This article is a continuation of a 2011 publication about the Lithuanian film industry that examined the cultural and economic aspects of the Lithuanian film industry's national and global situation ...and developments in the 21st century. The authors review changes in the political, legal, tax, and other circumstances in 2011-2014 that led to qualitative changes in the film industry over the last four years. The authors conducted quantitative research in order to properly evaluate the symbolic and cultural national film industry output level. The survey data is analyzed and compared with survey data from the previous year.
This paper deals with the development of the globalization process, meaning of the term globalization and influences that globalization has on world economy, politics and human community in general. ...It makes the point that globalization has negative and positive aspects, but it certainly brings big changes. The developed part of the world uses very well global conditions, in the same time playing the role of the main carrier of the globalization processes. With the development of informatics and communication technology world is becoming much smaller so that connection between two subjects in different parts of the world is made in a few minutes. Creation of economic and politic integrations is also one of the causes and consequences of globalization.
Autor u radu analizira suvremeni terorizam, posebno naglašavajući dubinske dimenzije uzrokovanja, rađanja, proizvodnje suvremenog terorizma, istovremeno se osvrćući kritički na negativne konotacije ...globalizacije, odnosno na globalne procese u svijetu i ključne faktore koji uveliko doprinose stvaranju nesigurnosti s pratećim posljedicama. Pristup koji je u radu primijenjen može objasniti rađajuću suštinu suvremenog terorizma, da bi se društvo kao takvo oslobodilo okova uvriježenosti u vidu apsorpcije dolazećih necjelovitih i spinovanih informacija, proizvodeći strah od terorističkih aktivnosti. Također, u radu su sa kazneno-procesnog i sigurnosnog aspekta analizirani teroristički akti koji su se desili u Bosni i Hercegovini od njezine samostalnosti do danas, ukazujući istovremeno na mogućnost produbljivanja te vrste nesigurnosti, odnosno fenomena suvremenog terorizma koji se reflektira na posebne načine u društvu, ali i na specifičnosti ukupnog sektora sigurnosti Bosne i Hercegovine i njegove borbe u prevenciji i suzbijanju unutarnjeg, međudržavnog, kao i transnacionalnog terorizma. Zaključak u radu referira na činjenicu da pored državnih institucija koje su involvirane u aktivnostima suzbijanja i borbe protiv terorizma, postoje i druge instance koje su se aktivnije uključile u spomenutom djelovanju, kao što su vjerske institucije/zajednice u Bosni i Hercegovini.
The author analyzes contemporary terrorism, delving deeply into different dimensions of causation and production of modern terrorism, and looking critically at the negative connotations of globalization and global processes in the world as key factors that greatly contribute to creating insecurity, with its accompanying consequences. The research approach applied in this paper may explain the essence of modern terrorism to and facilitate the rejection of widely-accepted opinions based on incomplete and distorted information that result in the production of fear of terrorism. Also, the paper analyzes the terrorist acts that took place in Bosnia and Herzegovina since its independence until today from the criminal procedural and security point of view, pointing to the possibility of increased insecurity and the treath of terrorism, which is reflected in the specific ways in society, but also overviewing the specific aspects of the overall security sector of Bosnia and Herzegovina, and its struggle to prevent and suppress internal, interstate and transnational terrorism. In its conclusion, the paper refers to the fact that in addition to state institutions that are involved in the activities of prevention and fight against terrorism, there are other important actors, such as religious institutions/communities in Bosnia and Herzegovina, that are actively involved in the aforementioned activities.
U suvremenim se teorijama pojmu identiteta pristupa kao konstitutivnoj kategoriji, pa se tako i europski identitet u tekstu propituje kroz njegove konstitutivne elemente. U tekstu se konstrukcija ...europskog identiteta prikazuje kao traženje nove vrste identiteta, gdje tradicionalne nacionalne spone, kao što su teritorij, povijest, kultura i politička tradicija, nemaju jednaku ulogu kao u identificiranju s nacijom. Stoga se i postavlja pitanje „temelja“ europskog identiteta. U članku se propituje izgradnja „novog“ europskog identiteta koji bi trebao biti utemeljen na snažnom kolektivnom identitetu koji se očituje u lojalnosti građana prema Europskoj Uniji. U tom kontekstu dosadašnje suvremene kritike, kao i analitičke primjene pojma europskog identiteta, dotiču ne samo pitanje političkog legitimiteta, već sve više uzimaju u razmatranje dublje elemente koji su vezani uz njegovu „političko-emocionalnu“ legitimaciju.
