Pretpostavlja se da sposobnosti emocionalne inteligencije s dobi napreduju i da je moguće poticati njihov razvoj, no vrlo je malo istraživanja koja se bave tim aspektom emocionalne inteligencije. ...Istraživanja razvoja u kontekstu modela sposobnosti emocionalne inteligencije kod djece, prema našim saznanjima, nema, a istraživanja na adolescentima upućuju na napredak u emocionalnoj inteligenciji, ali i na potrebu dodatnih istraživanja koja bi razjasnila tijek i korelate razvoja. Na uzorcima odraslih dobivene su značajne, ali u određenoj mjeri kontradiktorne razlike među kohortama koje sugeriraju da iskustvo doprinosi napretku u sposobnostima, ali i da starije kohorte imaju niže rezultate. Razvoj emocionalnih sposobnosti istraživan je i izvan konteksta emocionalne inteligencije, te se u ovom radu daje pregled tih istraživanja. Potrebna su dodatna istraživanja koja bi omogućila stvaranje cjelovite slike razvoja sposobnosti emocionalne inteligencije, što bi imalo mnoge korisne praktične implikacije.
It is assumed that the abilities of emotional intelligence (EI) improve with age and that it is possible to facilitate their development. However, there is very little research dealing with that aspect of EI. According to our knowledge, there are no developmental studies in the context of the EI abilities model in children, and research on adolescents indicates progress in EI, but also the need for additional research that would clarify the course and correlates of development. In adult samples, significant but somewhat contradictory differences between cohorts were obtained, suggesting that experience contributes to progress in abilities and that older cohorts have lower scores. The development of emotional abilities has been researched outside the context of EI, and this paper provides an overview of these studies. Additional research is needed that would allow us to form a comprehensive image of the development of EI abilities, which would have many useful practical implications.
U ovom se radu analizira fenomen proizvodnje emocija, s posebnim fokusom na osjećajima sreće i otuđenja u suvremenoj ekonomiji i društvu – i to kao pojavu blisko vezanu uz filozofiju Zapada. U ...pitanju je analiza kulturno i ideološki sveprisutnih praksi upravljanja i/ili kontrole emocijama te emocionalnog rada u postindustrijskoj ekonomiji, ali i u sva-kodnevnom životu i širem društvu. Ideje i prakse kontrole te upravljanja emocijama pritom se analiziraju i (raz)otkrivaju kao dominantni narativ najvećeg dijela povijesti filozofije, kada je riječ o ljudskoj osjećajnosti. Drugim riječima – suvremene prakse socioekonomike osjećanja i kreiranja novih oblika otuđenja ljudi od svog (emocionalnog) rada, rekonceptualiziraju se kao specifična refleksija ili izraz jedne duge i sveprisutne filozofske tradicije.
Kreativnost i emocije studenata u univerzitetskoj nastavi, kao dva posebno značajna fenomena, sve više zaokupljaju pažnju savremenih istraživača. Stoga, cilj ovog istraživanja je ustanoviti ...samoprocjenom studenata učiteljskih studija u kojoj mjeri postoji povezanost između njihove kreativnosti i emocija na univerzitetskoj nastavi muzike. Na uzorku od 183 studenta iz četiri univerzitetska centra u Bosni i Hercegovini istraživački nalazi ukazuju da među studentima učiteljskih studija koji studiraju u različitim univerzitetskim centrima BiH postoje određene razlike u samoprocjeni emocija, kreativnosti i preferencija o muzičkim žanrovima prema njihovom mjestu studiranja, zatim da viši nivo kognitivnog animiranja muzike i veće uživanje u muzici prati viši nivo muzičke kreativnosti, te da je najsnažniji prediktor muzičke kreativnosti pop muzika, dok su preferencije povezane sa novokomponovanom muzikom isključene. Na osnovu navedenog autorke preporučuju savremenije strategije u kreiranju programa univerzitetske nastave muzičke kulture, te sadržaje koji će metodički biti usmjereni na promociju ugodnih emocija i s ciljem podsticanja kreativnosti na učiteljskim studijama.
