Ovladavanje jezičnim sposobnostima cjeloživotan je proces, no nikad tako intenzivan kao u ranoj i predškolskoj dobi. Kao i ostali segmenti dječjega razvoja, i jezični je razvoj dinamičan i kompleksan ...fenomen, povezan s brojnim biološkim i okolinskim faktorima. Tako je jezični razvoj nerazdruživo povezan s emocionalnim razvojem te jedan drugome omogućuju rast – jezik se gradi i emocionalnom interakcijom s okolinom, a emocionalni doživljaj izražava se i jezikom. Ovaj rad opisuje istraživanje razumijevanja i jezičnog izražavanja emocija kod djece rane i predškolske dobi. Cilj je bio utvrditi jezične sposobnosti djece za govor o emocijama. Ispitanici su govornici hrvatskoga kao materinskoga (prvoga) jezika, u ranoj i predškolskoj dobi, a istraživanje je provedeno za njihova boravka u vrtiću. Rezultati su potvrdili kako je dječje razumijevanje čvrsto vezano uz iskustvo i konkretne doživljaje te kako s porastom dobi raste i dječja kompetencija u verbalizaciji emocija. Rezultati su pokazali kako manje od polovine ispitanika ove dobi pokazuje kompetenciju verbaliziranja emocija. Ovo istraživanje ograničenih je implikacija, no otvara put za promišljanje o poticajnosti kako obiteljskoga tako i vrtićkoga okruženja za skladan dječji jezični i emocionalni razvoj.
Roditeljima je govor važan aspekt djetetova razvoja, posebice u njegovu ranom razdoblju. Kako bi se doznalo više o zabrinutosti roditelja o jezično-govornom razvoju djece, tijekom siječnja, veljače i ...ožujka 2017. provedeno je istraživanje u pet županija. Ukupno je analizirano 140 roditeljskih procjena temeljenih na upitniku Ages and Stages – 3 (Squires i sur., 2009), od toga 54,28 % dječaka i 45,71 % djevojčica. Roditelji su svoje zabrinutosti opisivali u slobodnoj formi, u dijelu pitanja otvorenog tipa. Rezultati pokazuju kako su roditelji uglavnom zabrinuti za jezično-govorni razvoj između 2. i 3. godine života, zatim ta zabrinutost blago pada, pa se onda između 4. i 5. godine ponovo javlja u nešto većem opsegu. Također, vidljivo je kako su roditelji mlađe djece (30 mjeseci) usmjereni na združenu pažnju i broj riječi koje dijete smisleno koristi u svakodnevnoj komunikaciji s okolinom. Roditelji djece u dobi od 36 mjeseci do 48 mjeseci usmjereni su na praćenje verbalne fluentnosti i tempa govora, dok su roditelji djece u dobi od 54 mjeseca do 60 mjeseci fokusirani na praćenje artikulacije i pravilnog izgovaranja pojedinih fonema. Navedeni rezultati pokazuju kako su roditelji svjesni važnosti praćenja jezično-govornog razvoja, ali isto tako da im trebaju dodatne informacije o tome što čini uredan razvojni slijed, a što se može smatrati odstupajućim, kako bi mogli pravodobno reagirati.
For parents, language and speech are important aspects of a child's development, especially during early years. To find out more about parental concerns regarding child’s speech development, a survey was conducted in five Croatian counties during January, February and March 2017. Overall 140 parental assessments based on Ages and Stages – 3 (Squires et al., 2009) were analyzed, 54,28 % regarding boys and 45,71 % regarding girls. In the part of the questionnaire containing open-end questions, parents were given the opportunity to express their concerns in a written form. This survey revealed that parents are mostly concerned about child’s speech development between ages 2 and 3, which is the age after which the concern is declining. However, these concerns raise again between ages 4 and 5. Results show that parents of younger children are focused on joint attention and a number of words a child uses for everyday communication. Parents of three- and four-year-olds are mostly concerned about verbal fluency and speech rhythm, while parents of five-years-olds are mostly concerned about child’s articulation. These results indicate that parents are aware of speech development, but need more detailed information about normal and delayed development so they can act early.
