Ugljik i silicij su slični elementi jer pripadaju istoj 14. (4B) skupini periodnog sustava, pa se često ne samo u znanstveno-fantastičnim djelima nego i u ozbiljnijoj znanstvenoj literaturi spominje ...mogućnost da bi se izvanzemaljski život mogao temeljiti i na siliciju. U radu su uspoređena fizičko-kemijska svojstva ugljika i silicija kao elementarnih tvari te njihovih spojeva (alkani – silani, ciklički ugljikovodici – ciklosilikati, heterociklički spojevi – alumosilikati). Uvid u njihovu geokemiju pokazao je međuovisnost kruženja ugljika i silicija, a usporedba leda (H2O) i kremena (SiO2) ukazala na sličnost ta dva minerala.
This book draws together the major recent advances in the modeling of karst systems. Based on the dissolution kinetics of limestone, and flow and transport processes in its fractures, it presents a ...hierarchy of cave genetic situations that range from the enlargement of a single fracture to the evolution of cavernous drainage patterns in confined and unconfined karst aquifers. These results are also applied to the evolution of leakage below dam sites in karst. The book offers a wealth of informations that help to understand the development of cave systems. It addresses geologists, hydrologists, geomorphologists, and geographers. It is also of interest to all scientists and engineers who have responsibilities for groundwater exploration and management in karst terrains. A CD including all figures figures from the nook and numerous animations presenting the results is enclosed.
Podbazen Simeulue nalazi se uz sjeverozapadni rub Sumatre, između vanjskoga luka i kopna. Taložna i geokemijska obilježja bazena važne su sedimentološke varijable u prepoznavanju taložnih procesa. Te ...varijable u analiziranome prostoru do sada nisu bile dobro proučene. Stoga su istražene u ovome radu te je napravljena njihova razdioba kako bi se utvrdili taložni facijesi u tome podbazenu. Uzorci su uzeti na različitim dubinama tijekom ekspedicije „Widya Nusantara” 2017. godine, obavljene istraživačkim brodom Baruna Jaya VIII. Analiza trenda veličine zrna pokazala je kako u srednjemu dijelu bazena prevladava mulj, dok je na rubovima, u blizini kopna (otoka Sumatre) istaložen krupniji detritus. Geokemijska analiza načinjena je na svakome pojedinačnom uzorku s ciljem određivanja njegova podrijetla. Rezultati su naknadno analizirani multivarijantnom statistikom koja je odabrana kao najprimjereniji alat za određivanje taložnih facijesa i okoliša. Temeljem takve analize podbazen Simeulue podijeljen je u pet taložnih facijesa sa sličnim svojstvima taložina. Taložni okoliš bio je sličan, niskoenergijski do srednjoenergijski.
Prispevek obravnava kronologijo mlajšega pleistocena (MIS5-3, ”izotopske stopnje” 5-3) v Sloveniji na podlagi paleolit-skih jamskih najdišč. Glavni poudarek članka je na metodolo-giji in ...terenskih tehnikah. V prvem delu je podan kritičen pregledstanja do leta 1990, ko je avtor prevzel vodenje paleolitskihraziskav. V drugem delu so predstavljeni nova kronologija inustrezni stratotipi najdišča Divje babe I. Najbolje je predstav-ljen stratotip MIS 3. S pomočjo kronometrije in klimatokro-nologije je najdišče primerjal tudi z drugimi stratotipi virmskepoledenitve
Geokemijski okoliš može utjecati na zdravlje ljudi izazivajući kronične zdravstvene probleme vezane za dugotrajnu izloženost malim dozama toksičnih tvari kao što su primjerice neki elementi u ...tragovima s kojima dolazimo u dodir direktno inhalacijom prašine iz zraka ili indirektno kroz prehrambeni lanac te koristeći vodu iz lokalnih izvora za piće, kuhanje, osobnu higijenu i rekreaciju. Kronični zdravstveni problemi povezani s karakteristikama geokemijskog okoliša mogu nastati i zbog trajne izloženosti deficitu za ljude esencijalnih elementa. U ovom radu ćemo na nekoliko primjera prikazati na koji se način mogu neke geografske distribucije pobola dovesti u vezu s karakteristikama geokemijskog okoliša uz primjenu GIS-a i statističkih metoda. Također ćemo prikazati kako u geokemijskom okolišu možemo razlikovati prirodnu distribuciju elemenata od antropogenog doprinosa što je važno u primjeni potrebnih mjera za smanjivanje rizika po ljudsko zdravlje.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Tijekom srednjega trijasa na području Vanjskih Dinarida tektonika povezana s
