Promjene koje je uslovila preraspodjela zaposlenih iz primarnih i sekundarnih u tercijalni sektor,kao i ključni trend razvoja iz industrijskog u informatičko društvo,uslovile su da se strategije ...razvoja baziraju na povezivanju,udruživanju,u našim uslovima,malih i srednjih preduzeća.Pokretačka snaga razvoja postaju informacije i sposobnost preuzeća da te informacije razmjenjuje sa okruženjem.Najprofitabilnije grane postaju one kod kojih je znanje važnije od kapitala.Ova činjenica opravdava ekspanziju preduzetništva,malih i srednjih
preduzeća,koja su uvidela značaj udruživanja uz visok stepen povjerenja.Na ovaj način, dolazimo do pojma i značaja klastera. Cilj ovog rada je da ukaže na značaj klastera i njihov uticaj na konkuretnost malih i srednjih preduzeća (MSP).
Dealing with democratization of transitional societies, the author is trying to define causal processes of democratic change. Considering sociostructural prerequisites as necessary but not sufficient ...for establishing democracy, the author emphasizes the importance of sociocultural factors and claims that political culture is the intervening variable in the interaction between socioeconomic development and democracy. This thesis is tested through various aspects of the relationship between socioeconomic and sociocultural dimensions of the democratization process. Economic development and other structural factors do not act directly, nor do they solely by themselves influence the existence and stability of democracy. That influence is mediated by sociocultural factors, particularly by political culture. Hence, democratization is a collective action shaped by sociocultural factors. The effect of sociostructural prerequisites on the democratization process is taking place through the activity of sociocultural factors, which determine the forms and reaches of collective action, and finally the level and stability of democracy. In the transitional context, democratization is in progress both as sociostructural modernization and sociocultural adaptation.
Ivan Kranjčev rođen je u Đurđevcu 1. ožujka 1900. godine u seljačkoj obitelji. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Đurđevcu s bratićem Jurjom bio je u sjemeništu u Požegi odakle su zajedno krenuli u ...zagrebačku bogosloviju. No, 1921. godine je upisao studij geografije s etnologijom i etnografijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ondje je na završetku studija 1926. godine napisao doktorsku disertaciju pod nazivom »Ekonomski razvoj Đurđevca i Đurđevečkih konaka«. Kako je život Ivana Kranjčeva bio je obilježen tradicionalnim načinom obiteljskog života time je očito bio inspiriran pri odabiru teme svojeg rada. Podatke o prošlosti i starinskom načinu života za svoju disertaciju je crpio od starijih stričeva, roditelja i rođaka.
Dugoročno i kontinuirano ulaganje u ljude i njihove potencijale te materijalnu imovinu donosi pozitivne
efekte na ekonomski i društveni razvoj neke zemlje, a stope povrata od ulaganja u ljudski ...kapital veće su
od stopa povrata od ulaganja u fizički kapital. Makroekonomska politika određene zemlje svijeta trebala bi
biti prioritetno usmjerena na podizanje razine ljudskog razvoja, što će, uz neizostavno ostvarivanje razvoja
infrastrukturnog dijela, dovesti do većega i bržeg ekonomskog razvoja.
Tourism Planning Gunn, Clare A.; Var, Turgut
2002, 20020101
eBook
Tourism is one of the biggest industries in the world today, and its importance continues to grow. And as economic and social circumstances continue to change, tourism will evolve also. For instance, ...tourism planners increasingly have to take into account environmental concerns and ecological issues. In recent years, the industry has become even more global in scope, functioning as a crucial economic sector in an ever-expanding number of countries.
The fourth edition of this classic volume has been completely rewritten and updated, with an expanded focus on international tourism issues. The authors emphasize that there needs to be a balance between tourism and ecological sustainability when planning all aspects of tourist sites. Today’s planner must work with all parties concerned and take into account everyone’s interests. Through a wide-ranging, international series of case studies, this new edition demonstrates that such a goal can be achieved. The book is divided into sections that cover tourism planning basics and planning concepts. As well, it provides examples according to three scales—regional, destination, and site. The case studies were specially chosen for their ability to aid planners and developers, and the heightened focus on international tourism issues makes this an essential tool for international planners in this increasingly global industry. Updated and comprehensive coverage of all aspects of tourism planning ensures that the new edition will remain the standard text on the subject.
