This monography entitled The Multistage Word Formation (Case Study of the Verbs of Sense Perception) presents the word-formation and content-formation capabilities of verbs that denote perception of ...the five senses: sight, hearing, smell, touch and taste. The standpoint is based on a multistage method that extends research of the binary relation between the motivating and the motivated word into research of the relation between a non-derivative word and all of its direct and indirect derivatives.
U radu se na temelju građe ekscerpirane iz korpusa donjolužičkosrpskih
tekstova podružnice Lužičkorpskoga instituta u Cottbusu opisuje supin u
donjolužičkosrpskom jeziku i situacije u kojima se on ...upotrebljava. Istraživanje pokazuje da je supin u donjolužičkosrpskome stabilan glagolski oblik koji se tvori od svršenih i nesvršenih glagola te se uglavnom upotrebljava uz glagole kretanja. Osim toga, pokazuje se da se supin može upotrijebiti i u rečenicama u kojima nema glagola kretanja, ali se značenje kretanja podrazumijeva. U rijetkim se slučajevima supin može pojaviti i uz modalne glagole. U složenim rečenicama čiji barem jedan dio izražava značenje kretanja glagol kretanja ne treba stajati neposredno uz supinski glagolski oblik. Pretpostavlja se da u tim slučajevima "udaljeni" glagol funkcionira
kao signal za upotrebu supina u složenoj rečenici.
Glagolima biti, imati i trebati svojstvena je sintaktičko-semantička višeznačnost. Tako je primjerice biti suznačan kada dolazi kao pomoćni ili kao kopulativni, odnosno kao perifrazni glagol. ...Samoznačnim se smatra onda kada dolazi u rečenicama u kojima ne gubi svoje leksičko značenje, odnosno u kojima znači ‘postojati’, ‘boraviti’ i sl. (Silić i Pranjković 2005: 290). Dolazi li u tim i sličnim značenjima, podvodi se pod egzistencijalne (npr. Silić i Pranjković 2005, Kuna i Belaj 2013, Belaj i Tanacković Faletar 2014, Brač i Bošnjak Botica 2015), odnosno govori se o egzistencijalnim konstrukcijama ili predikatima (Zovko Dinković 2011: 280). Egzistencijalnim glagolima u hrvatskome dosad je uglavnom pristupano s kategorijalnog aspekta (npr. Birtić 2001, Kordić 2002, Zovko Dinković 2011, Kuna i Belaj 2013), dok se njihov sintaktički status nije analizirao. Primjerice u dosadašnjim analizama kategorije egzistencijalnosti, odnosno egzistencijalnih glagola i njihovih dopuna, nije raspravljano o sintaktičkom statusu glagola biti u rečenicama tipa Nije bilo struje, Luke nije bilo na nastavi, Luka nije bio na nastavi, Luka je u Zagrebu i sl. Je li status glagola biti u svim navedenim primjerima isti? Kakav je sintaktički status njegovih dopuna? Ista se pitanja nameću i kada je riječ o glagolima imati i nemati i dopunama u primjerima Ima/Nema struje, Luke nema na nastavi i sl. ili pak o glagolu trebati i njegovim dopunama u primjerima Luki treba kruh, Luki treba kruha, koji se ovim radom prvi put uvodi u raspravu o egzistencijalnim glagolima. Primjenjujući metodologiju kognitivne gramatike te ruske i njemačke tradicije gramatike zavisnosti i polazeći od teze da ispražnjavanje leksičkoga značenja glagola rezultira njegovom većom nesamostalnosti, odnosno većom ovisnosti o obveznoj predikatnoj dopuni, pokušat ćemo doći do odgovora o sintaktičko-semantičkome statusu glagola biti, imati (nemati) i trebati.
Od Daničićeva vremena pa do suvremenih standardnih gramatika poput Barić i dr. (1997), Silić i
Pranjković (2005) razlika se među dvama prezentima glagola biti u većini gramatika svodi na vidsku ...opreku
(prezent jesam smatra se nesvršenim, a prezent budem svršenim), dok se u manjem broju gramatika ne
govori o vidu dvaju prezenata. Jedine su iznimke gramatike Stjepana Babića i suradnika (1991: 688, 719)
i Waylesa Brownea (Browne 1993: 338 i Brown i Alt 2004: 54), gdje se prezent jesam smatra nesvršenim,
a prezent budem dvovidnim. Lingvistička je pak literatura vid prezenta budem propitivala u više navrata.