otvaranjem Tetiskog oceana dovela je do značajne ...diferencijacije taložnih okoliša. Istovremeno
su egzistirala izdignuta područja sa značajkama subaerske vulkanske aktivnosti i trošenja
starijih stijena te njihova pretaloživanja, kao i plitkomorski prostori obilježeni karbonatnom
sedimentacijom te dublja, pelagička morska korita u kojima su taloženi različiti sedimenti
uključujući i vulkanoklastične i vulkanske stijene. Cilj provedenog istraživanja je bio definirati
i opisati srednjetrijaske vulkanoklastične naslage, odrediti njihov stratigrafski položaj u
Vanjskim Dinaridima, definirati taložne okoliše u kojima su nastale, geokemijskim podacima
povezati ih s geotektonskim okolišem u kojem je nastala magma koja je producirala
vulkanoklastične naslage te usporediti razvoj prostora Vanjskih Dinarida s okolnim prostorima
zapadnog Tetisa. Analizirane su petrološko-sedimentološke, mineraloške i geokemijske
karakteristike vulkanoklastičnih naslaga s pet lokaliteta u Vanjskim Dinaridima (Donje
Pazarište i Jovanović Draga u okolici Gospića, Bosansko Grahovo u Bosni i Hercegovini,
Zelovo u blizini Sinja, i Plavno u blizini Knina). Mikropetrografskim metodama određeni su
facijesi istraživanih stijena i mehanizmi njihova postanka čime je omogućena rekonstrukcija
taložnih okoliša. Analizama konodontnog materijala biostratigrafski je određena starost te je
postavljen vremenski okvir taloženja vulkanoklastita srednjega trijasa. Geokemijskim
analizama dobiveni su podaci koji su korišteni za klasifikaciju istraživanih stijena, odredbu
geotektonskog okvira i porijekla magme iz koje su nastale vulkanoklastične naslage, te je
omogućena rekonstrukcija petrogenetskog modela u srednjem trijasu Vanjskih Dinarida.
Vulkanoklastične naslage srednjega trijasa nastajale su u kopnenim i marinskim okolišima.
Većina istraživanih lokaliteta ima obilježja dubljevodne pelagičke sedimentacije. Taloženje
ovih naslaga u Vanjskim Dinaridima vezano je za prijelazni interval iz anizika u ladinik, kao i
u većini okolnih prostora zapadnog dijela nekadašnjeg Tetiskog oceana. Geokemijska obilježja
vulkanoklastičnih i vulkanskih stijena ukazuje na kalcijsko-alkalijsku magmu kontaminiranu
krustalnim materijalom nastalu u složenom geotektonskom sustavu. Sedimentološka obilježja
istraživanih vulkanoklastita i s njima udruženih sedimentnih stijena dokazuju postojanje
nepotpuno razvijenih malih riftnih sustava.- In the Middle Triassic times, the External Dinarides were a part of the Western Tethyan
domain (Haas et al., 1995; Stampfli & Borel, 2002; 2003; Scotese et al., 2004). A deposition of
the Early Triassic low energy carbonate-siliciclastic sediments of the epeiric ramp (Aljinović
et al., 2014) was interrupted in the Middle Triassic by vigorous and extensive tectonic activity
related to the opening of the Tethyan Ocean. Tectonic activity was accompanied by volcanism
and formation of volcanic and volcaniclastic rocks. These tectonic movements caused the
differentiation of the relief, thus forming different rift related tectonic structures. Some tectonic
blocks were uplifted and prone to subaerial erosion while others were subsided and developed
different deep marine, pelagic facies. All depositional environments were under the influence
of volcanic activity. However, some areas experienced long lasting shallow marine, mostly
carbonate sedimentation. The Middle Triassic volcanic and volcaniclastic rocks were
investigated by various authors (e.g. Poljak & Tajder, 1948; Lugović & Majer, 1983; Pamić,
1984; Marci et al., 1991; Trubelja et al., 2004; Garašić et al., 2006; Preglej, 2006; Hrvatović et
al., 2011; Aljinović et al., 2011). Some of them pronounced the controversial relation between
the geochemical data of volcanic rocks and geotectonic setting in the Middle Triassic (Lugović
& Majer, 1983; Pamić, 1984; Trubelja et al., 2004; Garašić et al., 2006). That resulted in the
unambiguous interpretation of the magma origin. Geochemical data all indicate calc-alkaline
magma composition, which is more common in the subduction areas than in rift zones. The
typical Middle Triassic rift related magmatic rocks (ophiolites) are still not found in the External
Dinarides.
