This retrospective study provides an insight into the levels of radiation exposure of six nuclear medicine (NM) staff (four technologists and two nurses) performing routine diagnostic
...F-fluorodeoxyglucose (
F-FDG) positron emission tomography-computed tomography (PET/CT) at the University Clinical Centre of the Republic of Srpska, Department of Nuclear Medicine and Thyroid Disorders, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina. Data analysis included monthly staff exposure measured with personal thermoluminescent dosimeters (TLD) between June and December 2018, quantified in terms of normalised dose for the whole body Hp(10) and dominant hand Hp(0.07) and their comparison between each staff member and between the two groups (technologists and nurses). The study goal was to establish how our Department compared with reports from other PET/CT centres worldwide in terms of annual number of procedures and exposure limits and whether there could be room for further improvements in radiation protection. The number of procedures rose considerably from 208 in 2016 to 876 in 2019 and was 423 in the observed seven-month period. Mean individual whole-body exposure dose per GBq of injected
F-FDG activity, Hp(10)/A was 18.55 μSv/GBq for the four technologists and 15.61 μSv/GBq for the two nurses. Mean dominant-hand exposure dose per GBq of injected
F-FDG activity Hp(0.07)/A was 16.99 μSv/GBq and 25.44 μSv/GBq for the two groups, respectively. The average annual cumulative dose for all staff was (1.06±0.29) mSv for Hp(10) and (1.15±0.32) mSv for Hp(0.07). These results are comparable with those of similar studies. Staff doses were well below the annual limits. Nurses received slightly higher extremity doses than technologists. In view of the increasing trends in the number of PET/CT procedures, dose monitoring should be continued to identify exposure hotspots and maintain doses as low as possible.
Cilj: Osnovni cilj našeg istraživanja je usporedba doznih parametara i debljine komprimirane dojke kod mamografskog pregleda koji je izvršen digitalnom tomosintezom (engl. digital breast ...thomosynthesis; DBT) i standardne, 2D mamografije. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 200 ispitanica životne dobi od 40 do 81 godine (median 60,5 ± 10,6). Ispitanice su podijeljene u dvije skupine, ovisno o vrsti mamografskog pregleda. Ova retrospektivna analiza obuhvatila je pretrage koje su vršene na mamografskom uređaju Hologic Selenia Dimensions (Hologic, Bedford, Mass) u razdoblju od 1. veljače 2018. do 30. ožujka 2018. Rezultati: Hi-kvadrat testom isključila se statistički značajna razlika u gustoći parenhima dojki između dviju grupa ispitanica. T-test nije pokazao statistički značajnu razliku u dobi ispitanica, kao niti razlike u debljini komprimiranih dojki između dviju ispitanih skupina. Vrijednost srednje glandularne doze (engl. average glandular dose; AGD) kod DBT-a u odnosu na 2D mamografiju bila je viša 0,53 mGy za lijevu dojku, a 0,37 mGy za desnu dojku (3,83 / -1 mGy, p = 0.001; 3.82 / -0.9 mGy, p = 0.023). Zaključak: Usprkos statistički značajnoj razlici u AGD-u kod DBT-a u odnosu na 2D mamografiju između dviju skupina ispitanica, ona je unutar granica prihvatljivosti propisanih Pravilnikom o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja (NN 42/2018, 9. 5. 2018.), stoga smatramo da je opravdano uvođenje DBT-a kao standardne radiološke metode pregleda dojki.
Princip predostrožnosti jedan je od osnovnih principa na kojima počiva politika zaštite okoliša i ljudskog zdravlja Europske Unije. Pojačanu brigu za ljudsko zdravlje izazvao je i progresivni razvoj ...tehnologija za bežični prijenos telekomunikacijskog signala bez obzira na njihovu očiglednu sociološku i ekonomsku korist društvu. Svjedoci smo i naglog razvoja novih digitalnih tehnologija koje se koriste elektromagnetskim rendgenskim zračenjem u medicinskoj dijagnostici. Iako prirodno elektromagnetsko zračenje iz svemira ne doseže u potpunosti, osim u nekoliko intervala frekvencija, do Zemljine površine, neionizirajuće prirodno zračenje pokriva Zemlju značajno kompliciranije nego što to čini ionizirajuće elektromagnetsko zračenje. U radu su razmatrane vrlo niske i niske doze elektromagnetskoga rendgenskog zračenja koje primaju bolesnici za vrijeme medicinske dijagnostike. Trenutačno nema dovoljno znanstvenih podataka za prihvatljivu evaluaciju rizika od izlaganja ljudi visokofrekventnom elektromagnetskom neionizirajućem zračenju niskih i vrlo niskih doza. Zajedno s naglim razvojem i uporabom elektromagnetskoga rendgenskog zračenja razvijaju se i proizvode izvori neionizirajućeg zračenja utječući na okoliš i biotu na način koji nikako nije zanemariv. Zbog toga se predlaže holistički, specifi čniji dubinsko ekološki pristup zaštiti stanovništva Republike Hrvatske od izlaganja ionizirajućem i neionizirajućem umjetnom zračenju.
