U radu se objašnjavaju suvremeni tijekovi, odnosno tri fenomena današnjice: globalizacija, europeizacija i tranzicija. Sva tri navedena fenomena prožimaju Europsku uniju. Budući da su ta tri fenomena ...prisutna i u hrvatskoj današnjici, u radu se razvoj i razvojni ciljevi, odnosno, smjernice budućega razvoja Hrvatske postavljaju u okvire tih triju procesa s ciljem uspješnijeg općeg razvoja društva i Hrvatske.
V prispevku analiziramo družbene spremembe, ki jih prinašajo procesi globalizacije, kapitalizem, individualizem in pozna moderna. Na podlagi teh sprememb pojasnjujemo premik v politiki izobraževanja ...odraslih, za katerega je odgovorna država in je v funkciji demokratizacije družbe, v politiko vseživljenjskega učenja kot pripravo odraslih za potrebe trga dela, pri čemer so odrasli sami odgovorni za svoj razvoj in življenjske izbire. Ob tako razumljeni politiki vseživljenjskega učenja se sprašujemo, ali je mogoča emancipacija odraslih onkraj zahtev trga po lastnem opolnomočenju.
National consciousness, under modern circumstances, takes shape as a picture of a territorial unity, encircled by a contiguous red borderline on the political map, in social imaginary. The map ...delineating a portion of a geographical territory fenced off from other territories is a typical modern pictorial representation of national community. Modern nation, as it has been described by Benedict Anderson in his seminal book, is an imagined community. Visual imagination construing mental pictures of respective community, of course, was alive in archaic times but the pictorial representation of community was personified; it was embodied in rulers. The geographical image of a political unit was indistinct. What happens to the modern mental image of nation as a territorial unit in the age of globalization? It was a widely shared conviction, in the enthusiastic mood of the 1990s, according to which the image of Net was going to prevail the image of territory in national fancy. Having seen the events of the latest decade this optimism seems to be hasty; a hybrid mental image of nation has been emerging in national consciousness blending archaic, modern and postmodern elements.
Modern economic and financial crisis has caused a significant reduction in trade flows, for the first time since the Second World War, so it is often referred to as the trade crisis. Despite many ...benefits and disadvantages of liberalization as key features of modern age, the current crisis has led to a reassessment of these positions affecting the introduction of protectionist measures and the strengthening of regional ties and alliances. The question that arises is how the future trade flows will look like and whether regional integration will prevail over multilateral and liberalized trading system. The financial crisis quickly became the economic crisis that hit all sectors. The first visible effects of the crisis were reflected in a sharp fall in trade flows, and conditioned drop in demand, which led to a fall in production and employment. The first reactions of numerous countries were protectionist measures in order to protect national interests. This again aroused debate between proponents of liberalism and protectionism, where the effects and the origins of the crisis favored the latter. Economic decision makers, faced with the pressing economic problems, tried to mitigate them (at least in the short-term) turning more to regional partners, and less to the world market.
Savremena ekonomska i finansijska kriza uticala je značajno na smanjenje trgovinskih tokova prvi put posle Drugog svetskog rata, tako da je mnogi nazivaju trgovinskom krizom. I pored brojnih koristi i nedostataka liberalizacije kao ključnog savremenih obeležja, postojeća kriza dovela je do preispitivanja ovih stavova utičući na uvođenje mera protekcionizma i na jačanje brojnih regionalnih veza i saveza. Pitanje koje se nameće je kako će izgledati trgovinski tokovi u budućnosti i da li će regionalne integracije imati prevagu nad multilateralnim i liberalizovanim trgovinskim sistemom. Finansijska kriza je, vrlo brzo, postala ekonomska kriza koja je pogodila sve sektore. Prvi vidljivi efekti krize manifestovali su se u snažnom padu trgovinskih tokova, uslovljenim padom tražnje, što je dovelo do pada proizvodnje i zaposlenosti. Prve reakcije mnogih država bile su mere protekcionizma, kako bi se zaštitili nacionalni interesi. Ovo je ponovo aktuelizovalo debatu pobornika liberalizma i protekcionizma, gde su efekti i nastanak krize išli u prilog ovih drugih. Donosioci ekonomskih odluka suočeni su sa gorućim ekonomskim problemima, pokušavali su da ih ublaže (makar na kratak rok) okrećući se regionalnim partnerima, a manje prema svetskom tržištu.