The aim of this dissertation is to present the petrological, sedimentological,
stratigraphical and geochemical data of the investigated volcaniclastic rocks and to unravel its
genesis and origin. Therefore, volcaniclastic rocks at five localities in the External Dinarides
were investigated. The field methods included recording the sedimentary sections in which
different volcaniclastic rocks crop out. Petrographical methods were used to analyse
micropetrographic composition (in thinsections) and differentiate sedimentary facies based on
the lithology and depositional processes. The differentiation of the facies allowed
reconstruction of the depositional mechanisms and prediction of the sedimentary model for
each of the investigated localities. Carbonate sedimentary rocks associated with the
volcaniclastics served for conodont analysis that enabled the biostratigraphic constrains of the
volcanic activity. The high-resolution conodont biostratigraphy also enabled the correlation of
the investigated sequences. Geochemical analysis aimed to determine the magma composition
and according to that interpret geotectonic position of the investigated area.
In Lika, part of the Velebit Mts., the five small localities were investigated adjacent to
the village Donje Pazarište. In all five localities, the different volcaniclastic deposits were
recorded in different sedimentary sequences. The three sedimentary sequences, called Donje
Pazarište 1, Donje Pazarište 2 and Donje Pazarište 3 form almost continuous 97 m thick
succession with six different facies: Flysch facies (FF), Carbonate shale facies (KS),
Syneruptive resedimented pyroclastic facies (FSP), Platy limestone and pyroclastic facies
(FPV), Limestone breccia facies (VB) and Slumped limestone, chert and pyroclastic facies
(FSV). Near the investigated sections (Donje Pazarište 1, 2, 3) the Pyroclastic flow facies (FPT)
was determined (similarly as investigated by Preglej, 2006). The whole sequence has the
characteristics of deposition in the open marine, pelagic environment. The beginning of the
sequence was influenced by Flysch facies (FF) deposited by turbidity currents. Flysch facies
was conformably overlain by Carbonate shale facies (KS) slightly influenced by deposition of
pyroclastic material. Syneruptive resedimented pyroclastics (FSP) were redeposited from
relatively shallow parts of the depositional area to the deep pelagic areas via pyroclastic
turbidity currents. Deposition of the Platy limestone and pyroclastic facies (FPV), indicates
shallowing of the environment envisaged by prevalence of limestones. Limestone breccia facies
(VB) occassionaly occurres in the sequence and imply periods of intense tectonic activity.
Slumped limestone, chert and pyroclastic facies (FSV) was deposited in pelagic environment
influenced by the deposition of pyroclastic material primary sedimented through water settled
fall out on slopes. The sequence was strongly influenced by tectonic activity and tectonic block
movements. The Pyroclastic flow facies (FPT), located in vicinity of the youngest strata of the
Donje Pazarište section, has the characteristics of subaerial emplaced ignimbrite flow, as does
the same facies in the vicinity of the village Brušane, in the foothill of Vinac. Lithological
similarities of these rocks allow the interpretation that they possibly represent a unique
pyroclastic flow generated by pyroclastic column collapse and subaerial of shallow marine
emplacement. The time constraint of this facies is unfortunately missing due to lack of conodont
species in the associated shallow water limestones.
