V članku so obravnavani vsi dosedaj znani rimski kamnitispomeniki z današnje slovenske Koroške: iz Mežiške, Dravskein Mislinjske doline. Prevladujejo spomeniki iz naselbine Sta-ri trg pri Slovenj ...Gradcu / Kolaciona (Colatio), z izkopavanjadr. Hansa Winklerja v letih 1909-1912 in z grobišča Zagrad priPrevaljah. Celotno območje je spadalo pod upravo Celeje (Celeia).Kamni so razvrščeni geografsko, po vrstnem redu, kot ga uva-jajo Arheološka najdišča Slovenije (ANSl) iz leta 1975.
An up-to-date selection of inscriptions which are important for the study of Greek history in the fourth century BC. It contains an introduction, Greek texts, English translations, and commentaries, ...which cater for the needs of today's students.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The dissertation is dedicated to studying peregrine communities (civitates
peregrinae) in Illyricum, that is the Roman provinces of ...Dalmatia and
Pannonia which were created by the division of Illyricum in 9 A.D. In the
establishment of the Roman provinces the local population was organized into
communities based on tribal affiliation. These tribal communities
predominantly belonged to the category of civitates stipendiariae, that is
tributariae, while the designation peregrinae refers to the legal status of
their populations, chiefly holding the status of peregrini (from a legal
stance, foreigners within the Roman state). Within the provinces explored in
this dissertation, about fifty peregrine communities are known to have
existed during the Principate. The main sources for these communities are
epigraphic monuments and several chapters from the third book of Pliny the
Elder’s Naturalis Historia. This text preserved the lists of peregrine
communities and, since the lists originate from official documents (formulae
provinciarum) from the early first century, they are deemed reliable. The
inscriptions attest that the majority of peregrine communities Pliny cited
in his lists existed late into the second, and in some cases even in the
third century. Apart from these, information about the tribes preserved in
other Classical authors was used (Appian, Cassius Dio, Strabo, Ptolemy,
Velleius Paterculus etc.). This study aims to offer a comprehensive overview
of the administrative solutions in the province, Roman policies towards the
indigenous population, its integration into the Roman state, and the process
of Romanization. The goal is to temporally and spatially establish all the
peregrine administrative units in the provinces of Dalmatia and Pannonia
(Upper and Lower), the existence of which in the first and second century
A.D. is well attested. Special attention is dedicated to questions of
continuity, transformation, and urbanization of these tribal communities. By
an analysis of the epigraphic material it was determined that the birth of
towns within tribal territories frequently did not result in an inevitable
abolition of peregrine communities but that the civitates continued to exist
separately, most likely diminished. New epigraphic material, particularly
the material in reference to the province of Pannonia, opens new avenues for
research and requires a re-examination of the subject.- Disertacija je posvećena proučavanju peregrinih zajednica (civitates
peregrinae) na tlu Ilirika, odnosno rimskih provincija Dalmacije i Panonije
koje su nastale njegovom podelom 9. godine. Prilikom uspostavljanja rimskih
provincija, domaće stanovništvo je organizovano u zajednice formirane na
plemenskom principu. Te plemenske zajednice su uglavnom pripadale kategoriji
civitates stipendiariae, odnosno tributariae, a naziv peregrinae odnosi se
na pravni status njihove populacije, koja je većinski bila u statusu
peregrina (u pravnom pogledu, stranci u Rimskoj državi). Na prostoru
provincija koje su obuhvaćene radom zabeleženo je postojanje oko pedeset
peregrinih zajednica u periodu Principata. Glavni izvori za njihovo
poznavanje su epigrafski spomenici i više poglavlja ΙΙΙ knjige dela
Naturalis historia Plinija Starijeg. Pored toga, upotrebljeni su i podaci o
plemenima, sačuvani kod drugih antičkih pisaca (Apijan, Kasije Dion,
Strabon, Ptolemej, Velej Paterkul i dr.). U delu Naturalis historia sačuvani
su spiskovi peregrinih zajednica koji potiču iz zvaničnih dokumenata
(formulae provinciarum) s početka Ι veka, zbog čega se smatraju pouzdanim.
Natpisi svedoče o tome da je većina peregrinih zajednica koje Plinije beleži
u svojim spiskovima postojala još kasno u ΙΙ, a u nekim slučajevima i u III
veku. Rad bi trebalo da pruži zaokruženu sliku o administrativnim rešenjima
u provinciji, rimskoj politici prema domaćem stanovništvu, njegovoj
integraciji u Rimsku državu i o procesu romanizacije. Cilj je da se
prostorno i vremenski odrede sve peregrine administrativne jedinice na
prostoru provincija Dalmacije i Panonije (Gornje i Donje), o čijem
postojanju u periodu Ι‒ΙΙΙ veka imamo svedočanstva. Posebna pažnja posvećena
je pitanjima kontinuiteta, transformacije i urbanizacije plemenskih
zajednica. Analizom epigrafskog materijala utvrđeno je da nastanak gradova
na plemenskim teritorijama vrlo često nije morao rezultirati ukidanjem
peregrinih zajednica, već da su civitates paralelno nastavile da postoje,
verovatno umanjenih razmera. Novi epigrafski materijal, naročito onaj koji
se tiče provincije Panonije, otvara prostor za nova istraživanja, i zahteva
da se tema preispita.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Na prostoru istočnojadranske obale postoji razmjerno gusta mreža
rimskih (indiciranih) amfiteatra, koja svjedoči o civilizacijskoj
razini pojedinih rimskih gradova. Međutim, razmjerno malen broj
tih ...rimskih građevina arheološki je istražen; među njima je još
manji broj sačuvanih građevina koje baštine natpisnu građu što
se neposredno odnosi na rimske amfiteatre.* Stoga će u radu biti
zastupljeni samo oni epigrafski spomenici koji su u svojoj dubokoj
prošlosti izvještavali o javnoj građevinskoj djelatnosti na primjeru
rimskih amfiteatara istočnojadranskog prostora (inscriptiones
publicae). Taj je epigrafski fond tematski i topografski klasificiran
prema pripadajućim arheološkim lokalitetima. Ista je građa od
iznimnog značenja i za vremensku atribuciju nekih amfiteatara na
području istočnojadranske obale. U radu pak nećemo razmatrati
indicirane amfiteatre poput onih u rimskim kolonijama Iader i
Aequum, odnosno u legijskom logoru Tilurium, budući da zbog
njihove neistraženosti ne postoji čvrsta osnova za podrobniju dataciju gradnje.** Prema dostupnim nam podacima, zasad na
području pulskog amfiteatra nije pronađena natpisna građa iz
vremena rimskog vladanja koja bi svjedočila o graditeljskom
aspektu te građevine.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