Najznačajniji je u tom smislu rad Pavla Ivića (1955), koji je jesam i budem smatrao dvama komplementarnim
oblicima stavljajući nesvršeni prezent jesam u opoziciju sa svršenim budem, ali uz dodatak da se potonji rabi
nesvršeno u kontekstima u kojima ne dolazi jesam. Rezultati pretraživanja hrvatskih digitalnih korpusa i
mrežnih stranica pokazuju da je Ivić bio na pravome tragu, premda nije pružio dovoljno dokaza kojima bi
potkrijepio tvrdnje. U članku predstavljamo niz konteksta koji upućuju na dvovidnost prezenta budem.
Njegovu svršenost relativno nedvojbeno dokazuju rečenice s veznikom da zavisne od glagola pričekati
i rečenice zavisne od glagola bojazni, a indicijom se svršenosti u nekim kontekstima može smatrati i
činjenica da prezent budem ne može označavati pravu sadašnjost. S druge strane, prezent je budem relativno
nedvojbeno nesvršen u klauzama uz fazne glagole, uz izraze koji znače razvijanje procesa (za jednokratne
procese), u slučajevima kad vremenski obuhvaća događaj u surečenici te u zavisnim rečenicama s dok u
kontekstima u kojima se i zanijekan i nezanijekan preklapa s uporabom nesvršenih glagola.
U konačnici, kako je razlika među dvama prezentima glagola biti tek dijelom vidska, predlažemo nove
nazive za njih: atematski prezent (jesam) i tematski prezent (budem). Ti su nazivi stvoreni na temelju
formalnih osobina dvaju prezenata, pa ih nije lako osporiti. Međuodnos prezenata jesam i budem nije
komplementaran kako smatra Ivić, već među njima postoji nezanemariv stupanj konkurencije u dva slučaja: u rečenicama s iterativnim prezentom i u rečenicama zahtjevnoga tipa. Međuodnos atematskoga
i tematskoga prezenta sličan je bez obzira na to je li biti glavni glagol ili pomoćni glagol za tvorbu pasiva.
Naime, još je Ksenija Milošević (1971) pokazala da prezent budem s pridjevom trpnim ima značenje i futura
II. pasivnog i prezenta pasivnog. Ipak, prezent pasivni tvoren od budem i pridjeva trpnog do danas, uz
iznimku gramatike Babića i suradnika (Babić et al. 1991), nije u dovoljnoj mjeri registriran u gramatikama.
Kretanje je temeljni i univerzalni koncept te spada među značajnija životna iskustva ljudskih bića. Talmyjeve su studije označile početak kognitivnih izučavanja kretanja – on je opisao sustavne veze ...između površinskih i dubinskih struktura te je na temelju
reprezentacije događaja kretanja podijelio jezike na dvije skupine: satelitima i glagolima uokvirene jezike. U ovome se radu ispituje reprezentacija događaja kretanja iskazanoga glagolom „otići” pomoću analize koja se temelji na korpusu. Korpus se sastojao od tekstova iz Kurana te je sadržavao 88 glagola izvučenih iz popisa od 114 glagola koji se mogu naći u Kuranu sa značenjem „otići” nakon što su evaluirane površinske strukture koncepata povezanih s ovim glagolom kretanja. U procesu sastavljanja korpusa glagoli su prikupljani sa web-stranice Al-Maány te je na temelju autorove jezične intuicije o
konceptu odlaženja u Kuranu prikupljen i analiziran relevantni uzorak. Cilj je rada ispitati glagole koji izriču način i one koji izriču put kretanja i reprezentaciju informacija o načinu i putu kretanja na temelju Talmyjevih obrazaca leksikalizacije te
u konačnici istražiti u kojoj su mjeri rezultati u skladu s Talmyjevom teorijom podjele jezika koja se temelji na reprezentaciji kretanja. Rezultati su pokazali da u Kuranu, od 88 glagola s dubinskom strukturom „otići”, 22 leksikaliziraju put kretanja, poput
Zahaba (‘otići’), Araja (‘penjati se’), 40 način kretanja, poput Haraba (‘bježati’) i Farra (‘otrčati’), a 26 istovremeno leksikaliziraju i put i način kretanja, poput Jaraya (‘letjeti prema dolje’) i Jarra (‘vući po zemlji’) koji sadrže i elemente puta i elemente načina
