Inovacije uvedene u vatrogasnu praksu trebale bi pridonijeti maksimiranju odnosa benefita i troškova. Jedan od najvećih troškova gašenja požara u RH vjerojatno je trošak gašenja požara raslinja iz ...zraka. Veliki dio toga troška čini trošak nabave, održavanja i djelovanja vatrogasnih hidrozrakoplova Bombardier CL-415. Analizom javno dostupnih podataka pokazuje se da su ti troškovi u RH značajno podcijenjeni. U radu su izračunati stvarni troškovi gašenja požara raslinja ovim zrakoplovima. Dodatni trošak za varijantu upotrebe pjene za požare klase A iz zraka umjesto vode iznosi 12-13 % ukupnih realnih troškova. Zaključak je da bi u cilju povećanja učinkovitosti gašenja i poboljšanja ekonomičnosti trebalo primijeniti pjenu za požare klase A, jer je dodatni trošak vrlo vjerojatno značajno manji od dodatnih prednosti.
Ostvarivanje zahtjeva iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odrazumijeva analizu i usklađivanje sadržaja nastavnih kolegija radi stjecanja ključnih kompetencija koje su precizirane u HKO-u. U radu ...autorice razmatraju nastavne programe iz tri ekonomsko-teorijska kolegija na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru te njihovu ulogu u obrazovanju ekonomista usklađenom prema bolonjskom sustavu
obrazovanja. Uspoređuju se nastavni programi uvodnog kolegija "Ekonomija" s kolegijima "Mikroekonomija" i "Makroekonomija" koji se studiraju poslije uvodnog kolegija. Temeljna teza koju autorice dokazuju je sljedeća: Komparativna analiza spomenutih kolegija pokazuje da je moguće i potrebno usklađivanje njihovog sadržaja radi smanjivanja preklapanja i ostvarivanja očekivanih ishoda (rezultata) učenja kako su opisani u HKO. Autorice iznose
zapažanja i konkretne prijedloge usklađivanja spomenutih kolegija, te prikazuju konceptualni okvir koji povezuje ishode učenja sadržane u postojećim syllabusima promatrana tri kolegija na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, s mogućim prilagodbama istih, utemeljenim na rezultatima ostvarenim u prvoj godini primjene programa kolegija usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim
okvirom. Očekuje se da je ovakvim pristupom izradi syllabusa kolegija moguće minimalizirati preklapanja i osigurati nadogradnju kroz različite razine ishoda učenja i odgovarajuće načine provjere stečenih kompetencija.
Tržišne nepravilnosti koje standardna ekonomija nije mogla objasniti potaknule su znanstvenike na sumnju u racionalnost i efikasnost tržišta. Istraživanjima ekonomije u smjeru kognitivne psihologije ...nastao je multidisciplinarni pristup i novi smjer u ekonomiji – bihevioralna ekonomija. Bihevioralna ekonomija sudionike na tržištu promatra kao iracionalna bića na čije ekonomske odluke utječu brojne heuristike i pristranosti. Međutim, kako kritičari tradicionalnog pristupa smatraju da ponašanje i preferencije sudionika na tržištu nisu uvijek racionalni, tako i kritičari bihevioralne ekonomije tvrde da ljudi nisu toliko prosječni i iracionalni pri donošenju odluka. Svrha bihevioralne teorije nije ukloniti neoklasičnu standardnu ekonomsku teoriju, već tu teoriju poboljšati. Kao kompromisno rješenje između bihevioralnog i tradicionalnog pristupa razvila se nova teorija prilagodljivih tržišta – tzv. AMH – adaptive markets hypothesis. Prema ovoj teoriji, ne vrijedi da je tržišna efikasnost ili savršena ili da ne postoji, nego da je vrlo ovisna o kontekstu.