Jezik je prirodni komunikacijski sustav. Govor je jezik u akciji, optimalna zvučna komunikacija. Prve tri godine života najintenzivnije su za jezično-govorni razvoj djeteta. Različite su teorije i ...metodološki pristupi pokušali objasniti spomenuti razvoj: biheviorizam, nativizam, kognitivizam, pragmatizam. Budući da nijedna teorija nije potpuno objasnila tu pojavu, treba je objašnjavati multidisciplinarno. Na jezičnu kompetenciju djece i jezično-govorni razvoj utječu različiti čimbenici: urođene sposobnosti, razvijen govorni i slušni aparat, društveno okruženje (interakcija s odraslima i vršnjacima), mediji, dječja samoaktivnost. U intelektualno poticajnoj i emocionalno zdravoj sredini, u ozračju razumijevanja i ljubavi, dijete će uspješno razvijati svoje potencijale. U radu se nabrajaju fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke značajke tipičnoga djetetova jezično-govornog razvoja. Svako dijete međutim slijedi svoj put. Ne
ovlada li kojom vještinom u određenom dobnom rasponu, ne znači da ima kakav poremećaj. Komunikacija djeteta s okolinom počinje već u majčinoj utrobi – dijete čuje zvučni podražaj i odgovara kretanjem. Prva djetetova vokalna komunikacija plač je nakon rođenja. Predškolsko dijete, svladavajući govor, prolazi kroz dvije faze – predjezičnu i jezičnu fazu. Da bi dijete lakše usvojilo govor, važno je stvarati različite komunikacijske situacije. Djeca koja vokalno
komuniciraju i koju odrasli više potiču na razgovor pokazuju višu razinu jezičnoga razvoja. Smanjena učestalost spomenutoga komunikacijskog čina može rezultirati djetetovim zaostajanjem u razvoju. Mediji također igraju važnu ulogu u poticanju jezično-govornog razvoja djece. Kvalitetni crtani filmovi, televizijske emisije, videoigre i računalne igre mogu prenositi znanja i pozitivno djelovati na razvoj dječje komunikacijske kompetencije. Odrasli trebaju biti dječji sugovornici: pitači, slušatelji, poticatelji dječjih jezičnih mogućnosti. Kada su roditelji i odgojitelji više partneri, a manje
autoriteti, djeca dulje i više uživaju u interakciji. Djecu treba motivirati na razmišljanje i razgovor o različitim temama, da postavljaju pitanja i pronalaze odgovore, treba ih hrabriti da govore o sebi i drugima, igrati se s njima. Kroz igru predškolsko dijete najprirodnije spoznaje svijet. Igra motivira izražavanje misli i osjećaja, divergentno mišljenje, razvija jezične sposobnosti, stvara svijest o mogućnostima jezika (dijete shvaća npr. da jezikom može izraziti svoje mišljenje, razumjeti drugoga, suosjećati s drugima). Igra pruža zadovoljstvo, omogućuje komunikaciju i socijalizaciju, tj. interakciju s odraslima i vršnjacima. Dijete se u igri može osloboditi negativnih iskustava njihovim ponavljanjem. Rad donosi i izbor igara korisnih za poticanje djetetovih sposobnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
Cilj je ovoga rada prikazati osnovne elemente i specifi čnosti Montessori pedagogije i istražiti u
stručnoj literaturi doprinos Montessori pedagogije jezičnom razvoju djeteta predškolske dobi. U
...Montessori pedagogiji istaknuta je važnost primjerenih poticaja u skladu s razdobljima djetetove
osjetljivosti u okolini koja potiče jezični razvoj. Montessori pedagogija oblikuje ozračje koje podržava
prirodni proces učenja jezika komunikacijom, igrom i aktivnim sudjelovanjem u procesu učenja.
Montessori pedagogija uz pomoć Montessori pribora i aktivnosti potiče djetetov jezični razvoj,
razumijevanja govora, vještinu pisanja i čitanja, djetetovu samostalnost u učenju jezika, pružajući
mu priliku za samostalno istraživanje jezika i komuniciranje s drugim osobama. Tako dijete otkriva
svoje individualne interese i sposobnosti u učenju jezika i izgrađuje svoja znanja i vještine.
U članku se razmatraju mogućnosti koje igre s lutkama imaju za razvoj govora i jezičnog stvaralaštva predškolske djece.
Simboličkim razmjenama preko oživljene (animirane) lutke dijete otkriva načine ...komuniciranja s okolinom, razvija sposobnosti prepoznavanja i prihvaćanja stvarnosti, stječe iskustvo o sebi i svom mjestu u svijetu koji ga okružuje.
U igri s lutkama govor se prirodno razvija i obogaćuje. Zbog svoje oživljavajuće komponente lutka spontano navodi dijete na govornu komunikaciju. "Čim dijete uzme lutku u ruke želi je navesti da govori, dajući joj glas daje joj i život", navodi Renfro (1982., 16). Cilj se iz zabave, zadovoljstva igranja s lutkom pretvara u priopćivanje drugima, komunikaciju sa suigračima ili gledateljima (Vigotski, 1977.). Dijete se pritom služi jezičnim simbolima kao sredstvom izražavanja misli i osjećaja, kroz koje postupno razvija simboličku transformaciju iskustva.
Raznovrsne komunikacijske situacije s lutkom, koje se organiziraju u vrtiću, pružaju mogućnost iniciranja govornih ekspresija djece s drugom djecom ili odraslima, vježbanje uporabe govora u svakodnevnim situacijama, "potiču razgovorne igre, usmene dramatizacije, stvaralačko pričanje i prepričavanje, zamišljanje lutaka i scenskog prostora i dr." (Vukonić-Žunić, Delaš, 2006., 81)
PDF
