Autor razmatra položaj i značenje leksikografije i enciklopedije u hrvatskom društvu
općenito, a posebice u hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj zajednici, dovodeći ih u kontekst institucionalizirane
...skrbi s jedne strane, te nedostatka javne i kritičke rasprave o tome što enciklopedija i leksikografija znače
s druge. Posebno se analiziraju pokušaji zasebnoga poticanja takve rasprave u stručnoj periodici. Budući da
se u članku zadaća enciklopedije razumijeva i kao širenje općega znanja u društvu, okosnica je zaključivanja
u javnoj percepciji leksikografije i enciklopedije, odnosno njihove javnosti. Također se razmatra povijesni
razvoj leksikografije u Hrvatskoj u promatranome razdoblju od 1930-ih u smislu njezina utemeljenja kao
zasebne (znanstvene) discipline, terminološki aspekti toga pitanja te njezin položaj u suvremenom znanstvenom
sustavu.
Nakon više od 100 godina postojanja, Velika norveška enciklopedija doživjela je veliku krizu u razdoblju od 2010. do 2014. jer je tranzicija u novu, digitalnu stvarnost postala komercijalno ...neodrživom za njezina izdavača. Stoga je zajedničkom inicijativom norveških sveučilišta osnovano udruženje Great Norwegian Encyclopedia Association te novo uredništvo. Ono je preobrazilo enciklopediju u uspješno online izdanje s ažuriranim, visokokvalitetnim člancima koje su razmotrili i ažurirali vodeći norveški znanstvenici. Partnerstvo s akademskom zajednicom, namjenski softver, decentralizirani model proizvodnje i pozitivna reputacija izvornoga izdanja pokazali su se ključnima za izgradnju ove opće enciklopedije, čije bi iskustvo moglo biti od velike koristi za institucije sličnih namjera diljem Europe.
U radu se raspravlja o promjenama u strukturi znanja, o sve većim potrebama za sposobnostima traženja i pronalaženja, ocjenjivanja i vrednovanja, organizacije i kreativne uporabe relevantnih ...informacija. Danas korisnici do sadržaja dolaze uz pomoć pretraživača, a to zahtijeva drugačiji pristup organizaciji enciklopedija i drugih leksikografskih izdanja. Sve je moguće pronaći, no važno je znati gdje i kako treba tražiti. Ni Google ne može odgovoriti na sva postavljena pitanja. Ako kao kriterij provjere kvalitete postavimo 5W pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto) ustanovit ćemo da su odgovori na pitanja koja su postavljena s pomoću prvih četiriju upitnih zamjenica gotovo uvijek dostupni, uglavnom primjereni, točni i dostatni; no zapinju odgovori na pitanje zašto.
U provedenom istraživanju u središtu je bila kvaliteta »pokrivenosti« nekih u Hrvatskoj poznatih leksičkih jedinica u različitim wikipedijama: u četiri jezika ili izdanja u regiji (hrvatski, bosanski, srpski, srpskohrvatski) i u četiri svjetska jezika (engleski, francuski, njemački i španjolski). Promatrana je zastupanost književnika i sportaša u izdanjima na tim jezicima. Nitko od promatranih književnika nema članak u svim jezicima/izdanjima. Uspoređujući jezike vidljivo je da naši autori gotovo i ne postoje u španjolskom i francuskom izdanju, a da je tek nešto bolja situacija s njemačkim. Zastupanost sportaša bila je bolja, gotovo svi se pojavljuju na odabranim svjetskim jezicima. Na kraju se postavlja nekoliko pitanja, npr. je li važnije pisati »za sebe«, dakle raditi na stvaranju što kvalitetnije enciklopedije namijenjene publici u Hrvatskoj, odnosno svima onima koji koriste hrvatski jezik, ili bi trebalo sustavno raditi na predstavljanju »naših« tema, bez obzira na to je li riječ o osobama ili tekstovima iz područja politike, povijesti ili (najšire shvaćeno) kulture i umjetnosti u izdanjima na drugim jezicima. Ako se slažemo u tome da ćemo dobiti relativno uspjele odgovore na pitanja tipa tko, što, gdje, kada, a mnogo manje uspjele na pitanja koja započinjemo s kako ili zašto, onda se time odgovara i na pitanje o ulozi online enciklopedija u transferu znanja. Vrijednost znanja sadržanog u odgovoru na pitanje kako ili zašto jest »dodana vrijednost« enciklopedije, ono po čemu se ona razlikuje od rječnika ili pretraživača.