In the same area, the recorded profile Jovanović Draga consists completely of
volcaniclastic deposits (81 m thick) that are associated with the olivine basalt of Coherent facies
(KF). Among volcaniclastics, the Hyaloclastic facies (HF) was differentiated. It was formed by
autoclastic processes and limited pyroclastic activity. Fragments formed by autoclastic
processes were mixed with fragments of carbonate rocks probably formed by fragmentation of
the lithified carbonates during magma ascent. Explosive eruption was restricted due to water
depth that limited the spread of pyroclastic material (dominantly volcanic glass shards).
The recorded profile near the village Bosansko Grahovo (Bosnia and Herzegovina),
consists of 79 m thick dominantly autoclastic deposits. Four different volcaniclastic facies were
determined. The base of the profile is represented by the significant Limestone peperite facies
(FVP). It consists of bioclastic peckstones-weckstones with thin-shelled bivalves and
radiolarians indicating emplacement of hot lava in the pelagic environment. The Limestone
peperite facies is conformably overlain with the Pyroclastic flow facies (FPT), followed by a
Hyaloclastic facies (FH) divided into three lithotypes: resedimented basalt-andesite
hyaloclastite (Pba), in situ basalt hyaloclastite (ISb) and resedimented basalt hyaloclastite (Pb).
The top of the sequence is characterized by the occurrence of the Breccia-conglomerate peperite
(FBP). The facies distribution possibly represents both, the lateral and the vertical exchange of
recorded facies. According to the fossil content in the limestone parts of the peperite, the
sedimentary environment is determined as pelagic. Pyroclastic flow facies in this profile is
represented by a small volume ignimbrite formed in the low fountaining volcanic vent and was
constantly in contact with warm ascending magma throughout the emplacement time.
Hyaloclastic facies (FH) was formed by quenching fragmentation of the coherent facies. The
accurence of in situ basalt hyaloclasti
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Urbano geokemijsko istraživanje u gradu Sisku i njegovoj okolici provedeno je da se utvrdi sadržaj potencijalno toksičnih elemenata ...(PTE-a) As, Ba, Cd, Cr, Co, Cu, Hg, Mo, Ni, Pb, Tl, V i Zn u tlu te procijeni rizik za okoliš i zdravlje ljudi.
Grad Sisak je staro rimsko naselje, s razvijenom prometnom mrežom i teškom industrijom. Smješten je na kvartarnim aluvijalnim siliciklastičnim naslagama rijeka Kupe i Odre, karbonatnim naslagama rijeke Save i praporu. Područje Siska je ravničarsko s visokom razinom podzemnih voda i čestim poplavama. U takvim uvjetima razvila su se hidromorfna tla, a u urbanom dijelu prevladavaju tehnogena tla.
Uzorkovanje tla je napravljeno na dubini od 0 do 10 cm, gustoća uzorkovanja je bila 4 uzorka/km2 u urbanom dijelu i 1 uzorak/km2 u ruralnoj okolici. U urbanom području iskopane su tri pedološke jame, a u poljoprivrednoj okolici dvije. Tlo iz njih je uzorkovano po horizontima. Na uzorcima tla iz pedoloških jama napravljene su pedofizikalne, pedokemijske i mineraloške analize (primjenom rentgenske difrakcije na prahu), određeni su glavni elementi (XRF) i elementi u tragovima (ICP MS). Na njima je napravljena i skevencijalna ekstrakcijaska analiza po BCR metodi za Cr, Cu, Ni, Pb i Zn. U površinskim uzorcima tla određeni su elementi u tragovima (ICP MS). Na svim uzorcima određena je pH vrijednost suspenzije tla s H2O, KCl i CaCl2.
