Prezime je simbioza riječi i povijesnog čina. Vremenska distancija od stvaranja prezimena do današnjeg trenutka nerijetko “briše” iz obiteljskog pamćenja činjenicu na temelju koje je prezime nastalo, ...a izopakama prezimenskih oblika prezimena katkad postaju etimološki neprozirna. Tim načinom gubi se etimološka i tvorbena jasnoća u izopačenom prezimenskom obliku. Za otkrivanje “zaboravljene” etiološke činjenice vrijedne podatke mogu donijeti genealoška istraživanja. U ovom se radu, na temelju nekoliko dubrovačkih primjera, ukazuje na korist koju genealogije mogu pružiti za ispravno tumačenje nastanka pojedinih prezimena.
Članak analizira odnos pisara i kantora kroz moguće primjene srednjovjekovnoga rukopisa s glazbenom notacijom u izvedbenoj praksi. Predmet ovoga razmatranja su dva dalmatinska fragmenta (iz Raba i ...Trogira) pisana beneventanskom notacijom, koji sadrže dijelove ili cjelovit napjev genealogije po Luki.
U radu se najprije razmatra značaj Nietzscheovih ideja za genezu i razvoj književnoteorijskih koncepcija Harolda Blooma, pri čemu je najveća pažnja posvećena revizionističkim temeljima ideje »straha ...od utjecaja«, kao i Bloomovoj polemici s onim suvremenim teorijskim orijentacijama koje je objedinio pežorativnom oznakom »škola resantimana«. Potom se pojedini elementi Bloomove poetike sučeljavaju s ničeanskim naslijeđem prisutnim kod dvojice filozofa, Michela Foucaulta i Richarda Rortyja, da bi se ukazivanjem na sličnosti i razlike – ali i na stavove koje su o naznačenim pitanjima zauzeli autori poput Gillesa Deleuza i Paula de Mana – potvrdilo kako Nietzscheovo djelo, pored ostalog i zahvaljujući mogućnostima različite interpretacije, posjeduje ona svojstva koja Bloom naziva »kanonskima «.
Kombinacija metode “reprezentativne kapi”, koja omogućava da neka informacija - sama za sebe nebitna - uz pomoć “atomizacije” kroz genealošku metodu bude stavljena u kontekst, može dovesti do bitnih ...zaključaka koje nikada ne bismo mogli neposredno izvući iz sačuvanoga vrela. U ovome radu na temelju nekoliko dubrovačkih primjera pokušava se prikazati korist tih dviju metoda u povijesnoj demografiji, disciplini koja, baveći se “predstatističkim” razdobljem, nema na raspolaganju izdašna vrela pa je nužan veliki istraživački napor kako bi se iz minimuma sačuvanih informacija mogli razumjeti demografski procesi u prošlosti.
Na sliki Specimen genealogico-progonologicum ad illustrandam Augustam Habsburgo-Lotharingicam Prosapiam Rudolphi Coronini S. R. I. comitis de Cronberg. Avtor knjige je grof Rudolf Coronini Cronberg, ...natisnjena je bila na Dunaju pri tiskarju Trattnerju. Knjiga Specimen genealogico-progonologicum politika, zgodovinarja in pesnika, grofa Rudolfa Coroninija, velja za prvi poizkus znanstvenega sestavljanja zgodovine goriške grofije.
Na popularnoglazbene supkulturne festivale možemo gledati i kao na oblik turizma, ali pritom moramo uzeti u obzir mogućnost da u domaćinâ mogu buditi i nelagodu. Članak razmatra festivale u Tolminu, ...gdje su se oni pojavili neplanirano, naizgled slučajno, te postali dio turizma. Razmatraju se društveni i prostorni čimbenici koji su bili značajni za njihovu implementaciju i razvoj. Ipak, ključan je bio odaziv mještanâ, koji su festivale prihvatili kao svoje, jer su pomoću njih dosegli predodžbu središnjosti.
Definirane kao genealogije, Faulknerova snopeska trilogija (The Hamlet, The Town, The
Mansion) i Krležina glembajevska trilogija (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda),
zajedno s pripadajućim im ...pripovijetkama, novelama i romanima, dijele mnoštvo
zajedničkih osobina. Jedna od njih je i stereotipija u prikazu ženskoga lika. Eula Varner
Snopes kao posrnula južnjačka ljepotica i, kasnije, kao rehabilitirana južnjačka majka, te
Charlotta Castelli-Glembay kao nietzscheanska žena-mačka i fatalna žena dokaz su
stereotipije u prikazu ženskoga lika kao jedne od dominantnih osobina genealoškoga
ciklusa kao književne (pod)vrste.
