Digitalno, virtualno, online – u fokusu Semenski, Vikica; Ille, Jagoda; Cej, Višnja
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
2021, Letnik:
64, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Knjižnice grada Zagreba korisnicima nude raznovrsne mrežne usluge i sadr- žaje, a njihova važnost dodatno je istaknuta tijekom fizičkog zatvaranja zbog pandemi- je bolesti COVID-19 i dodatnih ...poteškoća izazvanih potresom. Cilj je rada analizom usluga i sadržaja dostupnih korisnicima Knjižnica grada Zagreba tijekom zatvorenosti knjižnica te usluga i sadržaja nastalih u to vrijeme potvrditi pretpostavku o opravdanosti trajnog ulaganja u sljedeća područja: kvalitetnu mrežnu uslugu i sadržaje, nabavu elek- troničke građe, edukaciju djelatnika za vještine i znanja potrebne za rad na daljinu te u opremu koja podržava i rad na daljinu i povećan interes korisnika za mrežne usluge i sadržaje. Metodologija. Korištenje pojedinih digitalnih usluga i sadržaja analizirano je kroz statističke podatke prikupljene mrežnim alatom Google Analytics, bilježenjem prenoše- nja i korištenja digitalnih sadržaja KGZ-a u medijima i društvu. Podaci iz 2020. godine navedeni su za razdoblja prije, tijekom i nakon završetka zatvaranja knjižnica kako bi se došlo do zaključaka o promjenama u pristupu i korištenju usluga i sadržaja u tim poseb- nim okolnostima. Kao dopuna navedenim podacima iz 2020. godine, za dio digitalnih sadržaja i usluga napravljena je usporedba s podacima za 2019. godinu. Rezultati. Prikazana važnost ponude mrežnih usluga i sadržaja Knjižnica grada Zagreba (Digitalne zbirke, e-knjiga, katalog, Kalendar godišnjica, kanali društvenih medija, Pitajte knjižničare), koji bilježe značajne promjene korištenja tijekom fizičkog zatvaranja knjižnica, temelj su za određivanje prioriteta u planiranju daljnjeg razvoja Knjižnica grada Zagreba te poticaj za cjelovito sagledavanje posljedica izvanrednih do- gađaja kako bi se učinkovito djelovalo na daljnji rad i razvoj knjižnica. Originalnost i vrijednost. Osim što donosi prikaz jednog dijela knjižnične ponude dostupnog korisnicima u uvjetima potpunog zatvaranja velike knjižnične mreže, članak podupire pretpostavke o važnosti razvoja knjižničnih usluga i sadržaja temeljenih na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te važnosti trajnog ulaganja u digitalni segment knjižničnog poslovanja.
Oslanjajući se na činjenicu da broj e-udžbenika kao i njihova primjena u nastavnom procesu svakim danom sve više raste u svijetu, vidljivo je da on postaje sastavni dio primarnog i sekundarnog ...obrazovanja. Cilj je rada prikazati okvir i izazove uvođenja e-udžbenika čitljivog na tabletu i ručnom čitaču u nastavu, povezujući područje nakladništva i pedagogije. Svrha rada je poticanje uvođenja e-udžbenika u školsku nastavu te dokumente Republike Hrvatske koji su relevantni za to područje. U skladu s tim, u radu se ispituje i stav urednika školskih udžbenika u nakladničkim kućama o e-udžbeniku čitljivom na tabletu i ručnom čitaču u kontekstu nastavnoga procesa osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da uvođenje e-udžbenika čitljivoga na ručnom čitaču i tabletu na nacionalnoj razini još uvijek nije u potpunosti moguće.
