Enciklika pape Franje Laudato sì, objavljena 2015. godine, orijentir je suvremenoga doktrinarnog učenja o stvaranju. U radu se sažimlju osnovni pojmovi teksta u sedam koraka. Polazište je pregled ...hitnih izazova koji kršćanska teologija o stvaranju lica doživljava u osvit 21. stoljeća. U tom kontekstu, drugi korak opisuje teološki i pastoralni cilj enciklike. Stoga sljedeći korak razjašnjava odnos između suvremenih “znakova vremena” i doktrinarnog učenja u enciklici. Četvrti korak opisuje Papin koncept sveobuhvatnog pristupa izazovima u gospodarstvu, politici i okolišu. U tom smislu, peti korak skicira Papinu kritiku tzv. „tehnokratske paradigme“. Dok šesti korak opisuje njegovu koncepciju temeljne veze i univerzalne solidarnosti svih stvorenja, posljednji korak razotkriva pojam Božje “nježnosti”, koja je ključna za Papino teološko rasuđivanje o stvaranju i njegovoj duhovnosti.
Primjenom kružnog
gospodarstva mijenjaju se poslovni modeli, navike i način razmišljanja te se
novim dizajnom i izradom proizvoda produžuje njegov životni vijek. Cilj rada je
analiziranje uspješnosti ...korištenja modela kružne ekonomije putem pokazatelja
kružnog gospodarstva u zemljama Europske unije, te davanje pregleda postojećih
mjera i mogućnosti koje gospodarstvima stoje na raspolaganju putem kojih se
može jednostavnije uvesti ovaj koncept u gospodarstvo. Hipoteze koje se
ispituju u radu su sljedeće: H1 - Postoji međuodnos između aktivnosti recikliranja
i ekonomskog rasta; H2 – Investicije, zaposlenost i dodana vrijednost u domeni
kružnog gospodarstva povezane su s ekonomskim rastom. Hipoteze su se ispitale
uz pomoć ekonometrijskog modela koristeći podatke Eurostata za sve zemlje EU
(EU 28) u razdoblju 2008-2016. U radu se koristila korelacijska i regresijska
analiza. Kod korelacijske analize korišten je Pearsonov koeficijent korelacije,
a kod regresijske analize univarijatni OLS kod kojeg je nezavisna varijabla
bila postotak reciklaže, a zavisna varijabla logaritmirani BDP. Rezultati
istraživanja kazuju da zemlje koje imaju veći BDP, odnosno, koje su ekonomski
razvijenije, imaju i bolje pokazatelje korištenja kružnog gospodarstva.
By applying a circular economy business models, habits and ways of thinking change and the new design and production of a product extends its lifespan. The aim of the paper is to analyze the success of using the circular economy model through the indicators of the circular economy in the EU countries and to provide an overview of existing measures and opportunities available to economies by which this concept can be more easily introduced into the economy. The hypotheses tested in the paper are as follows: H1– There is a relationship between recycling activities and economic growth; H2– Investment, employment and added value in the circular economy are linked to economic growth. The hypotheses were tested using an econometric model using Eurostat data for all EU countries (EU 28) in the period 2008-2016. The paper used correlation and regression analysis. The Pearson correlation coefficient was used in the correlation analysis, and the univariate OLS was used in the regression analysis, where the independent variable was recycling percentage and the dependent variable was logarithmic GDP. The results show that countries that have higher GDP, or in other words more economically developed ones, also have better indicators of circular economy use.
Autor tematizira recepciju političke ekonomije u Hegelovoj Filozofiji prava. Ta je recepcija bila presudna za razvoj Hegelove pravno-političke filozofije i njenu zrelu formulaciju, ali je istovremeno ...njome posredovan i Hegelov odnos prema modernom prirodnom pravu i ugovornoj političkoj teoriji. Oslanjajući se na Strpićeve nalaze, autor pokazuje kako je mjestom realizacije ugovornog modela države Hegel smatrao građansko društvo. Zakonitosti imanentne modernoj tržišnoj ekonomiji, koje je “otkrila” politička ekonomija, prema Hegelovu sudu čine izlišnim ugovornu konstituciju države, ali i predstavljaju unutarnju mjeru kritike ugovorne teorije. To međutim ne znači da Hegel prihvaća model društva klasične političke ekonomije niti njeno razumijevanje odnosa države i društva. On dovodi u pitanje prije svega njenu središnju pretpostavku o sposobnosti tržišta za samoregulaciju, zbog čega smatra nužnom državnu regulaciju tržišta. U posljednjoj analizi pokazuje se kako je “općenitost” građanskog društva utemeljena u “općenitosti” političke države, koja predstavlja viši stupanj ozbiljenja čovjekove slobode.