Rad se bavi primjerom otoka Niuea, malenoga izdignutog atola s manje od 1500 stanovnika, koji ima status samouprave u slobodnom savezu s Novim Zelandom. Marginalnost otoka Niuea u obliku fizičke i ...ekonomske izolacije te veličine i negostoljubivog okoliša vrlo je naglašena. No otok uspijeva održati relativno visok životni standard te ponuditi svom stanovništvu niz raznolikih opcija privređivanja. U radu se analizira marginalnost Niuea te njegova strategija preživljavanja i razvoja, s naglaskom na način na koji je otok dogovorio svoju neovisnost.
Povečan globalni domet in vpliv medijev v novem tisočletju vzpostavljata potrebo po globalni novinarski etiki pri poročanju o mednarodno relevantnih zadevah. V središču raziskovalnega zanimanja je ...vprašanje, ali je mogoče in zaželeno razviti niz skupnih etičnih načel v univer-zalnem novinarskem kodeksu. Pri tem so ključna vprašanja, ali je mogoče priti do soglasja o univerzalnih vrednotah, ali jih je smiselno kodificirati in ali je uvedba univerzalnega kodeksa lahko učinkovit vzvod globalne novinarske odgovornosti. Etičnih kodeksov ni mogoče enačiti z novinarsko etiko in etičnim odločanjem, na katera vplivajo različni dejavniki. Pomembno je razvijati družbeno in medijsko klimo, ki bo v uredništvih spodbujala vrednote globalne etike. Vendar zavrnitev univerzalnega kodeksa ne pomeni zavrnitve vključevanja kozmopolitske perspektive v novinarsko poročanje. Prav tako ne pomeni, da je treba opustiti idejo o univerzalnem kodeksu. Razprave o njem bi morale biti del obsežnega in nenehnega samospraševanja novinarjev o svojem poslanstvu, položaju in prihodnosti. Razumeti jih je treba predvsem kot priložnost za širšo analizo stanja v profesiji in kritičen premislek o tem, kaj lahko novinarska skupnost in družba storita za premostitev ovir pri uresničevanju cilja svobodnega in odgovornega novinarstva.
The increased global reach and impact of media in the new millennium raises the need for a global journalism ethics when reporting on matters of international relevance. In the limelight of the research interest is the question whether it is possible and desired to develop a set of common ethical principles in a universal journalism code. The crucial questions are whether it is possible to come to an agreement about universal values, whether it is reasonable to codify them and whether the adoption of a universal code can be an efficient instrument of global journalistic responsibility. Ethical codes cannot be equated with journalism ethics and ethical decision-making, which is influenced by different factors. It is important to develop a social and media climate which will stimulate values of global ethics in media newsrooms. However, the rejection of a universal code does not imply a rejection of including a cosmopolitan perspective in news reporting. It also does not mean that the idea of a universal code should be abandoned. Discussions about it should be part of an extensive and constant journalists' self-questioning about their mission, situation and future. They should be understood mostly as an opportunity for a wider analysis of state of the profession and for a critical reflection on what the journalistic community and the society can do to surmount the obstacles when carrying out the goal of free and responsible journalism.
Nezaobilazna je činjenica da je globalizacija nepovratni proces modernog društva koji utječe na ključne društvene sustave zemalja širom svijeta. Poznavajući ovaj učinak globalnog povezivanja, ...neizbježno je propitivati posljedice koje globalizacija ima na nacionalna gospodarstva i mogućnost država da vode samostalne i izolirane ekonomske politike stvaranjem međusobne ovisnosti (često nauštrb zemalja nekonkurentnih gospodarstava, tj. zemalja u razvoju). Moć i autonomija nacionalnih država time se smanjuje, a njihova razina razvijenosti i razlike u dohotku predstavljaju svjetski sustav trajnih ekonomskih nejednakosti u kojem vladaju zakoni tržišta. Suočeni s višedimenzionalnim problemom kao što je ovaj i imajući na umu različite perspektive i paradigme koje na različite načine analiziraju globalizaciju, potrebno je ispitati mogućnosti i dosege suvremenih socijalnih država, čije politike trebaju utjecati na smanjenje ekonomskih nejednakosti, suzbijanje siromaštva i uvođenje socijalne pravde u kontekst globalnog neoliberalnog kapitalističkog poretka. Socijalna država naglašava, u suprotnosti s trenutnim procesom globalizacije u kontekstu kojeg su države nerijetko primorane smanjiti javnu potrošnju kako bi domaće tržište učinile međunarodno konkurentnim, potrebu uvažavanja širokog spektra vrijednosti i ciljeva (pored onih ekonomskih). Tako se, kao minimalni uvjet, ističe potreba osiguranja minimuma egzistencije građana, a potom i potreba implementacije socijalnih i redistributivnih politika s ciljem smanjenja (ekstremnih i rastućih) ekonomskih nejednakosti. S time u vezi, važno je istaknuti da globalizacija i socijalna zaštita nisu nužno nekomplementarne i da suočavanje s nejednakostima zahtijeva jačanje socijalnih politika u nacionalnim okvirima s ciljem etabliranja novih i održivih oblika ekonomije (nasuprot prevladavajućem neoliberalnom modelu).