Cilj je rada usporediti grafičke elemente koji se koriste u oblikovanju tiskanih i elektroničkih knjiga. Rad je usmjeren na istraživanje četiriju grafičkih elemenata: ovitka knjige, tipografije, boje ...i slikovnih elemenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od deset knjiga koje su u tiskanom i elektroničkom obliku objavljene u Hrvatskoj između 2010. i 2012. Korištene su metode vizualne analize sadržaja i intervjui. Rezultati istraživanja ukazuju da e-knjige u mnogo aspekata oponašaju grafičko oblikovanje tiskane knjige. Grafički elementi e-knjige uvelike ovise o karakteristikama e-formata i e-čitača. Glavne prednosti e-knjige su pretraživost, prilagodljivost, mogućnost jednostavnog povezivanja s drugim digitalnim dokumentima, prenosivost, lakoća pristupa i dugotrajnost. Unatoč tome, u drugoj fazi istraživanja, većina intervjuiranih ispitanika izjavila je kako im je čitanje e-knjige novina. Skloniji su interakciji s tiskanom knjigom i njezinim vizualnim oblikovanjem.
Usvajanje i kontinuirana upotreba inovacija od strane društva, organizacija i pojedinaca predmetom je istraživanja još od 1930-ih. Niz različitih teorija oblikovano je kako bi odgovorilo na različitu ...brzinu kojom se inovacije usvajaju i čimbenike koji utječu na taj proces. Ovaj rad razmatra teorije usvajanja inovacija s posebnim osvrtom na fenomen e-knjige kao kulturalnu inovaciju koja utječe na pojedince, organizacije te one koji stvaraju nacionalne politike. U radu će se predložiti teorije koje su najprikladnije za različite razine usvajanja inovacije.
E-knjiga kao najbrži rastući segment u izdavaštvu svoju funkcionalnost iskazuje u dostupnosti, osobnoj prilagodbi, jednostavnosti uporabe i interaktivnosti. U procesu inovacija i razvoja ...elektroničkog izdavaštva, znanstvena razmišljanja (projekti) postaju osnovom daljnjega tehnološkog razvoja. Budućnost grafičke industrije i e-izdavaštva umnogome ovisi o razvoju tehnologije i platforme koja podržava nova programska rješenja. Stvorit će se nova korelacija u proizvodnim tijekovima i komunikaciji između autora, izdavača, knjižara, web-trgovine i krajnjeg korisnika. Uloga izdavaštva poprima novi oblik koji nadopunjuje postojeću ponudu e-izdanjima i postavlja temelje digitalizacije postojećeg formata u oblik koji je prihvatljiv elektroničkim uređajima. Samostalni izdavači postaju novom varijablom koja će određivati smjer digitalnog nakladništva, potpomognuta i prilagođena e-tipografijom za mobilne uređaje. Cloud će pružati dostupnost svih podataka putem storage-servera, čime će biti osigurana sigurnost za novu globalnu mrežu. Veći broj usluga stvorit će pretpostavke za individualni pristup e-izdavaštvu gdje se predviđa kako će 2020. godine biti 50 % samostalnih izdavača. DRM (Digital Rights Management) svojim će enkripcijskim kodom osiguravati zaštitu podataka intelektualnog vlasništva. Aspekt sigurnosti za izdavača i autora predstavlja bitnu informaciju za odabir izdavača koji jamči njegovu sigurnost i autentičnost. Cloud 2020. osiguravat će trenutačni prikaz svih multimedijalnih sadržaja koji će biti implementirani u e-knjigu.
