Teorijska polazišta: Legitimitet na duhovnu skrb ima svaki pacijent u okviru zdravstvene zaštite, a zdravstveni djelatnik obvezu njezina pružanja i odgovornost za nju. Metode: Cilj istraživanja bio ...je: utvrditi stavove studenata prema duhovnosti u pružanju zdravstvene skrbi te ispitati povezanost sociodemografskih karakteristika i razlike u stavovima studenata prema dimenziji duhovnosti. U istraživanju je sudjelovao 161 student Sveučilišta u Zagrebu u dobi od 20,86±3,81. Za svrhe ovog istraživanja korištena je validirana verzija SSCRS upitnika (Spirituality and spiritual care rating scale) za procjenu percepcije i stavova duhovne skrbi. Rezultati: Prema dobivenim rezultatima istraživanja studenti, neovisno o smjeru studija, imaju pozitivne stavove prema dimenziji duhovnosti. Većina studenata smatra da su zdravstveni djelatnici nakon završetka formalnog obrazovanja upoznati s pružanjem duhovne skrbi no istovremeno studenti obuhvaćeni ovim istraživanjem nisu imali nikakvu edukaciju o duhovnoj skrbi za vrijeme svog formalnog obrazovanja. Rasprava i zaključak: Kvalitetna zdravstvena skrb pacijenta zahtijeva pripremljenost zdravstvenog djelatnika kako u stručnosti tako i u duhovnosti. Da bi se odgovorilo na ovaj zahtjev potrebno je prilagoditi sadržaj nastavnog kurikuluma u domeni pružanja duhovne skrbi.
Važnost vrjednota malenosti i jednostavnosti u franjevačkim redovničkim zajednicama. Tim se vrjednotama pridaje velika važnost počevši od vremena u kojem je živio sv. Franjo pa sve do danas.
Razumjeti i interpretirati religioznost, crkvenost i duhovnost današnjih mladih nužno je želimo li na primjeren način odgovoriti na njihova religiozna i duhovna pitanja i potrebe. U prvom dijelu ovog ...rada razmatra se situacija mladih danas. Nastoji se dati odgovor na složeno pitanje kakvi su mladi danas i koje su temeljne karakteristike mladih u suvremenom svijetu. U drugom dijelu promišlja se o odnosu mladih i vjere. Budući da religioznost mladih doživljava duboke i trajne promjene, na temelju relevantnih radova i istraživanja daje se obris religioznosti mladih danas, s posebnim osvrtom na istraživanje o religioznosti zagrebačkih adolescenata. U trećem dijelu promišlja se o odnosu mladih i Crkve. Odnos mladih i Crkve uvijek je aktualna tema, a na osobit način je to danas kad istraživanja ukazuju na porast broja mladih ljudi koji se udaljavaju od Crkve. Crkva je u odnosu prema mladima uvijek na novom raskršću. Sa svakom novom generacijom potrebno je tražiti novi odnos, novi način sporazumijevanja. Danas je to potrebno činiti na osobito osjetljiv i složen način. Poticaji za promišljanje o odnosu Crkve i mladih dolaze nam i iz održane Sinode o mladima, koja se bavila problematikom mladih, njihovom religioznosti, njihovim odnosom prema Crkvi i slično. U četvrtom dijelu obrađuje se problematika duhovnosti mladih te se predstavljaju temeljne karakteristike tzv. tradicionalne duhovnosti te svjetovne duhovnosti.
U ovom članku bavimo se pitanjem duhovnosti bez Boga razrađenim u filozofiji francuskog filozofa i ateista Andréa Comte‑Sponvillea. Najprije se nameće zahtjev predstaviti autora kao novo ime u ...hrvatskom teološkom diskursu. Potom se bavimo jednim važnim dijelom njegove filozofije koji se odnosi na duhovnosti bez Boga kakvu obrazlaže unutar svojeg materijalističkog i ateističkog svjetonazora. U njegovoj interpretaciji pitanje je razrađeno na filozofsko‑religijskom području koje zahtijeva i takav pristup. Stoga polazimo od njegova razumijevanja duha unutar naturalističke, materijalističke i imanentističke pozicije, gdje je duh shvaćen proizvodom prirode i njome potpuno objašnjiv. To povlači implikacije shvaćanja duha u okviru determinizma i redukcionizma, gdje je zanijekana sloboda volje. Jednako je i na području duhovnosti, gdje Comte‑Sponville smatra da je duhovnost prirodna kao što je i duh prirodan. Stoga duhovnost bez Boga ne smatra proturječnom, čak štoviše, u svojim duhovnim iskustvima drži da mu je ateizam prednost. Govoreći o svojem mističnom iskustvu, naslanja se na budističku misao gdje pronalazi mogućnost objašnjenja misterija i apsoluta spram svijeta i zbilje. Na tragu tih dvaju pitanja: pitanja duha i duhovnosti bez Boga, ispitat ćemo utemeljenje takve misli i prakse vodeći se njegovom razradom unutar filozofskog diskursa kao i budističke tradicije. Comte‑Sponville nastoji ono duhovno, neizrecivo i otajstveno staviti u središte ljudskog interesa i to je velik doprinos suvremenoj filozofskoj misli. Uspijeva li duhovnost, makar s ateističkim predznakom, opstati bez pozivanja na Boga i religiju, pitanje je koje nas ovdje osobito zaokuplja.
