Hrvatska enciklopedija temeljno je izdanje u vrlo vrijednoj zbirci tiskanih i elektroničkih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Tiskano izdanje Hrvatske enciklopedije u 11 svezaka ...izlazilo je od 1999. do 2009. godine, a od 2013. godine Leksikografski zavod objavljuje mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije. Svojstva i funkcionalnosti novoga medija na kojemu se objavljuje digitalna (elektronička) Hrvatska enciklopedija pred leksikografe i enciklopedičku djelatnost općenito predstavljaju izazov kako u organizacijskom tako i u sadržajnom smislu. Sadržaj enciklopedije koji se objavljuje u elektroničkom obliku, odnosno u mrežnom okruženju, moguće je svakodnevno ažurirati i nadopunjavati, pa se u toj osobitosti vide i promjene s kojima se suočava enciklopedijska struka.
U članku se opisuju suvremene ukrajinske elektroničke enciklopedije, preporučuje se njihov općeniti pregled te se karakteriziraju njihove glavne vrste, tematske i tipološke osobine online ...enciklopedijskih proizvoda i elektroničkih verzija tiskanih vodiča kao izvora koji također pridonose stvaranju opsežne mreže ukrajinskih elektroničkih enciklopedija i njihovoj integraciji u globalnu mrežu elektroničkih enciklopedija različitih vrsta i tematika. Od početka XXI. stoljeća u Ukrajini je započeo ubrzan proces stvaranja elektroničkih enciklopedija kao multimedijskih pandana tiskanim knjigama, kao i neovisnih djela na CD-ovima, DVD-ovima ili mrežnih verzija. Danas postoji primjetna tendencija prema stalnom kvalitativnom poboljšavanju online enciklopedija, ne samo s tehničkoga aspekta (konkretno, ovo se odnosi na brzinu i lakoću pronalaženja informacija, hipertekstualne poveznice, ili ubacivanje digitalnih audio ili videoisječaka, animacija i elemenata virtualne stvarnosti) nego i s aspekta sadržaja – znanstveno važećih, točnih i dokazanih činjenica.
U ovom članku autor Krunoslava Krstića prikazuje kao estetičara pod pet različitih vidika tako što proučava i ocjenjuje: 1. razmatranja općih estetičkih tema u Krstićevoj natuknici »Estetika« (1965) ...za Enciklopediju likovnih umjetnosti; 2. istaknute estetičare, odnosno njihove doktrine i probleme, primjerice u njegovim natuknicama o Bergsonu i Croceu također za Enciklopediju likovnih umjetnosti; 3. izvorne estetičke nazore, razasute u različitim Krstićevim člancima objavljenima od 1933. do 1945. godine; 4. njegov odnos prema povijesti hrvatske estetike, napose prema istaknutom hrvatskom estetičaru Frani Petriću; 5. Krstićev ‘pedagoški’ pristup u raspravi nakon autorova prvoga javnoga nastupa u Zagrebačkoj sekciji HFD-a 1961. godine – dakle iz perspektive autobiografskoga svjedočanstva. I širina i dubina Krstićevih prinosa estetici u nepovoljnim životnim okolnostima jamči da i estetiku valja smatrati posebnim područjem Krstićeva istraživačkoga interesa.
Dan je pregled nastajanja, koncepcije i izbora članaka u Tehničkoj enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" koja obilježava 40. obljetnicu izdavanja prvog sveska i 5. obljetnicu ...izdavanja posljednjeg, 13. sveska. Nadalje, izrađen je popis opširnih geodetskih članaka i detaljno kazalo svih geodetskih pojmova koji se pojavljuju u toj enciklopediji.
Cilj je ovoga rada predstaviti Enciklopediju suvremene Ukrajine (ESU; ukr.: Entsyklopediia Suchasnoi Ukrainy) kao jedno od važnih ukrajinskih znanstvenih izdanja u kontekstu rata koji Rusija ...trenutačno vodi protiv Ukrajine te zacrtati prioritete uredništva u odgovaranju na nove izazove vremena. Metodologija istraživanja zasnovana je na načelima historicizma i dosljednosti. Upotrijebljene su opće znanstvene metode, uključujući analizu, sintezu, deskripciju i generalizaciju. Autori izvješćuju o osobitostima u pripremanju tiskanih svezaka Enciklopedije suvremene Ukrajine, ističu važnosti i potrebu produciranja čitavoga niza svezaka ESU za kulturni razvoj države i izgradnju državnog informacijskog ekosustava. Istovremeno skreću pozornost na činjenicu da izdavanje tiskanih enciklopedija zahtijeva više sredstava nego je trenutačno predviđeno za tu svrhu (posljednjih se godina nedostatak sredstava nadoknađivao smanjenjem kvalitete tiska i naklade svezaka izdanja). U članku je usto riječ o digitalnoj inačici enciklopedije (mrežna stranica ESU kao online enciklopedija). Otkriveno je da pokazatelji mrežne enciklopedije, poput posjeta i pregleda stranica, rastu iz godine u godinu. Štoviše, obujam prometa u turbulentnoj ratnoj 2022. bio je najveći dosad. Autori se usredotočuju i na jezične specifičnosti korisnika mrežne enciklopedije. Autori pokazuju kako rat negativno utječe razne sfere života u Ukrajini, uključujući znanstvenu enciklopedistiku i predlažu izmjenu procesa uređivanja i izdavanja ESU. Zaključuju da je tijekom rata ekonomski poželjno usredotočiti se na mrežnu inačicu ESU. Usto postoji mogućnost potpunoga pomračenja Ukrajine prouzrokovanoga ruskim zračnim napadima na kritičnu infrastrukturu u državi. Nažalost, u takvom bi slučaju i plan rada uredništva za iduću godinu (ili godine) u vezi mrežne enciklopedije bio doveden u pitanje.