kretanja u glagolskoj osnovi. Među ovim glagolima, najveću su frekvenciju s obzirom na način kretanja imali glagoli koji izriču tranziciju (80), dok je samo 8 glagola izricalo kretanje rotacijske vrste. Još je jedan rezultat bila neuvjerljivost Talmyjeve teorije o podjeli jezika na temelju koncepta kretanja glagola odlaženja.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- This dissertation is complex research of aktionsart modifications in the
Ukrainian and Serbian languages. In the sphere of ...aktionsart semantic
category we may distinguish two types of meaning – aktionsart imminent
properties and aktionsart modification meanings. The subject matter of this
work are aktionsart modifications as additional features attached to the verb
semantics, indicating certain parameters of development of action in time.
These parameters are grouped into four complexes of aktionsart modification
meanings: phasal, determinative, gradual and plural. The research
encompassed, first of all, the formal aspect of aktionsart modifications, but
also the contents of these four meaning complexes. In the analysis of the
means for expressing aktionsart, in accordance with the traditional approach,
taking into account specific features of the Slavic languages, the central
place is assigned to aktionsart verb classes, where the aktionsart meaning is
carried through affix, however, we included into it also aktionsart
constructions, in which the aktionsart meaning is carried through synsemantic
verb, and showed that they operate as equal, grammaticalized means for
expression of, first of all, central aktionsart meanings - phasal and
determinative meanings. In this work, in accordance with the objectives set,
we determined the elements of contents of four selected aktionsart categories
in the analyzed languages, singled out, analyzed from several aspects and
compared aktionsart verb classes and aktionsart constructions in the
Ukrainian and Serbian languages, and also indicated other means for
expressing the aktionsart beyond the verb sphere. By comparing the operation
of the modification aktionsart in the Ukrainian and Serbian, we have
ascertained that between the contrasted languages there is a relevant
similarity in the range of aktionsart meanings and means for expression
thereof, and that, however, in the Ukrainian language the aktionsart verb
classes as synthetic means are far more productive ones, while the Serbian
language does not use to the full extent all formation potentials and often
favours analytical means.- Disertacija predstavlja kompleksno istraživanje akcionalnih modifikacija u
ukrajinskom i srpskom jeziku. U sferi semantičke kategorije akcionalnosti
razlikujemo dva tipa značenja – akcionalna imanentna svojstva i akcionalna
modifikaciona značenja. Predmet našeg rada su akcionalne modifikacije kao
dodatna obeležja koja se pripajaju semantici glagola ukazujući na određene
parametre odvijanja radnje u vremenu. Ti parametri grupisani su u četiri
kompleksa akcionalnih modifikacionih značenja: fazni, determinativni,
graduelni i pluralni. Istraživanjem je obuhvaćen pre svega formalni aspekt
akcionalnih modifikacija, ali i sadržaj ova četiri značenjska kompleksa. Pri
analizi sredstava izražavanja akcionalnosti, u skladu sa tradicionalnim
pristupom, uzimajući u obzir specifičnosti slovenskih jezika, centralno mesto
odredili smo akcionalnim klasama glagola kod kojih je nosilac akcionalnog
značenja afiks, ali smo u nju uključili i akcionalne konstrukcije u kojima je
nosilac akcionalnog značenja sinsemantični glagol i pokazali da one mogu
funkcionisati kao ravnopravno, gramatikalizovano sredstvo izražavanja pre
