Waldenfelsovo fenomenološko razumijevanje moderne zasnovano je na razumijevanju stranog kao bitnog određenja moderne. Strano (das Fremde) je ovdje odrednica mišljenja koja se eksplicira u kulturnim i ...društvenim odnosima te ga stoga treba interpretirati upravo u njegovom fenomenalnom realitetu. Kultura i politika u tom značenju više su od pukog imena za skupni naziv značenja i opravdanja djelovanja. One postaju izraz smisaonog konteksta u kojem se iščitava odnos spram stranog kao referentnog mjesta za razumijevanje samog značenja moderne, njene unutarnje diferenciranosti, tokova koji je određuju i karakteristika koje se uspostavljaju u individualnim odrednicama što obilježavaju njenu povijest. Strano se, u cjelini svojega određenja, zasniva iz tjelesnosti kao realiteta njegovog postojanja. U cjelini uzevši, moderna se, smatra Waldenfels, razumijeva u njenoj postranjenosti (die Verfremdheit), u njenom odnošenju spram stranog koje na koncu rezultira i postranjenjem moderne u cijelosti. Ona kao takva nije zastranila, nego po-stranila, i sama se priklonila stranosti kao vlastitom identitetu, u kojem je čvrsto uspostavljen i filozofijski diskurs na kojem se taj identitet brani. Odnos spram tjelesnosti, koji se postulira u modernoj teoriji, u tom smislu je konzekvenca odnosa spram stranog. Zato se problem transformacije filozofije ne nalazi u novom razumijevanju umstvenosti, nego u diskursu nove racionalnosti, fenomenološkom mišljenju partikulariteta okrenutom kritici obuhvatnosti metafizike subjektiviteta i bilo kojeg oblika umstvenih pretpostavki realiteta. Waldenfelsova interpretacija moderne proistječe iz cjelovitog uvida u kontinuitet mišljenja koje je određuje i iskazuje se kroz njegovo sažimanje u ključnim problemima koji određuju njene tokove. U tom smislu fenomenološki diskurs njegove filozofije dobiva svojevrsno značenje ishodišta filozofijskog mišljenja na prijelazu stoljeća.
Heideggerova rana istraživanja poslanica sv. Pavla pružaju mogućnost razvijanja jedne fenomenologije religije koja s onu stranu svakog opredmećujućeg i psihologizirajućega odnosa sam fenomen religije ...promatra s obzirom na tijek njezina »izvršenja« u faktičnom «vjerničkom tubitku«. Vraćanje sv. Pavlu ima stoga karakter otkrivanja strukture »prakršćanske religioznosti«, u kojoj se zrcali čovjekova ontološka »zabrinutost« (Bekümmerung) za vlastiti tubitak koja izvire iz neposjedovanja sigurnoga znanja o spasenju i nadolasku Spasitelja (παραυσια). U tom se smislu fenomenologija prakršćanske religioznosti pretvara u analitiku vjerničkoga tubitka i time istodobno postaje pripravom one egzistencijalne analitike tubitka koja se konačno uoblikuje u Heideggerovu Bitku i vremenu.
Prekršajni zakon Podhraški, Franjo; Kancir, Krešo
Policija i sigurnost,
06/2009, Letnik:
18, Številka:
1
Book Review
Odprti dostop
Od samog osamostaljenja Republike Hrvatske otpočela je reforma kaznenog zakonodavstva. Međutim, te promjene su se uglavnom odnosile na Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku, dok je Zakon o ...prekršajima prolazio nezapaženo kroz manje kozmetičke promjene. Značajniju reformu prekršajno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj zabilježilo je 2002. godine stupanjem na snagu Zakona o prekršajima (objavljenog u NN 88/02., 122/02., 187/03., 105/04. i 127/04.). Primjena tog Zakona trajala je nešto više od pet godina iako je već u prvim godinama njegove primjene bilo očito da uz dobra rješenja koja je donio kao značajan čimbenik u reformi prekršajnog prava u RH ima i stanoviti broj praznina, nedorečenosti, koncepcijskih i normativno neprihvatljivih rješenja. S obzirom na navedeno Ravnateljstvo policije je na teren uputilo niz raspisa, obrazaca i uputa za njihovu primjenu, čime se koliko-toliko osigurala ujednačena primjena tog Zakona u svim policijskim upravama, ali time nisu prevladani ranije navedeni nedostaci. Poradi toga, inicirane su njegove izmjene i dopune koje su po svom opsegu nametnule potrebu donošenje novog Zakona. S obzirom na to da se po svom opsegu i sadržaju Prekršajni zakon značajnije razlikuje od Zakona o prekršajima i daje ostavljen veoma kratak rok do njegovog stupanja na snagu, te da se u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu moraju donijeti podzakonski provedbeni propisi, potrebno je odmah početi s poduzimanjem potrebnih aktivnosti kako bi se s primjenom tog Zakona započelo u zakonom predviđenom roku.