U ovom se radu razmatra enciklopedija kao socijalna utopija analizom nekoliko velikih enciklopedijskih projekata koji su značajno utjecali na povijest svjetske i hrvatske enciklopedistike. Prvo se ...analizira francuska Enciklopedija kao enciklopedija koja je označila veliku enciklopedijsku revoluciju XVIII. stoljeća, ali i djelo koje je bilo realna socijalna utopija, program društvene promjene zasnovan na ideji urazumljenog društva osobne slobode i političke jednakosti ljudi, te je kao takva bila glavni izvor radikalne demokratske misli koja je u drugoj polovici XVIII. stoljeća proizvela »revoluciju duha«, jednu od najvećih promjena u ukupnoj povijesti čovječanstva, koja nije bila samo filozofska revolucija, već i ekonomska, tehnološka, politička i upravna, ali i moralna, pravna, obrazovna i estetska revolucija.
Potom se analiziraju dvije enciklopedističke socijalne utopije XX. stoljeća: projekt stalne svjetske enciklopedije H. G. Wellsa te Enciklopedija Jugoslavije Miroslava Krleže, koja je shvaćena kao instrument radikalne društvene promjene, stvaranja nove socijalističke svijesti i kulture. Na kraju se razmatra utopijski karakter Wikipedije kao velike enciklopedije našeg doba.
U radu se ispituje odnos između prosvjetiteljstva i enciklopedije kroz analizu dviju velikih prosvjetiteljskih enciklopedija XVIII. stoljeća: francuske Enciklopedije i škotske Britanske ...enciklopedije, kao izraza specifičnosti dvaju projekata prosvjetiteljstva: francuskoga radikalnoga prosvjetiteljstva i škotskoga umjerenoga prosvjetiteljstva. Obje su enciklopedije nastale u različitim društvenim i enciklopedijskim kontekstima: prva je bila izravni proizvod vodećih prosvjetitelja u borbi za kulturnu i društvenu promjenu, a druga je izrasla iz duhovnoga ozračja koje je oblikovalo škotsko prosvjetiteljstvo u nastojanju za održanjem ravnoteže između promjene i tradicije, te su imale različite društvene učinke: prva je bila uvod u revoluciju, a druga je legitimirala britanski sustav i imperijalnu vladavinu. No obje su znatno pridonijele oblikovanju moderne enciklopedije te velikom zamahu enciklopedijske djelatnosti u XIX. i XX. stoljeću.
U članku autorica, glavna urednica Enciklopedije slavenske onomastike,sažeto prikazuje ciljeve, nastanak i strukturu toga velikoga djela, sveobuhvatnoga prikaza onomastike u slavenskim zemljama. ...Osobita se pozornost posvećuje posvećuje hrvatskoj onomastici koju je u cijelosti obradio Petar Šimunović.
U članku se opisuje suradnja Dragovana Šepića s Jugoslavenskim leksikografskim zavodom »Miroslav Krleža« u Zagrebu. U trećem izdanju Opće enciklopedije Šepić je redigirao uglavnom članke o opçoj ...povijesti XIX. i XX. st. Za prvo i drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije napisao je više članaka iz problematike koju je inače proučavao (postanak zajedničke jugoslavenske države, nosioci i zagovornici južnoslavenskoga sjedinjenja i odnos Saveznika prema tzv. jugoslavenskom i jadranskom pitanju. U članku se nabraja šepićeva suradnja te ocjenjuje značaj i značenje njegove enciklopedijske suradnje.
Članak je nastao s ciljem da se analizom ključnih stajališta Miroslava Krleže i članova Centralne i republičkih redakcija, iskazanih na Plenumu i komisijama Centralne redakcije Enciklopedije ...Jugoslavije u Zagrebu od 12. do 14. lipnja 1952. godine, postavi problem Krležina odnosa te odnosa drugih aktera prema tom enciklopedijskom projektu. Polazeći od hladnoratovskih proturječja u Jugoslaviji između 1948. i 1952. godine i dalekosežno projiciranih društvenih promjena u zemlji u tom vrlo kratkom periodu, Krleža je mogao konceptualizirati Jugoslavicu u epohalnim razmjerima, a istovremeno predstaviti njezine socijalističke prosvjetiteljske ciljeve na utilitarnoj razini. Cijena toga raskoraka naslućivala se već 1952. godine. Ipak, mnogobrojni suradnici, okupljeni u Zagrebu i u drugim jugoslavenskim centrima na Krležinu projektu, logikom distribucije vlasti i moći u Jugoslaviji učinili su Enciklopediju Jugoslavije europski kompetitivnim projektom.
PDF