Estonija, Latvija i Litva su, slijedom jezičnih razlika, ujedno i tri različita nakladnička tržišta. Rezultati istraživanja predstavljenog u ovom radu pokazuju da je razvoj tržišta elektroničkim ...knjigama ondje u početnoj fazi, iako su već sada razvidne goleme razlike u broju dostupnih naslova. Estonija ima 3 velike i 2 srednje e-knjižare s približno 3200 jedinstvenih naslova, Litva ima 3 e-knjižare srednje veličine s 1300, a Latvija 1 knjižaru, također srednje veličine, s okvirno 700 jedinstvenih naslova u ponudi, pa je teško reći da ondje postoji razvijenije tržište e-knjigama. Estonija, kao najmanja baltička država, nudi više e-knjiga od Litve i Latvije zajedno. E-knjige su najjeftinije u Litvi, a najskuplje u Estoniji. Međutim, ako se u obzir uzme prosječna plaća u različitim državama, broj e-knjiga koje prosječni građanin može kupiti u obje je države podjednak. Najpopularniji e-format je EPUB 2.0, iako pojedini nakladnici koriste PDF i MOBI formate. Najveći prodavači e-knjiga dolaze iz Estonije, riječ je o tvrtkama kriso.ee (Krisostomus), apollo.ee (Apollo) i rahvaraamat.ee (Rahva Raamat) s 1700 – 1800 naslova u ponudi. U Litvi djeluju skaitykle.lt, knygute.lt, knygos.lt i pegasas.ekps.lt, a u Latviji samo zvaigzne.lv. Najzastupljeniji nakladnici su Zvaigzne ABC iz Latvije, Alma Littera i Eridanas iz Litve i Varrak iz Estonije. Iako se broj stanovništva u baltičkim zemljama smanjio s otprilike 8 000 000 u 1992. na manje od 6 500 000 u 2013., više je knjiga objavljeno 2013. nego prije 20 godina. Pad broja objavljenih knjiga razvidan je, uslijed krize, nakon 2008., a u isto vrijeme počeo je razvoj tržišta e-knjigama. Nakon 2010. nakladništvo tiskanih knjiga počelo se u Litvi i Estoniji oporavljati, dok u Latviji još uvijek nema naznaka oporavka. Godine 2012. udio e-knjiga u nakladničkoj produkciji u Litvi je bio 10%, u Estoniji 19%, a u Latviji 11%. Najveći broj e-knjiga, preko 90%, objavljen je i u tiskanom obliku, najčešće godinu ili više prije digitalne inačice. Pouzdanih podataka o prihodima nakladnika i knjižara od prodaje e-knjiga za sada nema.
S razvojem tehnologije i ulaskom u globalno doba dolazi do
potrebe za izmjenama i unutar knjižnica kao stupova društva.
Knjižnice su s izmjenama u informacijskoj, komunikacijskoj i
prije svega u ...tehnološkoj sferi zahtijevale brzu prilagodbu novu
načinu rada. Digitalizacija knjižnične građe koja se obrađuje u
radu dugotrajan je i financijski i stručno zahtjevan proces koji
treba doprinijeti poboljšanju rada knjižnica, pomoći korisnicima,
poboljšati informacijsko opismenjavanje te potaknuti niz drugih
čimbenika. Znanstvena zajednica, ali i šira društvena zajednica,
s procesom digitalizacije imala bi veći pristup informacijama, a
time i mogućnost usvajanja većega znanja. Da bismo govorili o
procesu digitalizacije i njegovim prednostima, moramo prvo razlikovati pojmove poput digitalne knjižnice, hibridne knjižnice
i elektroničke knjižnice, što ovaj rad i prikazuje. Bez potpora
vlada, međunarodnih organizacija i raznih drugih pokrovitelja
knjižnice ne mogu postati spoj kulture, obrazovanja, znanosti i
cjelokupnoga razvoja. Kroz pregled povijesnoga nastanka i razvoja
digitalnih knjižnica možemo uočiti da su najvećim dijelom digitalizirana djela prije 20. stoljeća, a jedan od uzroka tomu je
autorsko pravo koje onemogućava digitalizaciju djela 20. i 21.
stoljeća bez autorova pristanka. Rad navodi niz prednosti digitalizacije knjižnične građe od očuvanja intelektualnoga sadržaja,
smanjivanja mehaničkoga oštećenja, uštede prostora, povećanja
dostupnosti građe, učestalosti korištenja građe itd. Da bi se građa digitalizirala, autori prema nizu različitih stručnjaka navode
koji su to elementi koje treba uzeti u obzir prilikom postupka digitalizacije. Djela siročad, djela bez autora, najveći su problem
u procesu digitalizacije i procesu stvaranja digitalnih knjižnica.
