Deviations from the normal course of fermentation have been a major problem in wine production. It is important to know the factors affecting the fermentation in order to avoid sluggish or stuck ...fermentation and prevent economic losses. Numerous studies have shown that deviations from the normal course of fermentation can have multiple causes. This paper gives a brief overview of the most important factors affecting the wine fermentation, that can be further grouped into three categories, namely - the absence or lack of nutrients, the presence of compounds that inhibit the alcoholic fermentation and the impact of oenological practices. In addition to individual effects of certain factors, the fermentation speed can decrease because of the synergistic action of various factors, which makes fermentation problems even more complex.
Tehnologija siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom je stara 50-ak godina. U Hrvatskoj se počela intenzivnije primjenjivati 90-ih godina prošlog stoljeća. Razvijena je mehanizacija ...koja ovu tehnologiju čini prihvatljivom, posebno za male i srednje proizvođače mlijeka i mesa. Cilj ovog stručnog rada je prikazati dosadašnje spoznaje u primjeni tehnologije siliranja krme u bale ovijene plastičnom folijom od košnje usjeva za siliranje do korištenja fermentirane krme u hranidbi. Ova tehnologija siliranja nadopunjuje ranije razvijene tehnologije siliranja jer je moguće silirati manje količine krme bez izgradnje silosa koje se mogu, u slučaju viška, ponuditi na tržištu. Brzo postizanje i održavanje anaerobnih uvjeta u silosu, kao osnovni preduvjet siliranja, je kritičan čimbenik i kod siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom. Krma se prije baliranja mora provenuti na veći sadržaj ST (više od 40 %) i sjeckati na veću duljinu, pa je, radi veće količine kisika, u balama teže stvoriti anaerobne uvjete. Samo bale visokog sadržaja ST mogu zadržati svoj oblik, skladištiti se jedna na drugu bez oštećenja plastične folije. Kao rezultat, manje kiselina nastaje fermentacijom i viša je završna pH vrijednost sjenaže, moguća su izražajnija kvarenja krme tijekom skladištenja (veća opasnost od rasta i razvoja klostridija), a sjenaža je aerobno nestabilna. S tim u vezi, na kvalitetu fermentacije u bali i kvalitetu sjenaže se može utjecati čvrstim sabijanjem biljne mase u bubnju preše, ovijanjem balirane biljne mase kvalitetnijim polietilenskim folijama, većim brojem slojeva plastične folije (6-8 umjesto uobičajena 4-6) te zaštiti bala od oštećenja plastične folije tijekom skladištenja na prikladnim mjestima.
The technology of forage ensiling into bales wrapped in plastic film is about 50 years old. It began to be applied more intensively in Croatia in the 1990s. Mechanization has been developed that makes this technology acceptable, especially for small and medium-sized dairy and meat producers. The aim of this paper is to present the current knowledge in the application of feed ensiling technology in bales wrapped in plastic film from mowing crops for ensiling to the use of fermented feed in feeding. This ensiling technology complements previously developed ensiling technologies because it is possible to ensile smaller amounts of forage without building silos that can, in case of surplus, be offered on the market. Rapid achievement and maintenance of anaerobic conditions in the silo, as a basic prerequisite for ensiling, is a critical factor in ensiling forage into bales wrapped in plastic as well. Before baling, the forage is to be wilted to a higher dry matter (DM) content (more than 40%) and chopped to a greater length, so, due to the higher amount of oxygen, it is more difficult to create anaerobic conditions in the bales. Only bales of high DM content can keep their shape, stored on top of each other without damaging the plastic foil. As a result, less acid is formed by fermentation and the final pH of the haylage is higher, more pronounced spoilage of feed during storage is possible (higher risk of growth and development of clostridia), and haylage is aerobically unstable. In this regard, the quality of forage fermentation in the bale thus the quality of haylage can be affected by firm bale compaction, wrapping the bales with higher quality polyethylene films, more layers of plastic foil (6-8 instead of the usual 4-6) and bale protection from damage to the plastic film during storage in suitable places.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učinke primjene različitih sojeva kvasaca Saccharomyces cerevisiae i Lachancea thermotolerans na osnovni kemijski sastav, koncentracije pojedinačnih organskih ...kiselina, fenolnih spojeva i glicerola u vinu. U istraživanju provedenom 2018. godine, grožđe sorte ´Frankovka´ korišteno je za fermentacije s komercijalnim sojevima kvasca Saccharomyces cerevisiae (Uvaferm BDX™ i Ionys WF™) i sekvencijalnu inokulaciju s Lachancea thermotolerans (Laktia™) u ulozi startera, te Uvaferm BDX™ kvasca, čija je uloga bila provesti fermentaciju do kraja. Rezultati potvrđuju utjecaj kvasca Uvaferm BDX™ na pojačanu ekstrakciju antocijana i tanina, te utjecaj kvasca Ionys™ na povećanu sintezu glicerola u vinu. Iako je došlo do zastoja u fermentaciji, potvrđen je učinak sekvencijalne inokulacije na povećanje ukupne kiselosti te boju i strukturu vina temeljem više koncentracije ukupnih fenola što potencijalno može opravdati njenu primjenu u ekstremno toplim godinama ili toplim klimatima.
