Introduction. Self-reported scales, such as the Jefferson Scale of Empathy - Student version (JSE-S), had been recognised to measure the empathic disposition rather than behavioural expression. This ...study aimed to re-validate the JSE-S and its factor structure prior further research on empathy in medical students.
Methods. A convenience sampling method was employed in two consecutive academic years, in 2012/13 and 2013/14, at the Faculty of Medicine in Ljubljana, Slovenia; first and final year students participated voluntarily. The JSE-S examined empathy levels. The principal component analysis was performed with Oblimin rotation and Kaisers’ criteria. Factors with eigenvalues ≥ 1.25 were retained and items loading ≥ |0.40| were required for the interpretation of the factor structure.
Results. The total study sample size was 845 students, (580 (68.6%)) of them women; 327 (72.2%) were in the first (19.2 ± 1.9 years old) and 253 (61.7%) in the sixth (24.9 ± 1.1 years old) year of medical school. Females achieved higher JSE-S scores in all groups. The three-factor JSE-S was confirmed, but only seven items were concordant in all groups. A higher proportion of explained variation for Perspective Taking and Standing in the Patient`s Shoes, and better internal consistency, was found in a reduced-item scale (16-18 items). When performing factor analysis of a seven-item scale, the percentages of explained variance increased with two factors extracted.
Conclusions. Only the cognitive dimension of JSE-S gave results as expected, therefore proper terminology, i.e. the object of assessment, must be used in further administration of JSE-S and empathy-related research in medical students.
Izhodišča. Samoocenjevalne lestvice, kakršna je Jeffersonova lestvica empatije - oblika za študente (JSE-S), so se izkazale kot mere naravnanosti (stališč) in ne kot pripomočki za oceno in napoved vedenja. Zato je bilo treba pred nadaljnjimi raziskavami empatične naravnanosti pri študentih in preučevanjem odnosa med študijskim programom ter pristopi in empatično naravnanostjo študentov ponovno preveriti veljavnost JSE-S, bolj jasno opredeliti predmet merjenja ter variacije/razlike, povezane s spolom.
Metode. S priložnostnim vzorčenjem v dveh zaporednih študijskih letih (2012/13 in 2013/14) so bili študenti prvega in šestega letnika Medicinske fakultete v Ljubljani povabljeni k anonimnemu in prostovoljnemu sodelovanju. Svojo empatično naravnanost so ocenjevali z JSE-S. S Student t-testom za neodvisne vzorce in enosmerno analizo variance so bile izračunane razlike po spolu in letniku študija. Vsi testi so bili dvosmerni, z mejo statistične pomembnosti P <0,05. Izvedena je bila validacija lestvice po metodi glavnih komponent z rotacijo Oblimin, ob upoštevanju Kaiserjevih meril. Nasičenost posameznih trditev ≥ |0,40| in faktorji z lastno vrednostjo ≥ 1,25 so bili podlaga za razlago faktorske strukture.
Rezultati. Celotni vzorec je vključeval 845 študentov, med njimi je bilo 580 (68,6%) žensk, 327 (72,2%) je bilo študentov prvega letnika, starih 19,2 ± 1,9 leta, 253 (61,7%) pa študentov šestega letnika, starih 24,9 ± 1,1 leta. Ženske so dosegle višje skupne vrednosti na JSE-S v vseh skupinah. Tri faktorska struktura JSE-S se je potrdila, vendar se je le sedem trditev/postavk ujemalo v vseh štirih skupinah študentov. Ko je bila lestvica skrajšana na 16 oziroma 18 trditev, se je povečal delež pojasnjene variance pri faktorjih upoštevanje zornega kota drugega in zavzemanje pozicije drugega, boljša je bila tudi notranja konsistentnost. V faktorski analizi lestvice s sedmimi trditvami/postavkami je bil delež pojasnjene variance še večji, ne pa tudi notranja konsistentnost (Cronbach’s α > 0,70). Izločena sta bila dva faktorja, oba po vsebini opisujeta kognitivno razsežnost empatije.