Od sredine pedesetih godina 20. stoljeća pa do svoje smrti Miroslav Krleža (1893. – 1981.) bio je glavni redaktor Enciklopedije Jugoslavije i redaktor Enciklopedije Leksikografskog zavoda. U tom ...razdoblju izdiktirao je brojne kritičke opaske o pred¬lo¬ženu sadržaju natuknica za izdanja tih enciklopedija. Te kritičke opaske danas najčešće nazivamo Krležinim marginalijama.
U članku sam obradio stajališta koja je Krleža u svojim marginalijama izrekao o Đuri Arnoldu (1853. – 1941.), filozofu o kojem se u marginalijama očitovao najčešće od hrvatskih filozofa s kojima je bio suvremenik. No, upozorio sam i na stajališta koja je o Arnoldu zabilježio u svojim preostalim tekstovima, čime je omogućen potpuni uvid u Krležine prosudbe Arnoldova stvaralaštva.
O Arnoldu, posebice njegovu pjesništvu, Krleža je pisao vrlo kritički. Osim marginalija, o tome svjedoče svi tekstovi u kojima ga je spomenuo, i to počevši tekstom koji je 1919. objavljen u časopisu Plamen, a završivši tekstom koji je 1957. objavljen u knjizi Deset krvavih godina. Naime, Krleža je smatrao da se „iz pokoljenja u pokoljenje” neute¬me¬ljeno prenosi „legenda” o Arnoldovoj „veličini” jer su njegove pjesme najčešće „neuspjela varijacija”. Štoviše, smatrao je da Arnoldovo pjesništvo čitateljima može prouzročiti tek „neizlječivu migrenu”, da je bezvrijedno, pa čak i „neinteligentno”, kao i da je, što Krležu najčešće smeta, natražnjačko.
Slobodno uređene enciklopedije, od kojih je Wikipedija vodeća prema broju članaka i korisnika, danas predstavljaju nezanemariv izvor informacija. Kako je koncepcija njihova uređivanja zasnovana na ...anonimnosti i slobodi unosa sadržaja, od same njihove pojave traju rasprave o pouzdanosti i kvaliteti na taj način uređenih sadržaja. Ovim se radom nastojalo spoznati trenutačno kvalitativno stanje enciklopedijskih izvora nastalih slobodno uređivačkom, odnosno tradicionalnom koncepcijom. Za izvore uspoređivanih sadržaja odabrana je Hrvatska enciklopedija, kao tradicionalno uređen izvor, i hrvatsko izdanje Wikipedije, kao slobodno uređen enciklopedijski sadržaj. U radu su definirani elementi putem kojih se utvrdio njihov kvalitativni odnos, a provjereni su putem recenzentske analize u kojoj je sudjelovalo 24 recenzenata, stručnjaka u pojedinim područjima. Rezultatima istraživanja prikazan je trenutačni odnos izvora prema parametrima informativnosti, točnosti iznesenih informacija, dostatnosti, usmjerenosti i objektivnosti. Rezultati ovoga rada dio su širega istraživanja kojim je uspostavljen model za kvalitativnu usporedbu izvora informacija.
Od 1678. dvorac Bogenšperk kulturno je središte u kojem je Valvasor uredio bogatu knjižnicu, osnovao radionicu i tiskaru za bakrorez, okupio više majstora (slikara i bakrorezaca) iz Nizozemske i ...Njemačke te književnike (među njima i Pavla Rittera Vitezovića) koji su surađivali na izradi kapitalne četverosveščane enciklopedije Slava Vojvodine Kranjske, objavljene 1689. U članku se iznose okolnosti pod kojima je enciklopedija nastala, a podastrti su i podatci koji pokazuju kako je ta enciklopedija i danas važan izvor za geografska, historijska i etnografska istraživanja prostora Vojvodine Kranjske. Ipak, posebna pozornost posvećena je samo jednom dijelu Vojvodine Kranjske – području Istre i Liburnije, koje su i danas dio Republike Hrvatske.
Bibliografija obuhvaća sve članke objavljene u Tehničkoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža koja je izlazila u razdoblju od 1963. do 1997. u 13 svezaka. Osim popisa članaka, ...bibliografija sadržava i imensko i strukovno kazalo.