U posljednje vrijeme proizvodnja biorazgradivih polimera privlači veliku pažnju kao alternativa plastici. Polimer mliječne kiseline pri tom naviše obećava, a može se primijeniti u različite svrhe, od ...pakiranja hrane do proizvodnje farmaceutskih proizvoda. Novija istraživanja pokazuju da D-mliječna kiselina ima ključnu ulogu u proizvodnji polimera mliječne kiseline otpornog na toplinu. Istovremeno, za smanjenje troškova proizvodnje treba koristiti obnovljive izvore. Svrha je ovog revijalnog prikaza sažeti trenutno stanje u proizvodnji D-mliječne kiseline pomoću fermentacije, s naglaskom na iskorištenje otpada i nusproizvoda. Također je dan prikaz modela protočnog razdvajanja. Osim toga, opisani su rezultati obrade kisele sirutke, pulpe sjemenki kave i hidrolizata rižinih ljuski kao alternativnih sirovina za proizvodnju D-mliječne kiseline.
Proizvodnja pjenušavih vina zauzima sve veći udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji vina. Tijekom posljednjeg desetljeća i Republika Hrvatska bilježi značajan porast proizvodnje i potrošnje pjenušavih ...vina. Sekundarna fermentacija i dozrijevanje na talogu kvasaca ključne su faze tradicionalne metode proizvodnje koje utječu na aromatski profil pjenušavih vina. U istraživanju na bijelom pjenušavom vinu proizvedenom od sorata 'Manzoni' i 'Pinot crni', korištena su tri različita komercijalno dostupna Saccharomyces sp. kvasca u pokretanju sekundarne fermentacije kako bi se analizirale potencijalne razlike u osnovnom sastavu te aromatskom profilu pjenušavih vina. Rezultati analiza dobivenih primjenom plinske kromatografije (GC-MS) jasno izdvajaju aromatske spojeve koji su značajno utjecali na razlike u aromatskim profilima proizvedenih pjenušavih vina.
Proizvodnja bioetanola iz kukuruznih oklasaka Ivančić Šantek, Mirela; Zvonar, Ines; Beluhan, Sunčica ...
Kemija u industriji,
7/2018, Letnik:
67, Številka:
7-8
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Bioetanol je proizveden procesom istodobne saharifikacije i fermentacije (eng. Simultaneous saccharification and fermentation, SSF) s kvascem Saccharomyces cerevisiae na enzimskom hidrolizatu ...predobrađenih kukuruznih oklasaka. Istraživan je učinak trajanja predhidrolize kukuruznih oklasaka na učinkovitost procesa proizvodnje bioetanola te je uspoređen s konvencionalnim procesom SSF. Dvije smjese komercijalno dostupnih enzima rabljene su za hidrolizu sirovine; prva je sadržavala Celluclast 1.5L (Sigma) i β-glukozidazu (Carl Roth), a druga smjesa Celluclast 1.5L (Sigma) i Viscozyme L (Sigma).
Dva dana predhidrolize imala su pozitivan učinak na prinos bioetanola, dok je dulje trajanje predhidrolize smanjilo prinos bioetanola. Najveća koncentracija etanola od 41,24 g dm–3 postignuta je u procesu SSF uz dva dana predhidrolize koja je iznosila 63,15 % teoretskog iskorištenja izračunatog na neobrađeni kukuruzni oklasak. Najveća ukupna produktivnost procesa od 0,36 g dm–3 h–1 postignuta je konvencionalnim SSF-om uz enzimsku smjesu koja je sadržavala Celluclast 1.5L (Sigma) i Viscozyme L (Sigma). Koncentracija etanola iznosila je 36,6 g dm–3, što je 56,02 % teoretskog prinosa etanola na neobrađeni kukuruzni oklasak.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
U ovom radu provedena je priprava tekućeg organskog gnojiva tijekom 17 dana kroz dvije serije uzoraka. Za fermentaciju su upotrijebljeni suhi mljeveni korijen koprive i suhi cvjetovi kamilice. Uzorci ...su pripremljeni otapanjem 20 g suhog bilja u 1 l vode i to u dvije serije: otapanjem u tehnološki pripremljenoj demineraliziranoj vodi s pH = 7 i σ = 0,83 μS cm–1 i u vodi odstajaloj 48 h na sobnoj temperaturi s pH = 7,18 i σ = 374 μS cm–1. Tijekom fermentacije provedene u temperaturnom rasponu okoline 4 – 15 °C, ispitivane su promjene pH vrijednosti, ukupne otopljene tvari (otopljenih soli), kao i električne vodljivosti uzoraka. Dobiveni rezultati pokazuju promjenu pH vrijednosti kod fermentacije uzoraka u odstajaloj vodi čije su vrijednosti blizu optimalnim vrijednostima (5,00 – 5,50) potrebnim za primjenu tekućeg organskog gnojiva. Uočava se i oslobađanje veće količine ukupne otopljene tvari u takvim uzorcima, a izmjerene su i više vrijednosti električne vodljivosti.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Utjecaj hladne maceracije na kakvoću vina Grk Jagatić Korenika, Ana-Marija; Batistić, Ivan; Jeromel, Ana