Cilj ovog istraživanja bila je procjena rasta nilske tilapije mješovitog i muškog spola, Oreochromis niloticus, u uvjetima prezimljavanja. Eksperiment se sastojao od dva tretmana s tri ponavljanja u ...razdoblju od 6 mjeseci, od listopada 2012. do ožujka 2013. godine na vanjskim bazenima (Field Laboratory Complex) Poljoprivrednog sveučilišta u Bangladešu. U prvom tretmanu (T1) je tilapija mješovitog spola prosječne početne težine 4,80 ± 0,18 g bila smještena u 3 ribnjaka. U drugom tretmanu (T2), tilapija muškog spola prosječne početne težine 4.81 ± 0.20 g bila je smještena također u 3 ribnjaka. Na početku eksperimenta ribe su bile hranjene po stopi od 6% od njihove ukupne tjelesne mase, a potom su stope hranjenja postepeno smanjivane do 2% u trećem mjesecu te na kraju povećane na 3% u preostalom vremenu. Parametri vode poput temperature, otopljenog kisika, pH, prozirnosti, alkaliniteta, amonijaka i nitrita bili su u skladu s vrijednostima pogodnima za uzgoj ribe. Nakon 6 mjeseci uzgoja, tilapija muškog spola dosegla je značajno veću prosječnu konačnu težinu (P < 0,05) i određenu stopu rasta u usporedbi s tilapijom mješovitog spola. Međutim, nije bilo značajne razlike u omjeru konverzije hrane (P > 0,05) i postotku stope preživljavanja (%) između tretmana. Rezultati su pokazali mogućnost uspješne kultivacije tilapije u zimskom periodu u Bangladešu, s time da je uzgoj jednospolne tilapije isplativiji zbog njezine veće stope rasta.
Od 2008. godine nacionalne i međunarodne politike sve se više bave „zelenom ekonomijom”. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) među prvima je promovirao tzv. „zelene pakete poticaja” kako bi se ...izbjegla globalna recesija kao posljedica financijske krize 2008. godine. U ovom radu analiziramo projekt zelene ekonomije i njegovu ulogu u neoliberalnom kapitalizmu koristeći se neo-gramšijanskim pojmovima poput „hegemonije” i „pasivne revolucije”. Temeljna pitanja kojima se u radu bavimo uspostava su i održanje hegemonijske moći. Zbog niza kriza posljednjih godina, a posebice nakon financijske krize 2008. godine, hegemonijska dominacija neoliberalnog kapitalizma nalazi se pod pritiskom i prisiljena je suočiti se s krizom vlastitog djelovanja. Stoga, da bi se osigurao opstanak hegemonijske premoći, postaje važno detaljnije istražiti ovaj problem i pronaći nove načine opstanka. Pri tome, pojavu zelene ekonomije smatramo sastavnim dijelom novog hegemonijskog projekta neoliberalnog kapitalizma – „pasivna revolucija” koja za cilj ima umiriti kritičare i spriječiti kontra-hegemonijske tendencije.
Očito je da zelena ekonomija ne dovodi u pitanje sastavna proturječja neoliberalnog kapitalizma koja su uzrokovala višestruke krize u suvremeno doba. Umjesto toga, njen je cilj postojećem shvaćanju ekonomskog razvoja dodati socio-ekološku komponentu, kako bi se oblikovalo novo poimanje ekonomskog rasta neovisnog o ugljičnom dioksidu. Zaključujemo da će zelena ekonomija, koja djeluje u sklopu kapitalističkih oblika proizvodnje, proizvesti nove oblike isključenja i izrabljivanja, te da je malo vjerojatno da će uspjeti prevladati svoja sastavne proturječja.
Premda zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj imaju dugu povijest, razdoblja socijalizma i tranzicije ostavila su negativan trag na njihov razvoj. Na temelju provedene analize ključnih ...pokazatelja poslovanja zadruga u Hrvatskoj, rad pruža ocjenu trenutnog stanja u ovom sektoru hrvatskog gospodarstva. Također, donosi se prikaz stanja i najnovijih tendencija u ovom području u zemljama iz europskog okruženja. Uporabom komparativne analize stanja sektora zadrugarstva i socijalne ekonomije u Hrvatskoj i europskim zemljama ocjenjuju se razvojni potencijali i iznose preporuke za nositelje ekonomske i socijalne politike s ciljem optimalizacije razvoja ovog sektora u Hrvatskoj u budućnosti.