Sadržaj PTE-a u tlu u pedološkim jamama je generalno nizak, a povišene vrijednosti pretežito su utvrđene u površinskim horizontima. Izdvojene geokemijske frakcije Cr, Cu, Ni, Pb i Zn u uzorcima tla iz pedoloških jama imaju slijedeću generalnu distribuciju sadržaja metala po frakcijama: rezidualna (RES) > reduktivna (ORG) ili oksidativna (FEMN) > karbonatna (CARB). Variranje sadržaja metala po frakcijama i po horizontima je uglavnom veliko. Razlike između profila u pedofizikalnim svojstvima, pedokemijskim analizama, sadržaju minerala, oksida i PTE-a te u distribuciji izabranih metala u geokemijskim frakcijama ovise o intenzitetu antropogenih utjecaja na tlo, geogenom porijeklu matičnog materijala i pedogenetskim procesima.
U pedološkim jamama procijenjeni su: (1) rizik otpuštanja metala u okoliš ovisno o pH vrijednosti tla, (2) rizik od zakiseljavanja tla, (3) potencijalni rizik za zdravlje ljudi prema upotrebi i namjeni zemljišta, (4) rizik za okoliš temeljem zbrojene prve tri geokemijske frakcije SEA i (5) rizik za okoliš temeljem samo CARB frakcije. Tlo u pedološkim jamama je pretežito alkalično do neutralno, ima dobar puferni kapacitet i sadržaj PTE-a u njemu nije jako visok te je zbog toga procijenjeni rizik za okoliš i zdravlje ljudi zanemariv ili jako nizak.
Prostorna raspodjela PTE-a u površinskih 10 cm tla prvenstveno je uvjetovana geološkom podlogom i antropogenim utjecajima. U siliciklastičnim naslagama aluvija rijeka Kupe i Odre povećani su sadržaji svih istraživanih PTE-a osim Cd, Hg i Pb. U starom Sisku PTE-i se akumuliraju od antičkog vremena te su povećani sadržaji As, Ba, Cd, Cu, Hg, Mo i Pb, dok je koncentracija ostalih PTE-a oko ili niža od medijana. Sadržaj PTE-a povećan je u industrijskoj zoni iz koje su oni dispergirani vjetrom na okolna naselja i poljoprivredna zemljišta. Uz prometnice mogu biti povišene vrijednosti As, Ba, Cd, Cu, Mo, Pb i Zn. Prema rezultatima faktorske analize izdvojeno je 8 faktora. Geokemijsku sliku Siska i okolice je oblikovalo više geogenih i antropogenih čimbenika: matični materijal rijeka Kupe, Odre i Save i prapor na jugu (FA: 2, 3, 4 i 5), razvijena naselja u antici, posebno talionice i kovnice novca u Rimsko doba (FA: 6 i 8) i razvijena industrija u 20. stoljeću (FA: 1, 4, 6 i 7). Slabiji utjecaj imaju obrtničke radionice i tvornice s kraja 19. st. i prometna mreža regionalnog karaktera (FA: 1 i 7). Značajano je i raspršenje onečišćivala zrakom u naseljima i posebno oko termoelektrane (FA: 1, 2, 4, 6,). U starom Sisku vidljiv je i utjecaj otpadnih voda (FA 8).