U ovome preglednom radu prikazane su metode procjene rizika od akutne i kronične izloženosti ljudi ostacima pesticida unesenih hranom. U hrani su često prisutni ostaci više različitih pesticida. ...Međutim rizik od istodobne izloženosti ostacima različitih pesticida nije moguće utvrditi jer trenutačno ne postoji međunarodno prihvaćeni postupak kumulativne procjene rizika. Stoga se procjena rizika temelji na toksikološkoj procjeni pojedinačnog spoja u određenoj vrsti hrane. Za izračun akutnog unosa najčešće se
upotrebljava tzv. međunarodna procjena kratkoročnog unosa (engl. international estimation of short-term intake, IESTI). Model izračuna IESTI temelji se na tzv. metodi najgoreg scenarija uz pretpostavke da će osoba u kratkom vremenu konzumirati veliku količinu hrane koja sadržava najveći određeni maseni udio pesticida te uzimajući u obzir i nehomogenost distribucije ostataka pesticida u hrani. Kronična izloženost ostacima pesticida procjenjuje se uz primjenu tzv. determinističkog modela koji je analogan izračunu maksimalnoga dnevnog unosa.
Od vremena otkrića radioaktivnosti i postepenog ovladavanja i iskorištavanja pojava vezanih uz radioaktivnost razvijala se i ideja o potrebi zaštite od ionizirajućeg zračenja. Zaštita od zračenja ...razvila se u sustavnu djelatnost, a danas je to razvijena doktrina i znanstvena disciplina koja holističkim pristupom vodi brigu o zračenju, o ljudima izloženima zračenju, ali istodobno i o ljudskom okruženju i o okolini. Razvojni trendovi znanosti o zračenju, zaštite od zračenja i tehnološkog područja koje se njima bavi, neprestano unose nove sastavnice u doktrinu zaštite od zračenja, što novim preporukama dovodi do minimiziranja izlaganja zračenju.
Radiološke nesreće dodatno senzibiliziraju ljude na opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Nuklearne nesreće, kao ona u Černobilu 1986. godine, postavljaju pred cjelokupnu zajednicu pitanja o granicama doza ionizirajućeg zračenja, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svakodnevni intenzivni promet robe, ljudi i usluga dodatno otkriva probleme vezane uz ograničavanja koja su nužna u slučaju mogućih nuklearnih nesreća većih razmjera. No, istodobno postavlja se pitanje i o uspostavi i održavanju jednako vrijednih standarda radiološke zaštite. Brojnim propisima i preporukama pokušava se urediti život i djelatnost ljudi u stvarnom životnom okruženju na način da se minimiziraju rizici i očuva radiološka čistoća habitata. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba (IMI) ovlašten je za obavljanje stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja. Suradnici Jedinice za zaštitu od zračenja IMI različitim analitičkim metodama određuju aktivnost bilo kojeg radionuklida u bilo kojem uzorku, kao i doze ionizirajućeg zračenja u bilo kojoj točki prostora. Tako npr. provode gamaspektrometrijske analize uzoraka za utvrđivanje koncentracije aktivnosti radiocezija u uzorcima namirnica, kao i u uzorcima predmeta opće uporabe namijenjenim izvozu ili onih uvezenih u Hrvatsku. Izdaju se mišljenja - certifi kati u kojima se poziva na preporuke i mišljenje Europske zajednice, kao i na nacionalnu legislativu.
