Ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena stvaranjem adaptabilnih sorti bez opterećenja selekcije dodatnim troškovima od velikog je značaja, osobito jer suša sve više ograničava ...proizvodnju soje u Europi. Za procjenu funkcionalnosti fotosintetskog aparata u suši, fluorescencija klorofila a (Chl a) mjerena je na 16 elitnih linija soje u suši i uvjetima dovoljne opskrbe vodom u V2 (drugi nodij), R1 (početak cvatnje), R4 (puni razvoj mahuna), R5 (začetak formiranja sjemena) i R6 (puni razvoj sjemena) fazama. Razvojna faza bila je značajan izvor varijacija za sve parametre, a PItotal parametar je odabran kao najosjetljiviji u otkrivanju prosječnog učinka suše. Genotipovi G5, G9 i G10 imali su superiorno funkcioniranje fotosintetskog aparata u suši, a G12 i G16 najmanje funkcionalan fotosintetski aparat u suši. Utvrđeno je da je učinak suše najrelevantniji u R1, R4 i R6 fazama razvoja. Fotosintetski aparat G14 genotipa bio je najmanje osjetljiv na sušu u R1 i R4 fazama razvoja, dok je kod G9 bio najmanje osjetljiv u R6. G7 je imao najmanje funkcionalan fotosintetski aparat u uvjetima suše u R1, G4 i G6 su imali najmanje funkcionalan fotosintetski aparata u uvjetima suše u R4, a G8 u R6.
Uporaba PItotal u oplemenjivanju na tolerantnost prema abiotskom stresu pokazala se korisnom, posebice za isključenje materijala s najlošijim funkcioniranjem fotosintetskog aparata, što povećava učinkovitost selekcijskog procesa kada je potrebno procijeniti veliki broj genotipova. Međutim, genotipove sa superiornim funkcioniranjem fotosintetskog aparata potrebno je dodatno ispitati kako bi se potvrdila njihova tolerantnost i uporabna vrijednost u uvjetima suše.
Andragogija je prilično mlada znanost koja se razvijala u okvirima pedagogije. Iako ima vrlo dugu i bogatu andragošku praksu kao teorija, sustavno se počela razvijati tek u 19. st. Druga polovina 20. ...st. smatra se periodom njenog najplodnijeg i najintenzivnijeg razvitka u kojem andragogija postaje relativno samostalna znanstvena disciplina. Spominje se ime Malcolma Knowlesa koji je svojim člankom „ Andragogija, ne pedagogija“ utemeljio pojam andragogije u zemljama engleskog govornog područja. Rad započinje s podatcima o povijesnom razvoju obrazovanja odraslih u tri glavne faze razvoja - fazi integralnog jedinstva andragogije s pedagogijom i sociologijom koja traje od 4. do 19. stoljeća, fazi deskriptivno-deduktivne andragogije od druge polovice 19. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća i fazi relativne samostalnosti andragogije kao znanosti koja se događa između dvaju svjetskih ratova i u poslijeratnom razdoblju. Slijedi povijesni razvoj obrazovanja odraslih u Hrvatskoj od početka 20. stoljeća do razdoblja nakon rušenja Berlinskog zida. Rad završava predviđanjem za budućnost andragogije.
U radu se postavlja koncept regionalne konkurentnosti unutar teorija o
regionalnom gospodarskom rastu i fazama gospodarskog razvoja. Istražuju se
izvori regionalne konkurentnosti obuhvaćajući analizu ...koja se temelji na
određenom stupnju ekonomskog razvoja koji su narodi unutar pojedinih regija
postigli. Da bi se to postiglo provodi se empirijska analiza podataka koji proizlaze
iz Indeksa svjetske konkurentnosti regija i identificira se regionalna konkurentnost
kao dualni koncept koji objašnjava relativne razlike u stopama gospodarskog
razvoja diljem regija, kao i razumijevanje budućih putanja ekonomskog rasta
regija koje su na sličnom stupnju ekonomskog razvoja. Kao i kod endogenog rasta
i teorije razvoja, i u ovom radu prezentirani pojam regionalne konkurentnosti
stavlja znanje, inovacije i poduzetništvo na čelo konceptualizacija regionalne
ekonomske diferencijacije.