U radu se objašnjavaju suvremeni tijekovi, odnosno tri fenomena današnjice: globalizacija, europeizacija i tranzicija. Sva tri navedena fenomena prožimaju Europsku uniju. Budući da su ta tri fenomena ...prisutna i u hrvatskoj današnjici, u radu se razvoj i razvojni ciljevi, odnosno, smjernice budućega razvoja Hrvatske postavljaju u okvire tih triju procesa s ciljem uspješnijeg općeg razvoja društva i Hrvatske.
V prispevku analiziramo družbene spremembe, ki jih prinašajo procesi globalizacije, kapitalizem, individualizem in pozna moderna. Na podlagi teh sprememb pojasnjujemo premik v politiki izobraževanja ...odraslih, za katerega je odgovorna država in je v funkciji demokratizacije družbe, v politiko vseživljenjskega učenja kot pripravo odraslih za potrebe trga dela, pri čemer so odrasli sami odgovorni za svoj razvoj in življenjske izbire. Ob tako razumljeni politiki vseživljenjskega učenja se sprašujemo, ali je mogoča emancipacija odraslih onkraj zahtev trga po lastnem opolnomočenju.
National consciousness, under modern circumstances, takes shape as a picture of a territorial unity, encircled by a contiguous red borderline on the political map, in social imaginary. The map ...delineating a portion of a geographical territory fenced off from other territories is a typical modern pictorial representation of national community. Modern nation, as it has been described by Benedict Anderson in his seminal book, is an imagined community. Visual imagination construing mental pictures of respective community, of course, was alive in archaic times but the pictorial representation of community was personified; it was embodied in rulers. The geographical image of a political unit was indistinct. What happens to the modern mental image of nation as a territorial unit in the age of globalization? It was a widely shared conviction, in the enthusiastic mood of the 1990s, according to which the image of Net was going to prevail the image of territory in national fancy. Having seen the events of the latest decade this optimism seems to be hasty; a hybrid mental image of nation has been emerging in national consciousness blending archaic, modern and postmodern elements.
Modern economic and financial crisis has caused a significant reduction in trade flows, for the first time since the Second World War, so it is often referred to as the trade crisis. Despite many ...benefits and disadvantages of liberalization as key features of modern age, the current crisis has led to a reassessment of these positions affecting the introduction of protectionist measures and the strengthening of regional ties and alliances. The question that arises is how the future trade flows will look like and whether regional integration will prevail over multilateral and liberalized trading system. The financial crisis quickly became the economic crisis that hit all sectors. The first visible effects of the crisis were reflected in a sharp fall in trade flows, and conditioned drop in demand, which led to a fall in production and employment. The first reactions of numerous countries were protectionist measures in order to protect national interests. This again aroused debate between proponents of liberalism and protectionism, where the effects and the origins of the crisis favored the latter. Economic decision makers, faced with the pressing economic problems, tried to mitigate them (at least in the short-term) turning more to regional partners, and less to the world market.
Savremena ekonomska i finansijska kriza uticala je značajno na smanjenje trgovinskih tokova prvi put posle Drugog svetskog rata, tako da je mnogi nazivaju trgovinskom krizom. I pored brojnih koristi i nedostataka liberalizacije kao ključnog savremenih obeležja, postojeća kriza dovela je do preispitivanja ovih stavova utičući na uvođenje mera protekcionizma i na jačanje brojnih regionalnih veza i saveza. Pitanje koje se nameće je kako će izgledati trgovinski tokovi u budućnosti i da li će regionalne integracije imati prevagu nad multilateralnim i liberalizovanim trgovinskim sistemom. Finansijska kriza je, vrlo brzo, postala ekonomska kriza koja je pogodila sve sektore. Prvi vidljivi efekti krize manifestovali su se u snažnom padu trgovinskih tokova, uslovljenim padom tražnje, što je dovelo do pada proizvodnje i zaposlenosti. Prve reakcije mnogih država bile su mere protekcionizma, kako bi se zaštitili nacionalni interesi. Ovo je ponovo aktuelizovalo debatu pobornika liberalizma i protekcionizma, gde su efekti i nastanak krize išli u prilog ovih drugih. Donosioci ekonomskih odluka suočeni su sa gorućim ekonomskim problemima, pokušavali su da ih ublaže (makar na kratak rok) okrećući se regionalnim partnerima, a manje prema svetskom tržištu.
Rad se bavi primjerom otoka Niuea, malenoga izdignutog atola s manje od 1500 stanovnika, koji ima status samouprave u slobodnom savezu s Novim Zelandom. Marginalnost otoka Niuea u obliku fizičke i ...ekonomske izolacije te veličine i negostoljubivog okoliša vrlo je naglašena. No otok uspijeva održati relativno visok životni standard te ponuditi svom stanovništvu niz raznolikih opcija privređivanja. U radu se analizira marginalnost Niuea te njegova strategija preživljavanja i razvoja, s naglaskom na način na koji je otok dogovorio svoju neovisnost.