Članak prikazuje nastanak i glavne odrednice integrativne psihoterapije, kao jedne od brojnih psihoterapijskih pravaca, koja nastoji priznati i iskoristit prednosti drugih pravaca, integrirati ih te ...stvoriti vlastiti princip i metode koje se razvijaju po ključu većega dobra za klijenta/pacijenta. Iako se bazira na kliničkom radu u Americi i Engleskoj, članak se referira i na europske izvore, uključujući donekle i Hrvatsku. U prvom dijelu članka prikazana je kratka povijest razvoja psihoterapeutskih škola i pravaca te glavna obilježja integrativne psihoterapije. U drugom dijelu članka autor prikazuje mogućnosti i ograničenja općenitoga integriranja duhovnosti u psihoterapiji kao trenda prisutna osobito u zadnjih dvadesetak godina te posebice integriranja kršćanske duhovnosti u terapeutski proces gdje se integrativna psihoterapija, upravo zbog svojih mogućnosti eklekticizma i integriranja novoga, pokazuje kao najpogodnija.
DUHOVNOST I MENTALNO ZDRAVLJE Bagarić Krakan, Lucija; Bošković, Marija
Hrana u zdravlju i bolesti,
12/2016, Letnik:
2. Specijalno izd., Številka:
8. Štamparovi dani
Web Resource
Odprti dostop
Pokazalo se da duhovnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje što pokazuje više od 2500 znanstvenih objava posljednjih nekoliko godina. Zbog te činjenice „Svijetsko psihijatrijsko udruženje“ WPA ...donosi dokument pod nazivom „WPA Position Statement on Spirituality and Religion in Psychiatry“ gdje naglašavaju važnost religiozne i/ili duhovne dimenzije pojedinca u svakodnevnoj kliničkoj praksi. „WPA je uključila „religioznost i duhovnost“ kao dio obavezatnog specijalizantskog kurikuluma.“
Prema znanstvenim istraživanjima pokazalo se da je duhovnost povezana s manjim rizikom od samoubojstva, oboljenjima od depresije i ovisnostima. Ima pozitivan učinak i na oporavak ali i u prevenciji primjerice depresivnih simptoma. Osim na mentalno zdravlje, duhovnost pozitivno utječe i na tjelesno, u smislu reguliranja krvnog tlaka i pulsa.
Čovjek je sveobuhvatna individua psihičke, fizičke, socijalne i duhovne dimenzije. Tako mu trebamo i pristupiti, ne izbjegavajući ovu duhovnu, koja je u novijoj znanstvenoj literaturi dokazano otkriće.
»Stručnjaci po iskustvu« sve više žele istraživati svoje duhovne i vjerske potrebe u procesu oporavka mentalnog zdravlja, no doprinos socijalnih radnika na putu duhovnog oporavka ne prati njihove ...potrebe. Predstavljena je priča u »prvom licu« o duhovnom oporavku prve autorice, ujedno »stručnjakinje po iskustvu« i sveučilišne profesorice, u svrhu boljeg razumijevanja elemenata koji sačinjavaju taj put. Metoda se temelji na pokazateljima koji podupiru važnost razumijevanja izravnih stručnih znanja iz iskustva uz tradicionalnu primjenu kreativnog pisanja kako bi se olakšala profesionalna refleksija. Obje autorice analiziraju priču pomoću iterativnih procesa i predlažu okvirni model duhovnog oporavka. Zatim se navodi da socijalni rad, zahvaljujući svojim temeljima u biopsihosocijalnom modelu i svojim specifičnim praktičnim metodama, može odgovoriti na potrebe duhovnog oporavka osoba koje dožive duševnu bol. Osim toga, socijalni radnici imaju etičku dužnost promicati uvažavanje kulturne raznolikosti i pokazati kulturnu kompetentnost. U radu se razmatra kako stručnjaci mogu učinkovito raditi s korisnicima usluga kako bi potpomogli njihov duhovni oporavak i oporavak njihova mentalnog zdravlja. Konačno, ako se obrazovanje socijalnih radnika temelji na antidiskriminacijskoj praksi i ako socijalni radnici imaju pristup osposobljavanju za razvoj znanja o duhovnosti, moći će pružiti kompetentniji odgovor na duhovne potrebe »stručnjaka po iskustvu« tijekom njihova oporavka.
