U antropocentričkim se pristupima čovjekovim potrebama i interesima u vegetativnoj prirodi pripisuje moralna vrijednost. Imaju li i druga živa bića interese koje bi čovjek u svom ophođenju s njima ...trebao uzimati u obzir? To se pitanje ovdje obrađuje raspravom o interesima (1), intrinzičkoj vrijednosti (2) i o »moralnim pravima« biljaka (3) kao mogućim nositeljima njihova moralnoga statusa. Analogno osjetilnoj sposobnosti životinja, pokušava se u sposobnosti biljke da uspijeva prepoznati onu sposobnost koja bi mogla utemeljiti njezin moralni status (4).
Mogu li se ljudi u svome djelovanju naspram biljaka ponašati pogrešno ili ispravno i jesu li posljedice toga odnosa etički relevantne, ne samo naočigled ljudskih interesa i potreba nego i biljaka samih, ovisi o moralnom statusu biljaka. Njihovo se moralno zahtijevanje naspram ljudi temelji u njihovu moralnom statusu.
Iako etičko vrednovanje biljne genske tehnologije na temelju koncepta održivoga razvoja uz ekološku obuhvaća i ekonomsku i socijalnu dimenziju, ovdje će se obraditi isključivo sastavnice odnosa prema ...okolišu. Od tih sastavnica rad se pobliže bavi prvenstveno ekološkom stabilnošću agroekoloških sustava, koji su izloženi utjecajima genskom tehnologijom preinačenih kultura, njihovim iznošenjem u prirodu i uzgojem na velikim površinama. Postavlja se pitanje predstavljaju li te biljke novu opasnost za ekološku uravnoteženost (1) i kako se odnose prema načelima održivoga razvoja (2), te glede toga, jesu li etički prihvatljive. Pojave uočene pri iznošenju takvih biljaka u prirodu – kao što su: vertikalni (križanja s drugim biljkama) i horizontalni (prijenos gena na gljive, viruse i bakterije) prijenos gena, utjecaji na štetnike i korove, ali i na korisne organizme, kao i stvaranje njihove otpornosti te povećana uporaba agrokemikalija, što se može negativno odraziti na stabilnost ekoloških sustava – potiču i na osobita etička pitanja, s kojima se vrednovanje biljne genske tehnologije mora suočiti.
Iako je šire zanimanje javnosti za gensku tehnologiju i njezine različite aplikacije razmjerno noviji fenomen, dosad je u svijetu provedeno više od pedeset ambicioznijih — sociologijskih i srodnih — ...istraživanja stavova javnosti prema genskoj tehnologiji. Kako je većina tih istraživanja realizirana u posljednjih desetak godina, »sociologija genske tehnologije« čini se jednim od propulzivnijih područja sociologijskih istraživanja. Usprkos vrijednih nalaza, dosadašnjim istraživanjima svojstvene su i određene poteškoće. Na metodološkoj razini uočljiva je problematična valjanost i pouzdanost korištenih instrumenata, što rezultira interpretativnim nepreciznostima. Na teorijskoj razini izostaje ukorijenjenost u sociologijsku tradiciju te konceptualizacija nacrta istraživanja na razini kakve solidne teorije srednjeg dometa, što pak dovodi do fragmentarnosti nalaza i slabe objašnjenosti razlika u stavovima.
Mada su ovi problemi većim dijelom rješivi, postavlja se načelno pitanje dometa anketnih istraživanja toga tipa. Ona mogu deskribirati, pa i solidno objasniti stavove o genskoj tehnologiji, ali im izmiče sam proces socijalne konstrukcije genske tehnologije. Sociologijsko istraživanje genske tehnologije stoga treba dopuniti komplementarnim pristupima, razvijenima osobito u sklopu socijalnokonstrukcionističke tradicije i simboličkog interakcionizma, koji omogućuju dekonstru¬iranje stavova javnosti o genskoj tehnologiji analizom interesa, akcija, strategija i diskursa različitih aktera u javnim arenama.
Takav istraživački program, koji bi komplementarno koristio i anketna istraživanja i socijalnokonstrukcionistički pristup čini se osobito potrebnim u Hrvatskoj, gdje većina aktera koji u javnim arenama nastoje nametnuti svoju definiciju genske tehnologije kao socijalno dominantnu nije dovoljno osvijestila i definirala ni svoju poziciju, a kamoli pozicije drugih aktera.