The author deals with Hegel’s reception of political economy in the Philosophy of Right, showing that reception to be decisive for the development of Hegel’s legal and political philosophy and its mature form, but also for his understanding of the modern natural law tradition and the theory of social contract. Relying on the findings of Dag Strpić, the author argues that Hegel considered “civil society” to be the place of realization of the contractual idea of the state. The “laws” immanent to modern market economy, which were “discovered” by political economy, make in Hegel’s view contractual constitution of the state superfluous and provide at the same time the internal measure for the critique of the contractual theory. This, however, does not mean that Hegel accepts the social model of classical political economy, nor its understanding of the relation between the state and society. He questions its central assumption on the self-regulatory capacity of the market, for which reason he finds necessary the regulation of the market by the state. In the final analysis, as it is shown, the “universality” of civil society is grounded in the “universality” of the political state, which is a higher level of actualization of human freedom than civil society.
Svrha rada je prikazati arhivski istražen organizirani kriminal kao dinamiÄan koncept koji se stalno prilagoÄ‘ava promjenama u okolini, a zbog specifiÄne situacije utjecaja politiÄkog i ekonomskog ...okruženja na sve segmente druÅ¡tva ukazati na uvjete koji pogoduju njegovu razvoju. Rad je kroz predmet teme orijentiran na kriminogene faktore i rizike kojima pogoduju specifiÄna politiÄka i s njom povezana ekonomska okruženja unutar RH. Nastavno su prikazane odreÄ‘ene specifiÄnosti, odnosno problematika vezana uz borbu protiv organiziranog kriminala koja se negativno manifestira na stanje sigurnosti u Hrvatskoj te u konaÄnici predstavlja nacionalni problem i znaÄajno opterećenje sustava. Poglavito se to odnosi na problem korupcije i na Äinjenicu da bez potpunog razumijevanja dimenzije njenog utjecaja na druÅ¡tvo u cjelini Hrvatska može podbaciti u svojim naporima sprjeÄavanja i suzbijanja organiziranog i s njime povezanog gospodarskog kriminala. Takav problem nije iskljuÄivo problem sigurnosti pojedinca već i nacionalne sigurnosti, koji zahtijeva strateÅ¡ki ciljano i usklaÄ‘eno djelovanje državnih institucija na svim razinama, osloboÄ‘enim bilo kakvih politiÄkih i inih interesa.
dosadašnja istraživanja o razvoju cirkularne ekonomije u europskoj uniji pretežno su bila usmjerena na prednosti implementacije takvoga modela koje se najčešće dijele na okolišne i ekonomske. ovaj će ...rad analizirati diskurs o cirkularnoj ekonomiji s drugačijeg gledišta, onoga kojemu je u središtu ljudsko zdravlje kao presudan faktor. na temelju toga, pokušat će se odgovoriti na dva pitanja; kako su se mijenjali prioriteti i diskurs unutar zakonodavnog okvira europske unije kada je riječ o cirkularnoj ekonomiji, te kako osvijestiti aktere da prilagode svoje ponašanje i djelovanje okolišnim normama. u analizi se koriste metode analize teksta i diskursa, kojima će se adresirati dosadašnja literatura i dokumenti europske unije, prvenstveno paketi mjera o cirkularnoj ekonomiji, akcijski plan iz 2015. godine i novousvojene direktive. ujedno, isko- rištena je komparativna metoda za usporedbu ‘starih’ i ‘novih’ direktiva, odnosno diskursa u europskoj uniji i Kini, te posljednja metoda, intervju s Davorom Škrlecom, bivšim zastupnikom u europskom parlamentu i članom Kluba zastupnika Zelenih/europskog slobodnog saveza. rezultati su pokazali da je svaki novi paket europske unije bio kvalitativno precizniji, ali da se sa stajališta ciljeva izlazilo u susret implementacijskim kapacitetima država članica. na kraju, oblikovao se zasebni diskurs o cirkularnoj ekonomiji za čiju je sustavnu provedbu ipak nužno u središte postaviti pitanje zdravlja.
Rad donosi sažeti prikaz razvoja i preliminarnu analizu postojećeg stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Aktualnosti ove teme pridonijela je gospodarska, pa i ekološka, kriza te strategije ...vladinih tijela usmjerene na društveno poduzetništvo. Prvi je cilj rada prikazati nastanak i razvoj tog oblika poduzetništva u Hrvatskoj, koji se odvijao usporedo s tranzicijskim procesom i pridruživanjem Europskoj uniji. Drugi je cilj preliminarni prikaz baze aktera društvenog poduzetništva i njihova kapaciteta. Istraživanje usmjereno na uspostavu te baze provedeno je krajem 2014. i početkom 2015. O akterima društvenog poduzetništva najprije su prikupljeni podaci iz postojećih baza vladinih tijela i drugih ustanova, nakon čega su provedeni kratki strukturirani intervjui s vodećim ljudima detektiranih aktera usmjereni na teme njihove djelatnosti, prihoda i zaposlenika. Dio prikupljenih podataka potom je provjeren usporedbom s podacima Financijske agencije i Registra neprofitnih organizacija. Uspostavljena baza uključuje 90 subjekata, od kojih većinu čine udruge i zadruge (83%). Više od trećine aktera djeluje u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok u šest županija nije lociran nijedan. Ukupni su godišnji prihodi više od polovine aktera manji od milijun kuna, ali je i više od polovine prihoda svih aktera ostvareno tržišnim poduzetničkim aktivnostima. Zaključuje se da društveno poduzetništvo u Hrvatskoj, premda se razvijalo bez institucionalne potpore, predstavlja sve važniji čimbenik gospodarskog oporavka. Njegov kapacitet i potencijal orijentiran je prema socijalno osjetljivom poslovnom modelu. Aktualna državna strategija vezana uz društveno poduzetništvo, kao i zakonska regulativa koja je u pripremi, mogu potaknuti novi val razvoja društvenog poduzetništva kakav ranije, zbog izostanka institucionalnih okvira, nije bio moguć.