According to Roseman's model of emotion, every situation is being evaluated against seven different dimensions of appraisal (unexpectedness, situational state, motivational state, probability, ...agency, control potential, problem type). If we know all of these seven dimensions of appraisal, we can predict which emotion will be elicited in a specific situation. The main goal of this research was to construct and validate Test of Emotional Understanding. We used these different appraisal components to define 14 different emotions. Every emotion was described within 3 situations, which resulted in Test of Emotional Understanding with 42 items. According to our results, some emotions can be easily recognized in described situations, and subjects chose answers according to expectations of the theory. Some emotions are not so easily recognized, and for those items, subjects chose answers that differ from the model. The test has above average P-value, which means it is slightly easier, and a good coefficient of internal reliability. According to our results, both subjects and experts can accurately determine which emotion would be elicited in described situations. Correlation between Test of Emotional Understanding and Vocabulary Emotion Test is moderately high and statistically significant.
Sve više se na znanstveno-tehničkoj sceni govori o pojavi ili o dolasku nove vrste inteligencije, a to je tzv. umjetna inteligencija koja će navodno nadilaziti ljudsku inteligenciju. Stoga mnogi ...pokušavaju redefinirati pojam osobe da bi opravdali prisutnost »nove vrste ljudi« među nama. To nameće novu paradigmu u dijaloškom procesu. Riječ je o novoj pojavi koja će zasigurno utjecati na međuljudske odnose i o kojoj Drugi vatikanski koncil implicitno govori u Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes. Sveta Stolica, osobito papa Franjo, u više navrata je dotaknula ovu tematiku i posljedice koje donosi takav novi oblik dijaloga čovjeka i stroja s posebnim naglaskom na prednost čovjeka pred strojem. Čovjek bi time mogao izbjeći samouništenje te prevlast i nadmoć onoga što je sam stvorio svojim umom i svojim rukama.
On scientific-technological scene more and more are talked about presence or arrival of a new type of intelligence, and that is so-called artificial intelligence that will allegedly overcome the human intelligence. Therefore, many are in pursuit for redefining the term of person to justify the presence of a »new kind of human« among us. Such kind of phenomenon imposes a new paradigm in dialogical process. It is about a new phenomenon that will surely impact on interpersonal relationships, and which the Second Vatican Council is implicitly talking in Pastoral constitution on the Church in the modern world Gaudium et spes. The Holy See itself, especially Pope Francis, in several cases touched this theme and consequences that carries such new shape of dialogue between human and the machine with emphasis on advantage of human over the machine. In this way, we will be able to avoid self-destruction, predominance and superiority of what we have created with our own hands.
PREPOZNAVANJE EMOCIJA I PRIVRŽENOST KOD ODRASLIH Stefanović Stanojević, Tatjana; Kostić, Aleksandra; Steele, Howard ...
Ljetopis socijalnog rada,
07/2019, Letnik:
26, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi odnos između afektivne privrženosti i točnosti u dekodiranju facijalnih ekspresija osnovnih emocija (ljutnja, prezir, gađenje, strah, sreća, tuga i ...iznenađenost). Pretpostavka je bila da će kod viših razina dimenzija (anksioznost i izbjegavanje) biti niža razina uspješnosti prepoznavanja facijalnih ekspresija. U istraživanju je sudjelovalo 249 studenata različitih profesionalnih orijentacija s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Nišu, Srbija. U spolnoj strukturi muškarci su bili zastupljeni s 23,7 % (59 muškaraca), a žene sa 76,3 % (190 žena). Prosječna dob iznosila je 22,13 (SD = 1,596) godina.
Instrumenti - Kao podražaj upotrijebili smo zbirku fotografija, Matsumoto and Ekman’s Japanese and Caucasian Facial Expressions of Emotion (JACFEE, 1988.). Primijenjen je i ECR-r upitnik za evaluaciju obrazaca afektivne privrženosti (Fraley, Waller i Brennan, 2000.). Potvrđena je hipoteza o vezi između dimenzija afektivne privrženosti (izbjegavanje i anksioznost) i uspješnosti u prepoznavanju osnovnih emocija (ljutnja, prezir, gađenje, strah, sreća, tuga i iznenađenost). Dimenzije afektivne privrženosti (izbjegavanje i anksioznost) negativno su povezane s uspješnosti ispitanika u prepoznavanju facijalnih ekspresija emocija.