Naše vrijeme obilježava globalizirana svijest o ugroženosti svakog oblika života na Zemlji. Nalazimo se usred velikih izazova onoga biti čovjek. U tome se zasigurno svi slažemo, ali se razilazimo u ...razumijevanju uzroka i načina kako se nositi s tom antropološko-ekološkom krizom ili ugroženošću. Svi osjećamo da je nešto duboko pogrešno u načinu života koji živimo i u našem odnosu prema stvorenom svijetu. Lice Zemlje strahovito se mijenja pod utjecajem čovjeka, koji je postao sam svoj eksperiment (J. B. Metz). Ta drama metamorfoze ne događa se sama od sebe. Na nju bitno utječe čovjek svojim ponašanjem i djelovanjem na svaki oblik života. Moć tehnike danas nadilazi granice razuma i čovjek je postao nijemi sluga koji više nije u stanju ovladati okvirima života. Globalizirano djelovanje potpomognuto tehničkim dostignućima sve više uzima dominaciju nad ljudskim životom. Ekologija je danas eminentno antropološko pitanje koje svoj odgovor može naći jedino u povratku istini stvorenja koju je Stvoritelj upisao u srce svakog čovjeka. Jedino čovjek posjeduje svijest i moć razuma i odgovornosti kao slika Božja. On je pozvan na odgovoran život i ophođenje prema stvorenoj stvarnosti. U radu se nastoji zahvatiti pojedine momente te osvijetliti dinamiku i procese globalizacije, antropologije i ekologije, koji nam stvaraju osjećaj ugroženosti i straha, nemoći i bijede. Današnja teologija pozvana je prepoznavati znakove vremena i, u tom smislu, pitanje ekologije pokazuje se znakom vremena kao antropološko pitanje. Stoga su teolozi pozvani otkrivati u novim promijenjenim okolnostima onu istinu koja mora ostati nepomućena. Čovjek je slika Božja i njegovo djelovanje otkriva tu sličnost po daru slobode i razuma kako čovjek ne bi potonuo u bezdan svoje slobode kad se odvoji od Stvoritelja. Potrebno je stvarati novu svijest, mentalitet i duh na tragovima transcendentnih vrijednosti, kako bi se čovjeku vratio osjećaj da Zemlja pripada njemu darom Stvoritelja bez prava da je manipulativno i bezobzirno iskorištava i time dovodi u opasnost sam život i njegov opstanak.
Agresija na Ukrajinu snažno utječe na izvoz žitarica i posljedično izaziva značajan poremećaj
u opskrbi hranom. U radu se analizira utjecaj rata na globalnu sigurnost opskrbe žitaricama
te se ...istražuju uzroci i posljedice snažnog poremećaja na globalnom tržištu hrane.
Predmet je istraživanja trend značajnog rasta cijena i nesigurnosti opskrbe hranom. Cilj je
rada analizirati situaciju i perspektive geostrateškog položaja jedne od najvećih izvoznica
žitarica u svijetu, odnosno istražiti i analizirati u kojoj mjeri onemogućavanje opskrbe
žitaricama onih država koje izravno ovise o uvozu žita iz Ukrajine utječe na izvoz i uvoz
žitarica u ostatku svijeta. Istraživanje je provedeno usporedbom dostupnih sekundarnih
podataka prije i nakon agresije. U radu se odgovara na istraživačka pitanja: U kojoj mjeri
agresija na Ukrajinu utječe na izvoz žitarica iz te zemlje?; U kojoj je mjeri narušena sigurnost
opskrbe hranom u svijetu uzrokovana agresijom na Ukrajinu?; Koje su posljedice rata
za države uvoznice žitarica, odnosno u kojoj je mjeri agresija utjecala na cijenu hrane u
svijetu? Rezultati kvantitativnog istraživanja omogućuju projekciju posljedica rata u državama
uvoznicama žitarica.
PDF