Vrijeme u kontekstu prevladavajuće globalne ekonomske paradigme determinira ponašanje pojedinca u svim područjima društvenog djelovanja. Kult vremena i značaj upravljanja vremenom postaje ključna ...odrednica u djelovanju pojedinca spram ciljeva svoje potpune samorealizacije. Struktura i obujam vremena kojim raspolaže suvremeni pojedinac uvelike je determinirana ekonomskim procesima koji su nametnuti svim ostalim društvenim područjima unutar kojih isti djeluje. Gubitak mogućnosti upravljanja strukturom i obujmom svog vremena pojedinca stavlja u podređeni položaj spram procesa koji ga okružuju te ga čini podložnim utjecajima raznih interesnih skupina. Materijalizam pokretan profitom razvija nagonsku potrebu pojedinca za imanjem, a što za posljedicu ima dualnost vremena tj. vrijeme je definirano odrednicom rada i potrošnje. Nasilno djelovanje pojedinca spram prirodnog vremena za rezultat ima generiranje sve većih i pogubnijih socio-ekoloških kriza koje nagrizaju temelje civilizacijskih tekovina suvremenih društava. Izjednačavanjem vremena s novcem te istovremenim poticanjem nagonske potrebe za imanjem pojedinac je izložen kontinuiranom komprimiranju vremena i ubrzanju svojih svakodnevnih aktivnosti. Život postaje sve intenzivniji i kompleksniji te pojedinac postaje žrtva vlastitih težnji, što stvara dojam „nemogućnosti u svijetu svemogućnosti". Stoga se nameće potreba redefiniranja postojećih ekonomskih modela te vraćanje vremena u okvire unutar kojih će pojedinac biti u stanju povećati svoju mogućnost upravljanja istim, tj. što je moguće više uskladiti svoje vrijeme s prirodnim vremenom. Ekonomija smisla upravo svojim djelovanjem na vrijeme želi upravljati cjelovito svim društvenim procesima koji su važni za dugoročni uravnoteženi razvoj te ekonomiju podrediti pojedincu (za razliku od postojećeg modela unutar kojeg je pojedinac podređen ekonomskim procesima i ne može na njih utjecati).
How to leverage existing resources to meet the current and future needs of cities
Crumbling streets and bridges. Poorly performing schools and inadequate social services. These are common complaints ...in cities, which too often struggle just to keep the lights on, much less make the long-term investments necessary for future generations.
It doesn't have to be this way. This book by two internationally recognized experts in public finance describes a new way of restoring economic vitality and financial stability to cities, using steps that already have been proven remarkably successful. The key is unlocking social, human, and economic wealth that cities already own but is out of sight-or "hidden." A focus on existing public wealth helps to shift attention and resources from short-term spending to longer-term investments that can vastly raise the quality of life for many generations of urban residents.
A crucial first step is to understand a city's balance sheet-too few cities comprehend how valuable a working tool this can be. With this in hand, taxpayers, politicians, and investors can better recognize the long-term consequences of political decisions and make choices that mobilize real returns rather than rely on more taxes, debt, or austerity.
Another hidden asset is real estate. Even poor cities own large swathes of poorly utilized land, or they control underperforming utilities and other commercial assets. Most cities could more than double their investments with smarter use of these commercial assets. Managing the city's assets smartly through the authors' proposed Urban Wealth Funds-at arm's-length from short-term political influence-will enable cities to ramp up much needed infrastructure investments.
Bihevioralna ekonomija, neuroekonomija i neuromarketing relativno su nova interdisciplinarna podruÄja znanosti koja spajaju neuroznanost, ekonomiju i psihologiju. ProuÄavaju Äimbenike koji ...modeliraju ljudsko potroÅ¡aÄko ponaÅ¡anje kao Å¡to su heuristike pri donoÅ¡enju odluka, te utjeÄu na njega. U podruÄju neuromarketinga koriste se tehnike poput snimanja mozga (fMRI, PET, EEG) i fizioloÅ¡ke mjere (broj otkucaja srca, brzina disanja i galvanska reakcija kože), Äime se dobiva uvid u ljudima svojstven doživljaj odreÄ‘enog stimulansa. Dobiveni podaci potom se koriste pri izradi persuazivnih poruka kako bi meÄ‘u populacijom maksimalizirali frekvenciju donoÅ¡enja odluka o kupnji proizvoda. Strategije koje se koriste Äesto su invazivne, pokuÅ¡avaju manipulirati preferencijama i odlukama koje su nesvjesne i bazirane na emocijama, a koriste se na temelju interesa krupnog kapitala i korporacija nauÅ¡trb interesa potroÅ¡aÄa.
This paper examines the effect of religion on the economic development of a group of selected nations. In that way, it compares confessional affiliation of population and religious influence on the ...economic development of observed countries. As a base for this research Mijo Mirković’s doctoral thesis was taken, which among other things deals with the religious influence on the lack of economic development of Slavic countries, and other relevant scientific papers. Also, the paper explores the issue of determining the direction between confessions and economic development. Furthermore, the constant struggle between religious and nonreligious is also analysed and observed, as well as the methods used by undeveloped or developed countries to solve this problem. Authors do not focus on the assumptions and claims about religion, but critically analyse the methodology of researching relations between religion and the economy from the perspective of economics. Although Mirković’s thesis served as the initial idea in later empirical works, it was analysed from different aspects and outcomes. Also, several empirical studies were taken into consideration which supports the mentioned thesis and those that analyse the problem of the effect of religious aspects on economic development with different conclusions.
PDF