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2017, Letnik:
40, Številka:
5
Paper, Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Hladna maceracija se sve više nameće kao jedan od uobičajenijih tehnoloških postupaka u proizvodnji bijelih vina čime se utječe na kompleksnost arome i punoću okusa vina. Područje uzgoja autohtone ...sorte ´Grk´ (Vitis vinifera L.) usko je vezano uz otok Korčulu pri čemu je najpoznatiji vinogradarski položaj u Lumbardi. Dosadašnja tehnologija proizvodnje bijelih vina na tom području bila je vezana isključivo uz postupak brze prerade ili uz tradicionalnu maceraciju u nekontroliranim uvjetima. Cilj ovoga rada je primjenom kontrolirane hladne maceracije i različitih selekcioniranih sojeva kvasaca definirati osnovna fizikalno-kemijska svojstva, aromatski profil te senzorna svojstva vina Grk. U istraživanju je korišteno grožđe sorte ´Grk´, berbe 2014. godine te komercijalni sojevi kvasaca Lalvin EC 1118 i Lalvin QA23. Neposredno nakon procesa runjenja i muljanja ohlađenoga grožđa, dobiveni masulj maceriran je na temperaturi od 10 °C u trajanju od 6 sati. Nakon procesa taloženja, moštovi su inokulirani selekcioniranim kvascima te je provedena alkoholna fermentacija u kontroliranim uvjetima. U dobivenim vinima je provedena osnovna fizikalno-kemijska analiza prema metodama OIV-a, analiza aromatskih spojeva uz pomoć plinske kromatografije te senzorno ocjenjivanje.
Povećanje emisije stakleničkih plinova, energetska ovisnost i nestabilnost isporuke energenata posljedica su ubrzane potrošnje fosilnih goriva zbog ubrzanog rasta svjetske populacije i ...industrijalizacije. Bioetanol je postao atraktivno zamjensko biogorivo jer se proizvodi iz obnovljivih sirovina i ekološki je prihvatljiv. Upotrebljava se kao pogonsko gorivo i to kao hidrirani (96 %) ili bezvodni (u mješavinama s benzinom). Bioetanol se proizvodi fermentacijom s kvascem S. cerevisiae ili nekim drugim mikroorganizmom iz ugljikohidrata kao što su jednostavni šećeri, škrob i celuloza. Nakon fermentacije, bioetanol se izdvaja i pročišćava destilacijom i dehidracijom. Sastav je propisan specifikacijama za primjenu u motornim gorivima. Uobičajeni usjevi, kao što su kukuruz, šećerna repa i trska, zasad su osnovne sirovine za proizvodnju bioetanola. Međutim, proizvodnja bioetanola iz ovih sirovina ne može zadovoljiti globalne potrebe za bioetanolom, zbog njihove primarne uloge u prehrani ljudi i životinja. Lignoceluloza je pogodna sirovina za proizvodnju bioetanola jer je široko rasprostranjena, obnovljiva i ne upotrebljava se u prehrani. Proizvodnja bioetanola iz lignoceluloznih sirovina je složen proces, koji se u mnogim aspektima razlikuje od proizvodnje iz šećernih ili škrobnih sirovina.
U ovom radu prikazane su dosadašnje i nove tehnologije u proizvodnji bioetanola uključujući primjenu različitih sirovina, postupaka proizvodnje i radnih mikroorganizama. Nadalje, navedene su mogućnosti integracije osnovnih koraka u bioprocesima proizvodnje s ciljem povećanja produktivnosti i smanjenja troškova proizvodnje.
Tretiranje hrane ultrazvukom je relativno novi način procesiranja hrane, a razvijen je u posljednja dva desetljeća. Koristi se, između ostalog, prilikom fermentacije mlijeka, za smanjenje broja ...štetnih mikroorganizama, ali i za stimulaciju rasta probiotičkih bakterija u mlijeku, a naročito bifidobakterija. Najčešće korištene probiotičke kulture pri proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda jesu upravo bifidobakterije. Glavni problem njihove upotrebe je što mlijeko nije prirodna sredina za njihov rast i preživljavanje stoga je njihovo korištenje u fermentaciji mlijeka ograničeno. Pokazalo se da primjena ultrazvuka visokog intenziteta može skratiti trajanje fermentacije kod mlijeka fermentiranog s B. infantis, B. brevi i B. animalis subsp. lactis. Isto tako, pokazalo se da je mehanizam stimulacije rasta bifidobakterija ultrazvučnim tretiranjem povezan s kinetikom ugljikohidrata i organskih kiselina tijekom fermentacije. Cilj ovoga rada je prikazati kako upotrebom ultrazvuka visokog intenziteta dolazi do stimulacije
rasta bifidobakterija u mlijeku, a samim time do ubrzanja procesa fermentacije.
PDF
