Geodetske načrte izdelujemo v državnem koordinatnem sistemu. Ker je zemljiškokatastrski prikaz za večino države izdelan iz katastrskih načrtov grafične izmere, je treba pri izdelovanju geodetskega ...načrta s to vsebino izrez zemljiškokatastrskega prikaza prilagoditi, da je zemljiškokatastrska vsebina v državnem koordinatnem sistemu. Podlaga za prilagoditev so katastrski načrti, zbirka listin, zemljiškokatastrske točke, izmera mejnih točk, ortofoto, kontrola podatkov in ustrezen model transformacije. V kakovostno izdelanem geodetskem načrtu z zemljiškokatastrskim prikazom je prikaz usklajen s topografsko vsebino, zadnjimi vpisanimi podatki zemljiškega katastra in podatki iz zbirke listin. Po sedanjih pravilih stroke je vsaka prilagoditev izreza zemljiškokatastrskega prikaza enkratni neponovljiv izdelek, saj se informacije o podlagi za prilagoditev praviloma ne hranijo. Obstaja velika verjetnost, da neodvisno izdelana geodetska načrta istega območja nimata skladnega zemljiškokatastrskega prikaza. Izreze zemljiškokatastrskega prikaza, ki so bili prilagojeni pri izdelavi geodetskih načrtov, bi bilo smiselno uporabiti kot enega od virov za položajno izboljšanje zemljiškokatastrskega prikaza ; Surveying plans are made in the national coordinate system. Land cadastral representation is based on cadastral plans of graphical measurements for the most of the country. Therefore, when a land survey plan with the land cadastre content is made, it is necessary to adjust the cutting area of the surveying plan to the national coordinate system in order to archive optimal adjustment of the land cadastral content inside national coordinate system. The foundation for the adjustment are cadastral plans, a collection of documents, land cadastre points, boundary points of measurement, orthophotos, data controls and the corresponding model of transformation. A high quality constructed land survey plan with land cadastral content is also harmonized with the topographical contents. Furthermore, the land survey plan contains the most recent recorded data of the land cadastre and data from the document collection. Applicable professional standards in the surveying branch require that every adjustment of the cutting area in the surveying plan be unique, because storing the information that serves as the basis for adjustments is not typically done. There is a strong likelihood that two land survey plans of the same area do not have a coherent land cadastre representation.
Za zagotovitev učinkovitega poslovanja bolnišnice se je smiselno usmeriti na tista področja, kjer lahko s spremembami pričakujemo največje učinke na poslovanje. Ker predstavljajo stroški dela več kot ...polovico vseh stroškov bolnišnice, je smiselno, da uvedemo sistem evidentiranja efektivnega dela. Na ta način stroški dela ne bodo odražali časa, ki ga posameznik preživi na delovnem mestu v bolnišnici, ampak dejansko delo. Uvedba takšnega sistema poteka v dveh korakih. V prvem koraku moramo ugotoviti oziroma določiti nabor nalog, ki jih opravljajo zaposleni v bolnišnici, v drugem koraku izračunati letno obveznost zaposlenih, nato pa oblikovati je potrebno normative, ki vsebujejo informacije o tem, koliko časa potrebujemo za izvedbo posameznih nalog ob upoštevanju intenzivnosti umskega dela. Dejstvo, da je delo v bolnišnicah pretežno umsko, močno otežuje opredelitev sistema evidentiranja efektivnega dela. Izvajalci osnovnega poslanstva vsake bolnišnice so namreč v večini raznolika in visoko izobražena delovna sila, ki jo imenujemo umski delavci. Zato je nujno, da sistem sloni na normativih, ki upoštevajo značilnosti umskega dela. Pri oblikovanju sistema evidentiranja efektivnega dela v bolnišnici, ki ga predstavljamo v prispevku, izhajamo iz znane metodologije merjenja umskega dela, ki jo prikazujemo na primeru zdravljenja zunajbolnišnične pljučnice.
In order to ensure efficient business operations at a hospital, it is sensible to focus on areas where the effects of changes can be the most visible. Since the cost of labour accounts for more than half of the total hospital costs, introducing a system of quantifying and monitoring knowledge work seems reasonable. Under this system, the costs of labour would not reflect time spent at the workplace, but would become the reflection of actual work. Two steps are necessary for the introduction of such a system. For the first step, it is necessary to establish or determine a set of tasks that compose an employee's job at a hospital, while the second step comprises of calculating the same employee's annual work obligation. Standards for human resources must be established that would contain both information on the time necessary to perform a specific task and the corresponding intensity of knowledge work necessary for each task. Defining a system for quantifying and monitoring such work is made more difficult by the very fact that knowledge work is predominant in a hospital. The providers of the basic mission in any hospital are largely a diverse and highly educated workforce we refer to as knowledge workers. Therefore it is necessary that this system depends on standards of human resources that reflect the characteristics of knowledge work. The design of the system for quantifying and monitoring the effectiveness of work in a hospital setting, presented in this article, was derived from a known framework for quantification of knowledge work. We presented our methodology on a case of treating community-acquired pneumonia.