Direktiva koja je donesena na razini Europske unije vezana za
ova djela još uvijek nije usvojena iako bi doprinijela postupku
digitalizacije i dostupnosti takvih djela. Dio rada govori i o pojmu e-knjige, njezinu nastanku, definiranju, prednostima, ali i nedostatcima te formalnim i intelektualnim obilježjima e-knjige.
Istraživački dio rada govori o trima velikim projektima digitalizacije na svjetskoj razini: o projektu Gutenberg, Million Book i Google Books. Kroz ove projekte započeo je velik projekt masovne
digitalizacije knjižnične građe. Motiv ovih projekata bio je omogućavanje dostupnosti građe i
informacija korisnicima.
S obzirom da živimo u dobu informacijske pismenosti, koja se potiče već od najranije dobi putem formalnog i neformalnog obrazovanja, postavlja se pitanje koriste li pojedinci elektroničku knjigu za ...svoj rad, učenje ili pak zabavu, jesu li upoznati s pojmom elektroničke knjige i utječe li marketing iste na to. Na temelju istraživanja provedenog u sklopu diplomskoga rada pod nazivom „Marketing i percepcija elektroničke knjige“ cilj ovoga rada jest iznijeti podatke o tome kakva je percepcija elektroničke knjige u Hrvatskoj, u koje svrhe se koristi, na kojim platformamaplaniraju li je spitanici u budućnosti koristiti. Osim toga, istraživanjem se pokušalo otkriti ima li elektroničko nakladništvo kvalitetnu promociju elektroničkih nakladničkih proizvoda koju ljudi primjećuju, a koja će ih potaknuti na korištenje elektroničkih knjiga i čitača za elektroničke knjige.
Razvojem tržišta elektroničke knjige, nakladnici se nalaze na prekretnici da odgovore velikim promjenama koje se događaju u digitalnom svijetu. Elektronička knjiga je sve popularnija, a uređaji za ...njihovo čitanje sve jednostavniji i dostupniji korisnicima. Nakladnici imaju zadatak zadovoljiti želje i potrebe korisnika, a njihove potrebe se mijenjaju. Također, zadatak im je ponuditi veći izbor knjiga kako bi udio elektroničke knjige na tržištu bio značajniji, a cijena elektroničke knjige i elektroničkih čitača prihvatljivija hrvatskim čitateljima. Situacije u kojima se hrvatsko nakladništvo nalazilo u prošlosti često su bile vezane za državnu politiku i ideologiju koja je nakladništvo koristila u promotivne svrhe. U današnje vrijeme globalne povezanosti nemamo izgovora da nakladničke trendove ne možemo pratiti jer smo ograničeni određenim cenzurama, danas smo ograničeni jer ne prihvaćamo rizike koje određena ulaganja nose sa sobom.
U radu se daje pregled razvoja tržišta elektroničkih knjiga u Republici Hrvatskoj, još jednom europskom malom jezičnom tržištu. Pregled se temelji na istraživanju sedam najvećih nacionalnih ...distributera e-knjiga koje je provedeno u veljači 2013. i veljači 2014. Istraživanje je uključilo prikupljanje podataka iz mrežnih kataloga navedenih distributera, a vjerodostojnost prikupljenih podataka potvrđena je intervjuima s njihovim predstavnicima. Nakon prikupljanja podataka utvrđen je broj jedinstvenih naslova e-knjiga, udio nakladnika, vrste formata e-knjiga i njihove cijene. Rezultati pokazuju da je na sedam obrađenih platformi trenutno dostupno 1654 jedinstvenih naslova e-knjiga izdanih od 55 nakladnika. Najpopularniji format e-knjige je EPUB (55%), dok je prosječna maloprodajna cijena 5,86 EUR.
PDF