Zaključki. Pokazalo se je, da JSE-S meri empatično naravnanost, kar je treba upoštevati v prihodnjih raziskavah ter temu prilagoditi tudi poimenovanje lestvice. Predlagamo uporabo skrajšane lestvice s 16 trditvami, s skupno vrednostjo točk JSE-S kot mero samoocene kognitivne komponente empatije.
Empatija je važan koncept u suvremenoj psihologiji i neuroznanosti u kojima su brojni autori posvećeni istraživanju tog fenomena. Većina njih se slaže u značaju koje ima empatija i njezinim ...pozitivnim utjecajima na međuljudske odnose, iako postoje i neki negativni aspekti empatije. Sa psihološkog i biološkog stanovišta, empatija je neophodna za ljudsko preživljavanje i uspješan život u društvenim grupama. Ovaj rad predstavlja pregled empatije, uključujući povijest koncepta počevši s pojmom Einfühlung, kao i početke proučavanja i definiranja empatije, suvremeni pristup, komponente empatije i njezinu evolucijsku i neuroznanstvenu pozadinu, mjerenje empatije, razvoj empatije kroz trening, i konačno, drugu stranu ovog uglavnom pozitivnog koncepta s obzirom na međuljudske odnose. Također smo naveli pregled prijedloga za daljnja istraživanja na ovom području.
Uvod: Bolesnici i njihove obitelji od medicinskih sestara očekuju suosjećanje, empatiju i uzajamno poštovanje. S ciljem što boljeg usvajanja empatičkih vještina komuniciranja s bolesnicima, u ...sestrinskoj profesiji potrebno je provoditi kontinuiranu edukaciju od samog početka školovanja te nastaviti putem cjeloživotnog učenja.Ispitanici i metode: Podaci su prikupljani općim upitnikom o demografskim karakteristikama i studentskom verzijom Jeffersonove ljestvice empatije razvijene posebno za proučavanje empatije zdravstvenih djelatnika i studenata u kontekstu skrbi o pacijentima. Istraživanjem su obuhvaćene 252 medicinske sestre i tehničara. Provedeno je presječno istraživanje. Statistička analiza rađena je programskim sustavom MedCalc.Rezultati: Istraživanjem je uočena visoka razina empatije, medijan Jeffersonove ljestvice empatije iznosio je 121 (IQR 111 – 128), što je iznad prosjeka u usporedbi s prijašnjim istraživanjima. Značajno višu razinu empatije iskazale su žene u usporedbi s muškarcima, a značajno nižu najmlađi ispitanici. Nije uočena povezanost empatije s razinom obrazovanja.Zaključak: Rezultati istraživanja ukazuju na visoku razinu empatije kod medicinskih sestara i tehničara, ali još uvijek ima dovoljno prostora za poboljšanja. Očekivala se viša razina empatičnosti prvostupnika sestrinstva. Pretpostavljalo se da će profesionalno iskustvo, kao i obrazovanje, doprinijeti višoj razini empatičnosti. Može se zaključiti da bi u obrazovanje medicinskih sestara i tehničara poželjno bilo uključiti više sati poučavanja o dobrobitima empatije i vježbanju vještine iskazivanja empatije.
Aim
: Aim of this paper is to examine the empathy of nurses and technicians. Patients and their families expect compassion, empathy, and mutual respect from nurses. In order to better acquire empathic skills of communication with patients in the nursing profession, it is necessary to conduct continuous education from the beginning of their education and continue through lifelong learning.
Participants and methods:
Data were collected through a general questionnaire on demographic characteristics and a student version of the Jefferson Empathy Scale developed specifically to study the empathy of health professionals and students in the context of patient care. The research included 252 nurses and technicians. A cross-sectional study was conducted. Statistical analysis was performed with the MedCalc software system.
Results:
The research found a high level of empathy, the median Jefferson empathy scale was 121 (IQR 111-128), which is above average compared to previous research. Here is a significantly higher level of empathy in nurses than in medical technicians and significantly lower in the youngest respondents. The association of education with the level of empathy was not observed.
Conclusion:
The results of the research indicate a high level of empathy among nurses and technicians, but there is still enough room for improvement. Higher levels of empathy were expected in bachelor's of nursing. It was assumed that professional experience as well as education would contribute to a higher level of empathy. It can be concluded that it would be desirable to include more hours in the education of nurses and technicians in teaching about the benefits of empathy and practicing the skill of expressing empathy.