Rezultat arheoloških istraživanja obično su
velike količine tekstualne, fotografske i nacrtne
građe, koja sve donedavno nije imala
digitalni oblik, a sadrži ključne podatke o
položaju nalazišta i ...utvrđenim arheološkim
tvorevinama te pokretnim arheološkim
nalazima. Kako je riječ o građi visoko podložnoj
degradaciji i propadanju, osiguranje
zaštite arheološke terenske dokumentacije
temeljni je zadatak svake ustanove nadležne
za njezinu pohranu i arhiviranje. Dugoročno
osiguranje takvih ciljeva pružaju postupci
digitalizacije koji daju jamstvo da će arheološka
terenska dokumentacija, kao značajni
segment arheološke baštine, biti dugotrajno očuvana i dostupna. Istodobno omogućuju
olakšan pristup digitaliziranom sadržaju,
njegovo povezivanje s drugim vrstama digitalnih
podataka i različite načine upotrebe u
skladu s trenutnim mogućnostima te budućim
razvojem znanosti i tehnologije.
S druge strane, pohrana značajnog dijela
takvog materijala nije predviđena u sklopu
standardnih muzejskih fondova i digitalnih
arhiva, što predstavlja izrazitu prepreku
njezinu dugoročnom očuvanju i dostupnosti
stručnoj te znanstvenoj obradi. Stoga je
namjena predloženog postupka oblikovati
jasan model digitalizacije građe prikupljene
terenskim istraživanjima i organizirati je u
smislenu bazu podataka, odnosno digitalni
arhiv oblikovan u skladu sa suvremenim razumijevanjem
i arheološkog i digitalnog podatka.
U radu se izlažu spoznaje i razmišljanja koja su u svezi s praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem učenika u nastavi.
Ističe se da nije dovoljno pratiti i ocjenjivati samo usvajanje znanja, ...vještina i navika već je potrebno kontrlirati i razvoj stavova, mogućnosti rasuđivanja, ličnog i društvenog prilagođavanja, razvoja interesa, subjektivnih i objektivnih mogućnosti razvoja učenika kao mnogostrano razvijene humane i sretne ličnosti.
Vrednovanje učenika u nastavi je složen i kompleksan postupak i jedina mogućnost da učitelj sebi pomogne je da u okviru svog nastavnog predmeta ostvari djelotvoran sustav evidentiranja, praćenja i provjeravanja učenika. Pritom taj sustav praćenja mora biti kompaktibilan s općom školskim sustavom.
U radu se opisuju primjeri sudskog uređenja međe i problemi koji se pojavljuju prilikom provedbe istih. U praksi se smatra da postupak sudskog uređenja međe u nekim slučajevima nema nikakvu ...samostalnu težinu prilikom evidentiranja međa u katastarskim operatima, katastarskim planovima i zemljišnim knjigama. Naime, bez potrebne dokumentacije koja se temelji na Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, novu – sudski uređenu među nije moguće evidentirati. Jedan je od takvih primjera pitanje rješenja o sudskom uređenju međe u kojem su udaljenosti uređene međe od međe s katastarskog plana nešto veće. Pritom, iako ''tolerancija pomaka'' nije definirana ni jednim propisom, nadležno tijelo takav postupak tretira kao parcelaciju. Drugi je primjer inzistiranje na obvezi evidentiranja građevine koja je legalno izgrađena, ali nije evidentirana na katastarskoj čestici kojoj se međa određuje sudskim putem. Često građevina u tom trenutku nema uvjete za upis pa bi trebalo biti dovoljno samo ju iskazati u Geodetskom elaboratu evidentiranja međa uređenih u posebnome postupku. Cilj je ovoga rada skrenuti pozornost na neusklađenost postupaka i očito različite kriterije sudbenih i državnih tijela nadležnih za evidentiranje međa u katastru. Također se pokazuje potreba da se zakonska rješenja ujednače, odnosno da se sporne odredbe izmijene ili pojasne. U suprotnom postavlja se pitanje smisla postojanja institucije sudskog uređenja međe, odnosno autonomnosti suda, ali i uloge geodetske struke u navedenom postupku.