Program Anonimnnih alkoholičara po svojim je osnovnim dokumentima duhovni program. Članak prikazuje povijest Programa kroz njegovu duhovnu pozadinu. Prikazani su glavni začetnici duhovne strane ...programa te glavni duhovni naglasci iz Velike knjige Anonimnih alkoholičara. Prikazana je i kršćanska pozadina pokreta te je šire prikazana povezanost osnivača Wiliama (Billa) Wilsona i dr. Roberta (Boba) Smitha s više osoba iz Katoličke Crkve (kao što su Edward (Ed) Dowling, SI te John C. Ford, SI), kao i neke dodirne točke Programa i ignacijevske duhovnosti. Članak prikazuje pionirsku ulogu Programa Anonimnih alkoholičara u integraciji duhovnosti u proces oporavka i liječenja ovisnosti koju su tek posljednjih desetljeća prihvatile moderna psihoterapija i psihijatrija. Teorijska i duhovna podloga Programa Anonimnih alkoholičara ne čini ga nekom novom religijom, već otvara ovisnika u oporavku k integraciji vlastite duhovnosti, jasnijoj slici Boga te duhovnomu i vjerničkom napredovanju.
Trenutno mnogi stručnjaci raspravljaju i ispituju utjecaj duhovnosti na zdravlje. Više se ne može tvrditi da duhovnost ima pozitivan učinak na čovjekovo zdravlje. Papa Franjo ističe da u Katoličkoj ...crkvi svaka osoba nalazi duhovnost koja može pružiti ozdravljenje. Fokus ovog rada ograničen je na utjecaj duhovnosti na zdravlje osoba koje pate od depresije, posebno na oblike duhovne pomoći koji se nalaze u kršćanskoj duhovnosti. Ovaj rad bit će predstavljen u tri poglavlja. Prvo se ispituju simptomi i uzroci depresije. U drugom poglavlju autor objašnjava što predstavlja duhovnu pomoć depresivnim osobama i na koje bi aspekte trebalo obratiti posebnu pažnju kako ne bi napravili više štete nego koristi. U posljednjem poglavlju opisani su različiti oblici duhovne pomoći za depresivne osobe unutar kršćanske duhovnosti.
Rad se bavi konceptom duhovnosti i njezinom ulogom u oblikovanju osobnog i obiteljskog života kod pripadnika karizmatskih zajednica »Dobri Pastir« i »Maranatha«. Uvodno su opisani procesi koji ...zahvaćaju postmoderna društva, a u nekim segmentima i hrvatsko tradicionalno moderno društvo (sekularizacija, revitalizacija religioznosti, duhovni pluralizam, pojava novih eklezijalnih pokreta). Definirani su pojmovi religioznosti i duhovnosti u širem i užem smislu, te je u kontekstu kršćanske duhovnosti ukratko predstavljen karizmatski pokret. U središtu rada je prikaz rezultata kvalitativnog istraživanja čiji je cilj dobiti uvid u način na koji pripadnici karizmatskih zajednica žive osobnu duhovnost i duhovnost u svojim obiteljima.
Istraživanje je provedeno metodom dubinskog polustrukturiranog intervjua s 12 sudionika, od kojih su šest članovi karizmatske molitvene zajednice »Maranatha«, a šest su članovi karizmatske zajednice »Dobri Pastir«. Rezultati istraživanja pokazuju da za sudionike istraživanja duhovnost ima veliku važnost u osobnom i obiteljskom životu. Intenzivnim prakticiranjem vjere u svakodnevnom životu, sudionici istraživanja svjedoče o autentičnim duhovnim iskustvima, o duboko proživljenom osobnom odnosu s Bogom. Duhovnost je za njih osobno razumijevanje stvarnosti koje oblikuje njihov doživljaj identiteta i smisla života, ulijeva im nadu u teškim životnim trenucima te potiče na djelotvorne akcije i zauzetost za bližnjega. Zajednička vjerska uvjerenja i vrijednosti, zajedničko održavanje religioznih praksi u obitelji, te aktivno sudjelovanje u životu karizmatske zajednice, doprinose jačanju kohezivnosti i zajedništva unutar njihovih obitelji.
PDF
