As there are no universal typologies of entrepreneurs within economic and sociological literature, this paper presents the new and internationally relevant typologies of entrepreneurs, in order to ...identify the key variables for a new typology of Croatian entrepreneurs. The author claims that such an overview of the present economic and sociological typologies of entrepreneurs can help domestic researchers to make their entrepreneurial research more tailor-made and more comparable on an international level. Due to that hypothesis, the paper displays the basic logic of typologies in social sciences (sociology), gives an overview of the typologies of entrepreneurs in the relevant (sociological) literature and offers some key variables for the typology of entrepreneurs under Croatian conditions. According to the author, sociologically based typologies of entrepreneurs must include variables such as: type of enterprise founder, the nature of economic growth, types of markets, presence of business and technological innovation, corporate social responsibility and the business mission of the enterprise-owner with regard to the wider social and business community.
Osnivanja inovativnih poduzeća glavni su izvor razvitka tržišnog gospodarstva. Poticanje i povećavanje inovativnih sposobnosti ključni su za osnivanje, samoodržanje i za razvitak poduzeća pa su zato ...veoma važni za proizvodnost i osiguranje regionalne i nacionalne konkurentnosti. Oni u krajnjoj liniji ne ovise samo o sposobnosti poduzetnika, tj. njegove sposobnosti spoznaje šansi i mogućnosti tržišta, već i o mogućnosti provođenja promjena i uvođenja inovacija. Drugim riječima, danas je u transformacijskim ekonomijama šumpeterovski tip poduzetnika traženiji nego ikada, jer on mora svoje poduzeće osposobiti za dolazeće izazove da bi u budućnosti opstalo na globalnim tržištima. Nastanak nove gospodarske elite, i pitanje koliko su one zamijenile stare elite ili su njihov kontinuitet, veoma se razlikuju u jugoistočnoj Europi od onih u zemljama MOEL. No, nije još dovoljno istraženo kakve posljedice uistinu iz toga proizlaze za ekonomsku učinkovitost transformacijskih zemalja. Poželjno bi zato bilo i dalje nastaviti istraživanje različitih tipova poduzetnika kao i potaknuti niz istraživanja u cijeloj regiji, da bi se iz rezultata pojedinačnih studija stvorila točnija slika o poduzetništvu pojedinih zemalja jugoistočne Europe.
Provjerena su tri teorijska modela u formiranju poduzetničke elite u postkomunističkoj Hrvatskoj. Teorija “nomenklatume buržoazije” tvrdi da se politički i menadžerski kapital stare socijalističke ...elite iskoristio i pretvorio u ekonomski kapital. Szelenyijeva teorija ukazuje na “kulturni kapital obitelji” koji se aktivira kada se zakonska ograničenja, politički pritisci ukinu i bivši poduzetnici nastavljaju putanju koju je komunizam skrenuo. Teorija "korisnih resursa” naglašava da svi u socijalizmu stečeni resursi, kao obrazovanje, veze i poznansh’a, poznavanje tržišta, ali i nomenklatumi položaj, omogućuju ulazak u privatni sektor.
Analiza istraživanja provedenih 1989. i 1996. godine pokazuje kako ove teorije nisu međusobno isključive, nego zapravo zahvaćaju različite procese pomoću kojih se poduzetništvo formira. Nova kapitalistička klasa formira se: (1) iz bivših privatnika koji sada nemaju ograničenja za ekspanziju i rast, (2) od bivše političko-menadžerske elite koja konvertira politički i kulturni kapital u privatno vlasništvo, ali i iz (3) raznih drugih grupacija koje konveniraju resurse (znanje, veze i poznanstva) stečene u prijašnjem sustavu u sadašnju poziciju u privatno-vlasničkom sustavu