svega centralnih akcionalnih značenja – faznosti i determinativnosti. U radu
smo, u skladu sa postavljenim ciljevima, odredili elemente sadržaja četiri
izdvojene akcionalne kategorije u analiziranim jezicima, izdvojili, sa više
aspekata analizirali i uporedili akcionalne klase glagola i akcionalne
konstrukcije u ukrajinskom i srpskom jeziku, a takođe ukazali i na druga
sredstva izražavanja akcionalnosti koja izlaze van sfere glagola. Poređenjem
funkcionisanja modifikacione akcionalnosti u ukrajinskom i srpskom jeziku
ustanovili smo da između kontrastiranih jezika postoji značajna sličnost u
asortimanu akcionalnih značenja i sredstvima njihovog izražavanja, ali da su
u ukrajinskom jeziku akcionalne klase glagola kao sintetička sredstva znatno
produktivnije, dok srpski jezik ne koristi u punoj meri svoje tvorbene
potencijale i neretko prednost daje analitičkim sredstvima.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Sukladno svojim sintaktičkim funkcijama, kao i teoriji valentnosti, povratna
zamjenica kao dopuna glagolu u njemačkome i hrvatskom jeziku
javlja se kao zamjenica identiteta i kao predikatna ...zamjenica. Povratna
zamjenica kao predikatna zamjenica u pravih povratnih glagola uvijek je
sastavnica predikata i kao takva semantički je irelevantna za sintaktičku
analizu. Za razliku od nje povratna zamjenica kao zamjenica identiteta
u nepravih povratnih glagola ima semantičku vrijednost u rečenici i kao
takva privlači lingvističko zanimanje. Razlikovanje zamjenice identiteta i
predikatne zamjenice bitno je i sa sintaktičkoga stajališta: konkurentnost
između zamjenice identiteta i osobne zamjenice može nastati u određenim
sintaktičkim uvjetima (npr. u infinitivnoj i participnoj rečenici) samo
ako je povratna zamjenica zamjenica identiteta. Ovaj rad kontrastivno
analizira morfološke, semantičke i sintaktičke osobitosti povratne zamjenice
koja se pojavljuje kao zamjenica identiteta u nepravih povratnih glagola
u njemačkome i hrvatskom jeziku.
U radu se analizira jezik ćirilicom otisnutoga Novoga zavjeta (1563.) u odnosu na starije hrvatskoglagoljske tekstove. Na temelju analize glagola u Evanđelju po Mateju u protestantskom ćiriličkom ...Novom zavjetu s protestantskim glagoljskim Novim zavjetom (1562.—1563.) i usporedbom s tiskanim misalima: Kožičićevim Misalom hruackim (1531.), Modruškim misalom (1528.), Senjskim misalom (1494.), Prvotiskom misala (1483.) pokušat ću ustanoviti koliko se ćirilski tekst razlikuje od tih glagoljskih tekstova, te znače li razlike drugačiju jezičnu koncepciju u odnosu na dotad otisnute misale.
Članak se bavi modalnim glagolom shall u engleskom pravnom diskurzu. Analiza teoretskih i matrijalnih podataka pokazuje da shall ima niz semantičkih funkcija u pravnim tekstovima koje su u sukobu s ...glavnim zahtijevima pri sastavljanja dokumenata – jasnoćom, preciznošću, izostankom dvoznačnosti. Za laike su zakonske odredbe koje sadrže višeznačne leksičke jedinice i gramatičke konstrukcije nejasne te je njihova poraba nespojiva s glavnim temeljima vladavine prava – pravu na pristup pravnim informacijama za sve građane, a ne samo za pravne stručnjake. Nadalje, višeznačnost jezičnij jedinica predstvalja poteškoće za pravne prevoditelje jer trebaju posjedovati veliko pravno znanje kako bi prikladno preveli namjere zakonodavaca. U članku se razmatra tri pristupa u zakonodavnoj praksi glede uporabe glagola shall u pravnim dokumentima: ograničenje značenja glagola na samo jedno značenje, njegovo izbjegavanje te uporaba svih njegovih značenja. Analiza je pokazala da se glagol shall može zamijeniti drugim, manje višeznačnim modalnim izrazima – may, must, should i be to.
PDF
