Ovaj rad predstavlja pokušaj uvida u trgovinu slobodnih kraljevskih
gradova Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva u 17. stoljeću. Na temelju dosadašnjih
rezultata historiografije te objavljenih i ...neobjavljenih izvora autor
obrađuje prvenstveno slobodne kraljevske gradove: Zagreb (Gradec), Varaždin
i Koprivnicu te u manjoj mjeri Senj i Križevce. Zagreb je od početka 17.
stoljeća imao središnju ulogu pri unutarnjoj razmjeni dobara unutar Hrvatsko-
Slavonskoga Kraljevstva; u djelovanju trgovaca u Varaždinu u znatnoj
je pak mjeri vidljiva briga oko opskrbe vojnih posada Vojne krajine, dok su
Koprivnica, Senj i Križevci bili gradovi u kojima su se ispreplitale civilne i
vojnokrajiške vlasti.
Jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj u vlasništvu imaju velik broj različitih oblika imovine. Nekretnine su najvredniji oblik u portfelju nefinancijske imovine. To je vrsta imovine s ...najvećom vrijednošću kojom raspolažu i upravljaju gradovi. Navedene vrste nekretnina posredno su vlasništvo svih građana, zbog čega je bitno osigurati njihovo učinkovito upravljanje. Ovaj rad pokazuje kako su nekretnine slabo korišten izvor financiranja gradova, što se odražava i na pokazatelj povrata koji gradovi ostvaruju na temelju nekretnina u svojem vlasništvu. Također, u radu se panel-regresijom empirijski istražuju odrednice povrata na nekretnine u hrvatskim gradovima od 2005. do 2017., s posebnim naglaskom na kvalitetu gradske uprave kao važne odrednice iskorištenosti nekretnina. Zbog nedostatka kredibilnih i javno dostupnih indikatora o kvaliteti gradskih uprava, u ovom se radu kao proxy varijablom za kvalitetu gradske uprave koristi broj poduzetnika po stanovniku. Takav se pristup temelji na Tieboutovu modelu glasanja nogama.
Če se na grad povzpnemo po jugozahodnem grajskem pobočju nas pot pripelje naravnost k južnemu Karlovemu portalu. Nad njim je vzidan deželnoknežji grb. Ko stopimo skozi portal nas pot pot popelje ...proti južni topovski ploščadi. Južni Karlov portal je nastal v prvi polovici 16. stoletja. Pred njim je bil obrambni jarek z dvižnim mostom, ki so ga v 19. stoletju zasuli. Nad portalom je bila stražarnica, v 18. stoletju pa so pravokotno nanj prislonili upravno poslopje.Fotografija je nastala leta 2016.