Ovo istraživanje doprinos je izračunima doze zračenja hipotetske nesreće istraživačkog reaktora Triga Mark II od 1 MW primjenom HotSpot koda. Razmatrano je slučajno oslobađanje plemenitih plinova i ...halogena. Određena je vrijednost ukupne učinkovite doze nakon 1 dana i nakon 50 godina. Razmatrano je ukupno oštećenje obloge dijela s maksimalnom radioaktivnošću. Dobiveni rezultati pokazuju minimalne vrijednosti ukupne učinkovite doze na početku ispuštanja i na manjoj udaljenosti od izvora. Maksimalni rezultati izračuna su prihvatljivi i ispod preporučenog doznog ograničenja.
U ovome preglednom radu prikazane su metode procjene rizika od akutne i kronične izloženosti ljudi ostacima pesticida unesenih hranom. U hrani su često prisutni ostaci više različitih pesticida. ...Međutim rizik od istodobne izloženosti ostacima različitih pesticida nije moguće utvrditi jer trenutačno ne postoji međunarodno prihvaćeni postupak kumulativne procjene rizika. Stoga se procjena rizika temelji na toksikološkoj procjeni pojedinačnog spoja u određenoj vrsti hrane. Za izračun akutnog unosa najčešće se upotrebljava tzv. međunarodna procjena kratkoročnog unosa (engl. international estimation of short-term intake, IESTI). Model izračuna IESTI temelji se na tzv. metodi najgoreg scenarija uz pretpostavke da će osoba u kratkom vremenu konzumirati veliku količinu hrane koja sadržava najveći određeni maseni udio pesticida te uzimajući u obzir i nehomogenost distribucije ostataka pesticida u hrani. Kronična izloženost ostacima pesticida procjenjuje se uz primjenu tzv. determinističkog modela koji je analogan izračunu maksimalnoga dnevnog unosa.
This review presents methods for the assessment of acute and chronic risk from pesticide residues in food. Multiple pesticide residues can often be found in food. Currently, there is no internationally accepted procedure for the assessment of cumulative exposure to multiple pesticide residues in food. Therefore, risk assessment is based on toxicological evaluation of single compounds in a food matrix. The international estimation of short-term intake model (IESTI) has been used to calculate acute intake. IESTI is based on "the worst-case scenario" and addresses the possibility that consumers sometimes eat large amounts of a food item, and such a large amount might contain residues at highest levels. However, it should take into account uneven distribution of pesticide residues in food. Chronic exposure is based on a deterministic approach, analogous to the calculation of the theoretical maximum daily intake.
Cilj je ovoga preglednog rada prikazati aktualno stanje opterećenosti stanovništva Republike Hrvatske ozračivanjem zbog izlaganja otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja u medicinske svrhe. U ...nedostatku relevantnih statističkih pokazatelja nije moguće validirano prikazati efektivnu dozu po stanovniku RH zbog medicinskog izlaganja radionuklidima čiji je unos u ljudsko tijelo defi niran jednokratnim injektiranjem često i vrlo velikih aktivnosti, izvršena je jednostavna procjena kako bi se upozorilo na potrebu ozbiljnijeg
istraživanja i utvrđivanja referentnih nivoa izloženosti za defi nirane vrste dijagnostičkih pretraga. Uz vrlo slobodnu pretpostavku da se u RH godišnje obavi do 35.000 dijagnostičkih pregleda uporabom radionuklida procijenjena efektivna doza po stanovniku RH zbog izlaganja dijagnostičkim kratkoživućim radionuklidima velike početne aktivnosti iznosi od 6,8 do 7,9 μSv po stanovniku.
Primjena pesticida je sastavni dio moderne poljoprivrede, kojoj je jedan od osnovnih ciljeva proizvodnja zdravstveno ispravne hrane. Zdravstvena ispravnost hrane ovisi o najvišoj dozvoljenoj razini ...pesticida (MDK) koja je propisana za svaki pesticid na svakoj kulturi na kojoj je dozvoljena njegova primjena. Da bi se osigurala zdravstvena ispravnost hrane iznimno je važno pridržavati se namjene pesticida, doze (ili propisane koncentracije) i karence. Primjena više doze može uzrokovati zdravstvenu neispravnost hrane, fitotoksičnost tretirane kulture, kontaminaciju okoliša, razvoj rezistentnosti štetnih organizama i financijski gubitak za proizvođača.
PDF