Rizik otpuštanja PTE-a u mobilnu fazu tla ovisno o pH vrijednosti i rizik od zakiseljavanja tla su jako nizak jer su tla na istraživanom području dominantno alkalična do neutralna i imaju dobar puferni kapacitet. Potencijalni rizik za zdravlje ljudi za pojedinačne PTE-e i potencijalni kumulativni rizik za sve PTE-e procijenjen je usporedbom sadržaja metala u tlu i njegovih propisanih graničnih vrijednosti u Prijedlogu graničnih vrijednosti sadržaja metala u tlu prema upotrebi i namjeni zemljišta. Rizika za okoliš nema za As, Cd, Co, Cr, Hg, Mo i Tl. Rizik od onečišćenja postoji za Ba, Cu, Ni, Pb, V i Zn na dijelu poljoprivrednih površina, a za Pb uz frekventnije prometnice. Povećani sadržaji PTE-a su u starom Sisku i oko industrijskih postrojenja na jugu koja ugrožavaju okolna naselja Kanak, Caprag, Capraške Poljane i Crnac. Onečišćeno je samo naselje Kanak koje je smješteno između željezare, rafinerije i termoelektrane. Ono je onečišćeno s Ba, Pb i Zn te je kumulativni rizik u njemu najveći u istraživanom području i iznosi 18,61.- A geochemical investigation of the urban area of the Sisak city and its surroundings was carried out to determine the concentration and spatial distribution of the potentially toxic elements (PTEs) As, Ba, Cd, Cr, Co, Cu, Hg, Mo, Ni, Pb, Tl, V and Zn in the soil and to assess the risk for the environment and human health.
The city of Sisak is old Roman settlement, with developed transport network and heavy industry. The city is located at the quaternary alluvium with siliciclastic deposits of the rivers Kupa and Odra, carbonate deposits of river Sava and loess. Area of Sisak is lowland zone with high level of underground waters, often flooded. The hydromorphic soils are developed in such an area, while technosols prevaile in the urban part of the area.
Composite samples were taken in the topsoil layer from a depth of 0–10 cm with a sampling density of 4 sample/km2 in the urban area and 1 sample/km2 in rural area. Three pedological profiles in the urban area and two profiles in the agricultural surroundings were dug out. The soil horizons along pedological profiles were sampled. The soil samples from the profiles were studied in details using pedophysical, pedochemical and mineralogical analyses (X-ray powder diffraction, XRD), X-Ray Fluorescence for major elements (XRF), Inductively Coupled Plasma Mass Spectroscopy for trace elements (ICP MS) and sequential extraction analyses (SEA) after BCR for Cr, Cu, Ni and Zn determination. The trace elements (ICP MS) were determined in the topsoil samples. Soil pH in the soil suspension with H2O, KCl and CaCl2 was measured in all soil taken samples.
The concentrations of the PTEs in soil horizons from pedological profiles were generally low with some enrichment mainly in the top horizons. Extracted geochemical fractions of Cr, Cu, Ni, Pb and Zn produced the following general distribution of metals in analyzed fractions: residual (RES) > reducible (ORG) or oxidisable (FEMN) > extractable (CARB). Considerable variation in the concentration of metals in the extracted fractions and along the horizons was observed. The differences among pedological profiles in the pedophysical characteristics, pedochemical analyses, content of minerals, oxides and PTEs as well as the distribution of selected metals in geochemical fractions depend on the intensity of anthropogenic influences on soil, geogenic origin of parent material and pedogenetic procesess.
The following risks were assessed in the pedological profils: (1) the risk of metal mobilization in the environment in relation to the pH value of the soil, (2) the risk of soil acidification, (3) pottentially risk and pottentialy cumulative risk for human health according to land use, (4) the risk for the environment based on the sum of the CARB, ORG and FEMN geochemical fraction of SEA and (5) the risk for the environment based only on the CARB fraction. Soils in the pedological profiles were mainly alkaline to neutral in reaction, with a good buffer capacity and the concentration of PTEs was not very high. Therefore, the risk for the environment and human health is considered minor or very low.
Spatial distribution of PTEs at the surface primarily depends on the lithological composition and anthropogenic input. The siliciclastic alluvium of the rivers Kupa and Odra was enriched in all PTEs except Cd, Hg and Pb. In the old part of Sisak PTEs were accumulated from antique time and the concentrations of As, Ba, Cd, Cu, Hg, Mo and Pb were elevated, while the others PTEs were around or below median. Elevated concentrations of PTEs were observed in the industrial zones, from which they were dispersed by wind to the neighboring residential areas and agricultural land. A low increase of As, Ba, Cd, Cu, Mo, Pb and Zn content was registered along the frequent roads. Factor analysis yielded 8 factors. The geochemical pattern of the soils of Sisak city and its surroundings is the result of different geogenic and anthropogenic influences: lithological composition of the rivers Kupa, Odra and Sava and loess at the south of the investigation area (FA: 2, 3, 4 and 5), antique settlements, especially melting plants and mints of coins in Roman time (FA: 6 and 8) and highly developed industry in the 20th century (FA: 1, 4, 6 and 7). The contribution of craft production and factories from the end of the 19th century and regional traffic network (FA: 1 and 7) is less pronounced. Dispersion of contaminants by air in the residential areas and particularly around thermoelectric plant was significant (FA: 1, 2, 4, 6,). In the old part of Sisak influence of waste waters was evident (FA 8).