Namen: Empatija je najpogosteje omenjena človeška lastnost v odnosu do bolnika in predstavlja pomembno vrednoto v zdravniškem poklicu. Krepitev empatičnega odnosa pri študentih medicine je pogosto ...poudarjena v mednarodnih smernicah za medicinsko izobraževanje. Namen raziskave je bil validacija in adaptacija slovenske variante študentske različice Jeffersonove lestvice za merjenje empatije na vzorcu študentov prvega letnika medicine.
Cilj projekta u fokusu ovog članka provedba je postupaka restorativne pravde na razini nakon izricanja presude kao i razvoj "mehanizama" za podršku i zaštitu žrtvi teških zločina te njihovo ...zadovoljavajuće informiranje o tome što restorativna pravda nudi. Projekt se odnosi na Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije od 25. listopada 2012., a postavlja minimalne standarde za prava, podršku i zaštitu žrtvi zločina. Ovaj članak u općem smislu povezuje naš rad sa širim okvirom restorativne pravde te, u užem smislu, s istraživanjima o empatiji kao poveznici između ljudi. Empatija je povezana s kontekstom viktimizacije i prekršaja te se otkriva na koji način pridonosi društvenom miru i iscjeljenju. Potom se predstavlja pojam zatvorskog učenja empatije prema žrtvama kao i prve spoznaje o skupinama žrtava. Naposljetku se sažimlju preliminarni zaključci iz praktičnog rada i buduće ideje.
Objective: Empathy is the most frequently mentioned humanistic dimension of patient care and is considered to be an important quality in physicians. The importance of fostering the development of ...empathy in undergraduate students is continuously emphasised in international recommendations for medical education. Our aim was to validate and adapt the Slovenian version of the Jefferson Scale of Empathy- Students version (JSE-S) on a sample of first-year medical students.
First-year students of the Medical faculty in Ljubljana participated in the research. JSE-S version, a selfadministered 20-item questionnaire, was used for collecting the data. Descriptive statistics at the item level and at the scale level, factor analysis, internal consistency and test-retest reliability (two weeks after the first administration) of the JSE-S were performed.
234 out of 298 (response rate 78.5%) students completed JSE-S. The mean score for the items on the 7-point Likert scale ranged from 3.27 (SD 1.72) to 6.50 (SD 0.82). The mean score for the scale (possible range from 20 to 140) was 107.6 (from 71 to 131, SD 12.6). Using factor analysis, we identified six factors, describing 57.2% of total variability. The Cronbach alpha as a measure of internal consistency was 0.79. The instrument has good temporal stability (test-retest reliability ICC = 0.703).
Findings support the construct validity and reliability of JSE-S for measuring empathy in medical students in Slovenia. Future research is required to evaluate factors contributing to empathy.
Namen: Empatija je najpogosteje omenjena človeška lastnost v odnosu do bolnika in predstavlja pomembno vrednoto v zdravniškem poklicu. Krepitev empatičnega odnosa pri študentih medicine je pogosto poudarjena v mednarodnih smernicah za medicinsko izobraževanje. Namen raziskave je bil validacija in adaptacija slovenske variante študentske različice Jeffersonove lestvice za merjenje empatije na vzorcu študentov prvega letnika medicine.
V raziskavo so bili vključeni študentje prvega letnika Medicinske fakultete v Ljubljani. Podatke smo zbrali s pomočjo študentske različice Jeffersonove lestvice - vprašalnika z 20 vprašanji, ki so ga izpolnili študentje. Naredili smo osnovno statistično analizo posameznih vprašanj, analizo celotne lestvice, faktorsko analizo ter analizo notranje konsistentnosti in časovne stabilnosti lestvice štirinajst dni po prvem izpolnjevanju.
