantnih elemenata (roditeljski doplatak, dječji doplatak itd) koji imaju široke društvene implikacije i važni su za razumijevanje ukupne financijske potpore koju država daje obiteljima s djecom.
Cilj rada bio je promotriti položaj žena tj. radnica na hrvatskom tržištu rada te vidjeti na koji su način zaštićene u vrijeme trudnoće i majčinstva, te da li i kako dolazi do njihove diskriminacije. ...U situaciji ekonomske krize i demografskog starenja stanovništva, dolazi do dvojbe kako zaštititi trudne radnice i povećati natalitet, ali istovremeno ne ugroziti poslodavce i poslovanje tvrtki. Ovaj problem treba rješavati ne samo pravnim, već i ekonomskim mjerama, te jačanjem svijesti da će njegovo uspješno rješavanje imati pozitivni utjecaj na demografski, gospodarski i ukupni razvoj cijelog društva.
Reforme roditeljskih dopusta usmjerene na uključivanje većeg broja očeva u brigu o djeci započele su 1970-ih, međutim broj očeva koji su koristili roditeljske dopuste povećao se tek 1990-ih kada su ...skandinavske države počele uvoditi kvote za očeve, odnosno očeve dopuste. Te su kvote periodi dopusta namijenjeni isključivo očevima te u slučaju neiskorištenosti od strane oca propadaju. Hrvatska je uvela dvomjesečnu kvotu za očeve tek 2013. Iako reforma nije doprinijela značajnom povećanju broja očeva koji koriste dopuste, u Hrvatskoj uvijek imamo određeni stabilan, iako mali, broj očeva koji koriste dopuste. Namjera ovog rada je pružiti uvid u iskustva očeva na roditeljskom dopustu u Hrvatskoj. Intervjuima s 11 očeva srednjeg društvenog sloja u Gradu Zagrebu dobiven je uvid u motivaciju očeva za korištenjem dopusta, njihova iskustva u vidu donošenja odluke i postupku ostvarivanja prava na dopust te njihova iskustva tijekom samog korištenja roditeljskog dopusta. Rezultati pokazuju kako su očevi bili jako motivirani koristiti svoje pravo na dopust i provesti vrijeme s djetetom. Uglavnom su koristili duže dopuste (više od 3 mjeseca) te im je iskustvo bivanja samih s djetetom omogućilo stjecanje novih vještina u brizi za djecu i za kućanstvo, ali ih je i potaknulo da promisle o svojem odnosu prema poslu i obitelji.
PDF