Strah je temeljna ljudska emocija koja se često veže uz pretpostavku da izaziva pasivnost aktera. Kako je za načelo supsidijarnosti sudjelovanje svih u socijalnom životu od presudnog kriterija za ...njezinu zaživljenost, od posebnog nam je interesa bilo vidjeti, na temelju naznaka koje daju psihologija, teologija i sociologija, koliko je u Hrvatskoj strah prisutan u ljudi određen i položajem u društvenoj strukturi. Zanimalo nas je nalazimo li više faktora straha i kakve su im karakteristike. Na temelju razrade teorija razvijenih unutar sociologije emocija te naglasaka socijalnog nauka Crkve o načelu supsidijarnosti, držimo da je jedan od načina prevladavanja straha u udruživanju ljudi, njihovu sudjelovanju te u izgradnji supsidijarnog društva.
U radu se kombinacijom historijske analize mreža i metode udaljenog čitanja iz perspektive historije emocija ispituje sposobnost manevriranja Pavla Rittera Vitezovića unutar više različitih ...emocionalnih zajednica. Pritom se kao glavni izvor za digitalnotekstualnu analizu koriste Vitezovićeve latinske pjesničke poslanice upućene stvarnim adresatima u razdoblju od 1701. do 1703. godine, no uzima se u obzir i čitav korpus njegovih poslanica nastalih u razdoblju od 1676. do 1712. godine. U radu se kritički testira mogućnost korištenja pristupa udaljenog čitanja ili makroanalize na manjoj količini teksta u kombinaciji s kvalitativnom analizom odnosno "pomnim čitanjem" kao analitički prosede za historijsko-emocionološka istraživanja.
High artistic achievements were repeatedly connected with poetry in the tradition of Western aesthetical thought, and the poetry with eliciting emotions. The same has happened within the tradition of ...film reviewing and theorising: poetry has been repeatedly evoked as a paradigmatic artistic achievement of particular films. But among the different affective states that can be elicited in humans by arts, attribution of ‘poetry’ typically addresses the eliciting and articulation of particular general moods, not the specific, episodic, short-term emotions. In this paper, specified are the differences among emotions and moods, and how a distinct (‘dark’) mood is achieved is demonstrated by the close analysis of the introductory descriptive scene in the film Citizen Kane. However, the crucial question is how very different and heterogeneous stylistic means pointed out in the analysis of the scene could elicit a particular, unique, holistic mood. In short, the answer is given by understanding that in the same way in which the moods selectively regulate our relations toward the world, choosing for the perception mood-congruent features of the world to sustain a particular mood, so the filmmakers choose a repertory of stylistic solutions congruent with the selectivity of the intended mood to elicit it in the immersed film viewer.
Rad će opusu zanemarene hrvatske suvremene pjesnikinje Nade Grubišić pristupiti iz emocionološke perspektive interpretacijom metafora u kojima se emocionalno stanje patnje, najčešći koncept i temat u ...zbirci Djevojčica iz porječja (2000), reprezentira metaforikom tijela. Razmatrat će se kroz konceptualnu poetsku metaforu PATNJA JE OŠTRINA što prekoračuje temeljnu konvencionalnu metaforu PATNJA JE FIZIČKA BOL, a ona je dio konceptualnih metafora EMOCIJA JE SILA i ATRIBUTI SU ENTITETI. Doprinos istraživanja ostvaruje se u spoznajama vezanima uz jezik emocija i uz načine na koje se u jednom suvremenom pjesničkom iskazu metaforički dekonstruira opreka tijelo-duša. Time se produbljuju iskustvo i iskaz složene emocije odnosno emocionalnoga raspoloženja kakvo je patnja ili očajanje. Da bi se upoznalo predmetnu problematiku patnje i tjelesnosti iz šire humanističke perspektive, predstavljaju se
spoznaje filozofa i filozofkinja 20. i 21. stoljeća koji su ih konceptualizirali suprotno kartezijanskom dualizmu (Kierkegaard, Kristeva, Grosz). Pjesništvo se Nade Grubišić kontekstualizira u okviru suvremenoga egzistencijalističkoga pjesništva i tradicije hermetizma. Osim što će se radom proširiti poznavanje primarnih poetičkih obilježja opusa Nade Grubišić, cilj je ovoga istraživanja pokazati kako suvremeni pjesnički iskaz unaprjeđuje jezik emocija i produbljuje spoznaju emocionalnoga iskustva čitatelja.
PDF