234 od skupno 298 študentov je sodelovalo v raziskavi in izpolnilo vprašalnik. Povprečna vrednot za posamezno vprašanje na 7-stopenjski Likertovi lestvici se je gibala od 3,27 (SD 1,72) do 6,50 (SD 0,82). Povprečna vrednost celotne lestvice (mogoč razpon od 20 do 140) je bila 107,6 (od 71 do 131, SD 12,6). S faktorsko analizo smo prepoznali šest faktorjev, s katerim smo pojasnili 57,2 % celotne variabilnosti. Cronbach alfa kot merilo notranje konsistentnosti je znašal 0,79. Potrdili smo časovno stabilnost lestvice (ICC = 0,703).
Potrdili smo veljavnost in zanesljivost slovenske variante študentske različice Jeffersonove lestvice za merjenje empatije. Potrebno bo nadaljnje raziskovanje, ki bo pojasnilo dejavnike, ki prispevajo k empatiji.
Cilj je ovoga rada analizirati odnos između nasilničkog ponašanja djece prema vršnjacima u realnom i virtualnom svijetu i nekih aspekata morala i moralnog opravdavanja, da bi se poboljšalo ...razumijevanje ovog fenomena.
Analizom recentnih studija i empirijskih istraživanja, može se zaključiti da počinitelji nasilja prema vršnjacima, uz često isticane deficite u kognitivnom razvoju, mogu imati i deficite u moralnom razvoju. Oni češće imaju pozitivne stavove prema nasilju, smatraju ga prihvatljivim ponašanjem i od njega očekuju pozitivne ishode. S nasilničkim se ponašanjem dovode u vezu i vrijednosti usmjerene prema osobnoj dobrobiti (moć i nezavisnost), dok vrijednosti usmjerene prema dobrobiti drugih (univerzalizam, dobrohotnost, sukladnost, tradicija i sigurnost) mogu imati zaštitnu ulogu. Među obilježjima počinitelja klasičnog i elektroničkog nasilja svakako treba istaknuti nisku razinu empatije i krivnje.
U opravdanju svojih postupaka prema vršnjacima djeca koriste različite kognitivne strategije, a koje igraju značajnu ulogu u razvoju nasilničkog ponašanja. Iako je važno identificirati potencijalne čimbenike rizika, kao što su vrijednosti orijentirane na sebe te procese moralnog odstupanja, s osobitom pozornošću je potrebno poticati i njegovati čimbenike zaštite, kao što su stavovi protiv nasilja, pozitivne vrijednosti i empatija za koje se vjeruje da mogu motivirati moralne činove i biti osnova za moralno ponašanje.
U današnje vrijeme komunikacija se smatra jednom od temeljnih ljudskih vještina. Komunikacijom prenosimo informacije, izražavamo čitavu lepezu emocija, tjelesnih i psiholoških. Ona je neizbježna i ...dio je naše svakodnevice. Podrazumijeva se da dolazi prirodno i spontano kroz život, te možemo zaključiti da je nezamislivo ne komunicirati. Čovjek ima urođenu potrebu stvarati međuljudske odnose i održavati veze. Kako je moguće da se u današnje vrijeme tolika pozornost posvećuje ovakvoj temi? Iako je komunikacija vještina koja se uči kroz cijeli život, ipak je ona nešto što započinje još u najranijoj dobi, u krugu obitelji. Temeljna je vještina koju čovjek posjeduje, o kojoj se toliko govori, a upravo se čovjeka danas sve više zaboravlja. Smatra se kako je komunikacija između bolesnika i zdravstvenih djelatnika emocionalno najzahtjevniji posao. Najranjivijoj i najosjetljivijoj skupini ljudi neophodna je zdravstvena skrb. Upravo zbog toga je to kompleksan posao koji zahtijeva iskustvo, znanje, umijeće i određene kompetencije zdravstvenih djelatnika. U vrijeme kad tehnologija doseže svoj vrhunac nezamislivo je adekvatno provoditi zdravstvenu skrb bez određene radiološke dijagnostike. Za uspješan ishod liječenja neophodna je kvalitetna komunikacija između bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Važno je pokazati suosjećanje i uputiti bolesniku riječi ohrabrenja. Svaki bolestan čovjek nije želio bolest i u takvom stanju potrebni su mu pažnja, ljudskost i korektan pristup okoline. Zato danas, uspostaviti ravnotežu između tehnike i humanosti, odnosno ljudskog načina u ophođenju postaje pravi izazov.
PDF