Koncentracija ekonomskih aktivnosti na lokaliziranom području može rezultirati efektima koji imaju značajan utjecaj na dinamiku ekonomskog razvoja. Jedan od fenomena koji nastaju kao posljedica ...prostorne koncentracije gospodarskih aktivnosti u određenom sektoru je klaster. Ovaj se rad bavi ispitivanjem uvjeta dinamike i razvoja klastera, te utjecajima koje klasteri imaju na regionalni razvoj. Objašnjeno je na koji način i pod kojim uvjetima klaster postaje žarište inovacija i pokretač regionalnog razvoja. Analizirana je mogućnost razvoja regionalnog klastera u Ličko-senjskoj županiji kao mogućeg zamašnjaka snažnijeg gospodarskog razvoja ove regije. Predložen je okvirni nacrt modela za regionalni klaster u Ličko-senjskoj županiji.
Poduzetništvo i ekonomski razvoj države Jašarević, Faruk; Kuka, Ermin
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
01/2016, Letnik:
6, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Današnje vrijeme u društvenoj, političkoj, a osobito ekonomskoj sferi obilježava dominacija informacija kao resursa i poduzetništva kao praktičnog fenomena. Poduzetništvo postaje globalni proces koji ...utječe na sudbine gotovo svih ljudi na planeti Zemlji, a istovremeno mala i srednja preduzeća mijenjaju sliku struktura nacionalnih privreda, kako tržišno razvijenih zemalja tako i država u tranziciji. Gotovo sve nacionalne ekonomije od poduzetništva očekuju rješenje jednog od najvećih problema s kojim se suočavaju države u tranziciji, ali i razvijene zemlje, a to je problem visoke stope nezaposlenosti. Međutim, poduzetništvo nije povezano samo s malim i srednjim poduzećima, već se poduzetničko djelovanje nalazi svuda gdje je uspješne privreda te uspješna poduzeća. Poduzetništvo se definira kao djelatnost poduzetnika koja je usmjerena na pokretanje, organiziranje, kao i inoviranje poslovanja poduzeća s ciljem stvaranja novog tržišta. S tim u vezi, važan segment poduzetništva kao teorije i društvene prakse je upravo sposobnost uvođenja inovacija, ulaganja svih raspoloživih resursa i širenja na nova tržišta proizvoda i usluga. Stoga je poduzetništvo proces koji je u stalnom kretanju, koji uvijek teži i želi inovacije te se nikada ne miri s postojeći) stanjem te je i jedan od glavnih resursa razvoja država.
Ovaj članak primjer je demografske analize stanovništva općine Hlebine. Bazira se na podatcima iz Popisa stanovništva od 1857. do 2011. godine. Općina Hlebine smještena je na sjevernom dijelu ...Koprivničko-križevačke županije uz rijeku Dravu. Sastoji se od dvaju naselja: Hlebine i Gabajeva Greda. Naselje Hlebine administrativno je središte općine te u njemu živi najveći broj stanovnika same općine. Kao i ostatak Koprivničko-križevačke županije, i općinu Hlebine karakterizira stalan trend smanjenja broja stanovnika. Također, nepovoljna je i starosna, dobno-spolna i obrazovna struktura te struktura stanovništva prema aktivnosti.