U članku se analiziraju obrasci proizvodnje vijesti o monetizaciji hrvatskih autocesta na mrežnim stranicama masovnih medija sa stajališta političke ekonomije i sociologije proizvodnje vijesti. ...Kombinacijom tih dvaju pristupa te kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja nastojalo se produbiti spoznaje o digitalnoj medijskoj proizvodnji i pluralizmu medijskog prostora u Hrvatskoj. Za potrebe analize medijskog sadržaja odabrano je ukupno deset tiskovnih, televizijskih i radijskih organizacija s najvećim dosezima njihova mrežnog sadržaja internetskim publikama. Proučavalo se izvještavanje o temi uvođenja monetizacije autocesta i prikupljanja potpisa za referendum protiv te mjere. Na prikupljenim prilozima (N = 275) istraživala se vrijednosna orijentacija priloga spram teme te medijska vidljivost glavnih društvenih i političkih aktera. U medijskom predstavljanju te teme najeksponiranijima su se pokazali članovi Vlade Republike Hrvatske i predstavnici nevladinih udruga, a razlike u vrijednosnim sudovima dominantnima u objavljenim prilozima utvrđene su s obzirom na strukturu vlasništva medija. Subjektivna iskustva digitalizacije radnih aktivnosti i odnosa prema monetizaciji istražena su polustrukturiranim intervjuima s novinarima i urednicima (N = 26). Njima se ispitivao način na koji političko-ekonomski i organizacijski čimbenici digitalne medijske komunikacije utječu na radne aktivnosti, uz fokus na strukturnim uvjetima (vlasništvu, oglašavanju, politici i regulaciji digitalnih medija) te na unutarnjim čimbenicima (kulturi dnevnih rutina). Iako digitalizacija uvodi određene novosti u radnu kulturu, politički i ekonomski interesi još uvijek dominantno utječu na dnevne radne aktivnosti medijskih djelatnika. Autori zaključuju da se na promatranom slučaju pokazuje određena polarizacija medijske rasprave u Hrvatskoj, za što se presudnim pokazala vlasnička struktura medija te imperativi čitanosti i brzine objave informacija na mrežnim stranicama masovnih medija.
Građevinska industrija dugi niz godina posluje prema principu linearne ekonomije koja na svojem kraju ostavlja otpad kao zadnji proizvod. Značajan porast cijena, povećana nestabilnost globalnih ...robnih tržišta i štetni nusproizvodi doveli su do preispitivanja takve ekonomije u pogledu potrošnje sirovina i energije. Kružna ekonomija (engl. Circular Economy) predstavlja novi ekonomski model koji nastoji odvojiti ekonomski rast i razvoj od potrošnje ograničenih resursa. U građevinskom sektoru prijelaz s linearne na kružnu ekonomiju zahtijeva usredotočenost na složeno i sistematično razmišljanje održivosti i korištenja obnovljivim materijalima, uzimajući u obzir cjelokupan životni vijek građevine i građevinski lanac vrijednosti. Kružna ekonomija temelji se na principu kruženja materijala u procesu korištenja i nestvaranju novog, nepotrebnog otpada na osnovi aktivnosti kojima se korištenim materijalima „vraćaju“ njihova svojstva te oni i dalje ostaju u uporabi. Cilj je ovog rada ispitati poznavanje i primjenu koncepta kružne ekonomije u građevinskom sektoru Republike Hrvatske na temelju postojećih okvira na europskoj i nacionalnoj razini te identificirati pokazatelje cirkularnosti. U tu svrhu provedeno je istraživanje s pomoću anketnog upitnika koje je pokazalo kako su zaposleni u građevinskim poduzećima, primarno u sektoru visokogradnje, još uvijek nedovoljno upoznati s pojmom kružne ekonomije, ali je istaknulo koji pokazatelji cirkularnosti u građevinarstvu mogu biti važni za definiranje budućih okvira i smjernica te poslovnih strategija građevinskih poduzeća u kontekstu kružnoga gospodarstva.
This paper deals with the development of the globalization process, meaning of the term globalization and influences that globalization has on world economy, politics and human community in general. ...It makes the point that globalization has negative and positive aspects, but it certainly brings big changes. The developed part of the world uses very well global conditions, in the same time playing the role of the main carrier of the globalization processes. With the development of informatics and communication technology world is becoming much smaller so that connection between two subjects in different parts of the world is made in a few minutes. Creation of economic and politic integrations is also one of the causes and consequences of globalization.
PDF
