Na temelju dvaju pravnih akata za Vojnu krajinu – Krajiških prava (Militar Gränitz-
Rechten) iz 1754. i Osnovnoga krajiškoga zakona (Grundgesetze für die carlstädter-
warasdiner, banal, slavonische ...und banatische Militär Grenze) iz 1807. analizirane
su promjene u statusima vojnokrajiških časnika. Rad je zamišljen kao prilog pravnoj
i socijalnoj povijesti Vojne krajine.
Rad donosi, u obliku kartografskih priloga, rezultate geoinformacijske rekonstrukcije toka rijeke Save na širem području grada Zagreba u 18. i 19. stoljeću na temelju karata Habsburške Monarhije. U ...komparaciji dobivenih rezultata s današnjim stanjem sagledavaju se prirodne (nastale usred hidrografskih i morfoloških djelovanja rijeke) i antropogene promjene toka rijeke Save. Izdvojeno je osam primjera koji oslikavaju te promjene – bilo da je riječ o onima danas jasno vidljivima (na primjeru položaja prometnica i naselja) bilo onima, danas skrivenima, koje je urbanistički razvoj Zagreba (prije svega prema južnoj obali rijeke) »progutao« u većoj ili manjoj mjeri.
Istraživanjem se nastojalo utvrditi kako su nizozemski kartografi prve polovice osamnaestoga stoljeća prikazivali Slavoniju. Premda je Nizozemska bila poznati centar kartografske produkcije, prije ...svega u 16. i 17. stoljeću, slabije je poznato kako su nizozemski kartografi prikazivali prostor hrvatskih zemalja. S obzirom na to da su raspolagali s manje praktičnoga znanja o jugoistočnoeuropskoj pograničnoj regiji poput Slavonije, ovo je istraživanje usmjereno na ispitivanje načina i opsega primjene specifičnih kartografskih dosega te tradicije, odnosno na propitivanje posljedica nedostatka provjerljivih informacija o prostoru kojim su se bavili u svojim radovima. Stoga su u ovoj transdisciplinarnoj analizi izabrane nizozemske karte i uspoređene s habsburškima, koje su se temeljile na preciznijim terenskim podatcima iz Slavonije ili čak rezultatima izmjera vojnih inženjera. Dodatna komparacija s kartama francuskih kartografa, koji su jednako kao i Nizozemci bili “daleki”, odnosno politički manje zainteresirani za prostor Slavonije, uključena je u istraživanje s ciljem stvaranja šire slike prostora.
Autor opisuje rasprave predstavnika pravoslavnih i grkokatoličkih krajišnika, te Katoličke i Pravoslavne crkve, o pripadnosti samostana u Marči i Marčanske biskupije tim crkvama. Analizira crkvenu i ...vjersku politiku habsburških vladara tijekom 17. i 18. stoljeća u Vojnoj krajini i odnos krajiških vlasti prema grkokatoličkoj i pravoslavnoj crkvenoj hijerarhiji.
Autor analizira izvješće zagrebačkog biskupa Petra Petretića o djelovanju marčanskog biskupa Gabrijela Mijakića na širenju unije među pravoslavnim krajišnicima Hrvatsko-slavonske vojne krajine u ...grkokatoličkoj Svidničkoj (Marčanskoj) biskupiji te opisuje okolnosti unutar kojih je ono nastalo. Uspoređuje to Petretićevo izvješće s izvješćem iz 1662. godine i drugim suvremenim izvorima o crkvenoj uniji i iznosi nove zaključke o habsburškoj vjerskoj politici u Krajini u tom razdoblju.