Bosna i Hercegovina je među poslednjim državama u pogledu uspjeha ekonomije i uvjeta poslovanja u Evropi. Razlozi za to su ratno razaranje, loš model privatizacije i nedovršena tranzicija, te velika ...politička neslaganja. Nakon rata, strategije razvoja bile su fokusirane na SME sektor. Ekonomski je logično, da velike kompanije ako postoje i rentabilno posluju, povezuju mala i srednja poduzeća kao poslovne saradnike. Međutim, velike kompanije više ne egzistiraju, a sektor malih i srednjih poduzeća je ekonomski nestabilan i nedovoljno jak, zbog neadekvatne državne podrške i izloženosti rastućem utjecaju globalizacije. Pored ekonomskih, postoje i problemi u demografskoj i društvenoj sferi života. Hronična nezaposlenost i niske zarade "prisiljavaju" migracije mlađe populacije i „egzodus mozgova.“ Obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta rada. Sve to limitira upotrebu modernih tehnologija i usporava ekonomski rast i razvoj. U tako kompleksnoj situaciji, logično je pitanje na koje se sektore treba primarno fokusirati u budućnosti? Autori ovog rada percipiraju IT sektor kao razvojnu priliku za BiH. Pogodan je za manje, otvorene ekonomije jer ne zahtijeva velike investicije u infrastrukturu. Stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za ovaj sektor, BiH može izvoziti "pamet" u obliku različitih IT proizvoda i IT usluga. Cilj rada je da se eksplicitno dokaže da čak i u nepovoljnom tržišnom ambijentu IT sektor registruje profitabilniji rast. Rezulati analize istraživanja bi trebali biti signal državnim razvojnim strategijama da percipiraju IT sektor kao ozbiljnu stratešku opciju ekonomskog rasta i razvoja BiH. Primarni fokus na IT sektor će podići globalnu konkurentost BiH, agregirati veću dodanu vrijednosti od postojeće, te višu stopu zapošljavanja u ovoj oblasti. S obzirom na trenutnu globalnu percepciju IT djelatnosti kao „zanimanje budućnosti“, to će u budućnosti privlačiti veliki broj mladih i obrazovanih ljudi. Time će se indirektno ublažiti i aktuelni migracijski i demografski problemi (demografska depopulacija). Da sustigne nivo razvijenosti najnerazvijenijih zemalja EU, BiH, prema realnim projekcijama potrebno je nekoliko decenija. Ako se strategija rasta bude temeljila na inovacijama, društvu znanja i IT sektoru, taj period se može značajno skratiti.
Autori u ovom članku analiziraju i daju odgovore na pitanja kako primijeniti naučni koncept marketing menadžment prakse iz razvijenog poslovnog svijeta na rad lokalne samouprave u domaćem poslovnom ...okruženju, kako bi se, u uslovima sveopšte pojačane tržišne konkurencije, privukle nove investicije domaćih i inostranih investitora, nove tehnologije i potpuno novi koncept marketinškog poslovanja. Marketing planiranjem lokalna samouprava osmišljava, razvija, realizuje i prati realizaciju usluga, determiniše lokalne ciljeve i načine njihove realizacije, objedinjava faktore razvoja privlačeći investicije, domaća i strana preduzeća i turiste. Nadalje, marketing planiranjem se upravlja procesom stvaranja imidža općine, realizuje “upakivanje prostora” kao proizvoda, usmjerava na “proizvodnju” lokalnog dobra u cilju dodatnog lokalnog privrednog razvoja. Marketing aktivnosti su istovremeno i instrument za postizanje zadovoljstva građana, osnova za izgradnju pozitivnog imidža općine, faktor poboljšanja aktivnosti općine, pokretač razvoja općine i stvaralac imidža dobre javne uprave. Marketing planiranje lokalnog razvoja podrazumijeva proaktivan i odgovoran pristup korištenju lokalnih potencijala i oblikovanju i ostvarivanju budućnosti lokalne zajednice. Istraživanja u oblasti lokalnog razvoja pokazala su izostanak istinske opredijeljenosti ključnih lokalnih aktera za marketinški pristup poslovanju i razvoju lokalne zajednice. Na osnovu urađene analize istraživanja uticaja marketing komunikacijskih aktivnosti kao što su oglašavanje, odnosi s javnošću i direktni marketing na integrirani lokalni razvoj, utvrđeno je da najveći uticaj, prema mišljenju ispitanih zaposlenika u lokalnoj upravi, imaju odnosi s javnošću, a najmanji direktni marketing. Na osnovu urađene analize istraživanja uticaja najznačajnijih faktora lokalnog ekonomskog razvoja kao što su lokacija i prirodna bogatstava, razvijenosti privatnog sektora, primjene javno-privatnog partnerstva, sposobnosti menadžmenta u lokalnoj zajednici, zainteresiranosti građana za aktivno učešće u procesu planiranja i realizacije aktivnosti lokalnog ekonomskog razvoja i političke pripadnosti lokalnog menadžmenta na lokalni ekonomski razvoj, utvrđeno je da najveći uticaj, prema mišljenju zaposlenika u lokalnoj upravi, ima razvijenost privatnog sektora, a najmanji zainteresiranost građana za aktivno učešće u procesu planiranja i realizacije aktivnosti lokalnog ekonomskog razvoja.