The risk of mobilization of PTEs in the environment in relation to pH and the risk of soil acidification were very low due to the predominantly alkaline to neutral soil reaction and good buffer capacity. The potential risk for human health of the individual PTE and potentially cumulative risk of all PTEs were assessed base
Pan-Europski projekt geokemijskog kartiranja poljoprivrednih tala i pašnjaka – GEMAS (GEochemical Mapping of Agricultural Soils and grazing land soils), pokrenut je 2007. godine uz sudjelovanje 35 ...europskih Geoloških službi, a pod vodstvom EuroGeoSurveys-Geochemistry Expert Group (EGS). U R. Hrvatskoj je u izvedbi projekta kao nositelj sudjelovao Hrvatski geološki institut - Hrvatska geološka služba (HGI-CGS), kao stalna članica EGS-a, te kao suradnik Zavod za pedologiju Agronomskog fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Svrha ovog rada je prikazati pedološke, geološke i geokemijske značajke tla lokacija uključenih u GEMAS projekt. Metodologija terenskog rada definirana je usuglašenim uputama EuroGeoSurveys Geokemijske ekspertne grupe. Uzorkovanje je provedeno po unaprijed definiranoj pravilnoj kvadratnoj mreži 50x50km2 sa slobodom izbora lokacije uzorkovanja unutar kvadrata. Na teritoriju R. Hrvatske uzeto je 58 kompozitnih uzoraka od čega 29 na oraničnim površinama, a 29 na trajnim travnatim površinama. Dubina uzorkovanja za poljoprivredno tlo bila je 0-20 cm, a za travnate površine 0-10 cm. Radi utvrđivanja sistematske pripadnosti tala dodatno su uzimani uzorci iz pedoloških profila (8 lokacija) i iz sondažnih bušotina. Kemijske analize svih uzoraka s projekta napravljene su u ACME Analytical Laboratories, Vancouver (Kanada). Analizirana frakcija bila je <2 mm, a uzorci su pripremani u zlatotopci. Analitičke tehnike bile su ICP-AES i ICP-MS. Pedološka analiza uzoraka napravljena je prema standardnim metodama, odnosno odgovarajućim HRN ISO normama u laboratoriju Zavoda za pedologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje su utvrđena osnovna fizikalna i kemijska svojstva tla. Podloga većine uzetih uzoraka izgrađena je od karbonatnih stijena jure, krede i paleogena, dok su tercijarne i kvartarne klastične naslage druge po
zastupljenosti. Srednja koncentracija 10 potencijalno toksičnih elemenata (As, Cd, Co, Cu, Cr, Hg, Mo, Ni, Pb i Zn) veća je u tlima na travnatim površinama za razliku od poljoprivrednih tala. Poljoprivredna tla pokazuju veće koncentracije makroelemenata K, Ca, Mg i P. Na 8 reprezentativnih lokacija otvoreni su pedološki profili i analizom je utvrđeno da se na tim lokacijama javlja 6 tipova tla od kojih tri tipa pripadaju odjelu automorfnih, a tri odjelu hidromorfnih tala. Na preostalim lokacijama utvrđeno je 13 tipova tala, odnosno veći broj njihovih nižih jedinica. Od toga, 9 tipova tala pripada odjelu automorfnih tala, a četiri tipa tla odjelu hidromorfnih tala.
PDF
