Cilj istraživanja bio je procijeniti moguće učinke bora, propilen glikola i metionina na hematološke pokazatelje u mliječnih krava tijekom peripartusnog razdoblja. Za tu svrhu uporabljene su 24 ...zdrave krave holštajnske pasmine. Krave su bile podijeljene u četiri skupine s obzirom na oralnu primjenu natrijeva borata (30 g/dnevno; skupina B), propilen glikola (500 g/dnevno; skupina PG) ili metionina (10,5 g/dnevno; skupina M). Četvrtu (kontrolnu) skupinu činile su krave koje nisu primile nikakav pripravak. Tijekom peripartusnog razdoblja nisu bile ustanovljene razlike između skupina u broju bijelih krvnih stanica, limfocita, monocita, neutrofilnih granulocita, crvenih krvnih stanica kao ni u broju i prosječnom volumenu trombocita. Statistički značajna razlika između skupina utvrđena je za prosječni volumen eritrocita i hematokrit pri teljenju, hemoglobin dva tjedna nakon teljenja te za prosječnu koncentraciju hemoglobina tjedan prije i dva tjedna poslije teljenja. Istraživanje upućuje na zaključak da primjena bora, propilen glikola i metionina ima prolazne učinke na neke hematološke pokazatelje u preživača tijekom peripartusnog razdoblja.
Cilj je bio istražiti hematološke i biokemijske promjene u serumu križanih nazimica invadiranih nametnikom Trypanosoma brucei. U istraživanje je bilo uključeno 12 nazimica nabavljenih na ...svinjogojstvima u Zariji u Nigeriji. Nazimice su bile podijeljene u pokusnu i kontrolnu skupinu te smještene u nastambe potpuno zaštićene od krilatih kukaca. U pokusnoj skupini bile su invadirane s približno 1,8 ×106 parazita Trypanosoma brucei. U svih invadiranih nazimica očitovali su se klinički znakovi tripanosomoze nakon prepatentnog perioda od tri dana. Značajne razlike (P<0,05) bile su primijećene u srednjim vrijednostima hematokrita, leukocita, diferencijalne krvne slike, serumskih proteina, aspartat aminotransferaze, kreatin kinaze, kalija, anorganskih fosfata i kalcija. U radu je raspravljeno značenje tih nalaza u patologiji tripanosomoze u svinja.
Praćenje zdravstvenog statusa u ekološkom uzgoju dijelom se temelji na raspoloživosti preciznih referentnih raspona za ključne hematološke i biokemijske pokazatelje. Jednom utvrđeni, ovi rasponi ...služe kao polazište za interpretaciju rutinskih laboratorijskih pretraga krvi, dajući informacije o hranidbenom statusu životinje te izloženosti stresu ili bolesti. Ovim istraživanjem utvrđeni su referentni rasponi za ključne hematološke i biokemijske pokazatelje ovaca izvorne hrvatske pasmine dalmatinska pramenka. Pri tome je korištena razmjerno nova neparametrijska metoda temeljena na ponovljenom uzorkovanju s ponavljanjem (bootstrap), a njeni rezultati su uspoređeni s rezultatima odabrane konvencionalne neparametrijske metode. Hematološki i biokemijski profi li 114 ekološki uzgajanih ovaca pasmine dalmatinska pramenka poslužili su za računanje referentnih raspona novom metodom, koja se pokazala jednostavnom i pouzdanom čak i na malom uzorku, bez potrebe za transformacijom ili filtriranjem izvornih podataka. Određivanje zasebnih intervala za muške i ženske životinje se pokazalo nepotrebnim kod većine istraživanih parametara.
Cilj rada bio je ispitati utjecaj transporta i skladištenja uzoraka krvi na stabilnost hematoloških varijabli.
Dva uzorka krvi uzeta od 81 vrhunska brza klizača na kratke staze analizirana su unutar ...4 sata nakon uzimanja. Jedan je uzorak ponovno analiziran nakon 24 sata. Po prvoj analizi, drugi je uzorak transportiran, cestovnim i zračnim prometom te ponovno analiziran nakon 24 sata. Kako bi se odredio utjecaj skladištenja uzoraka tijekom 48 sati, u 31 vrhunska brza klizača na duge staze, jedan je uzorak krvi analiziran unutar 4 sata nakon uzimanja te ponovno nakon 24 i 48 sati.
Transport i skladištenje uzoraka krvi tijekom 24 sata nisu značajno promijenili koncentraciju hemoglobina i % retikulocita. Hematokrit te razlika između ukupnog hemoglobina i koncentracije staničnog hemoglobina povećala se nakon 24 sata (p<0.01).
U uzorcima koji su bili uskladišteni tijekom 48 sata, koncentracija hemoglobina ostala je stabilna tijekom cjelokupnog vremenskog perioda. 24 sata nakon skladištenja došlo je do porasta srednjeg volumena eritrocita (MCV-a) (p<0.05), a 48 sati nakon skladištenja došlo je i do porasta hematokrita (p<0.05) te postotka i broja retikulocita (p<0.01).
Koncentracija hemoglobina i postotak retikulocita ostaju stabilni i od 24 sata nakon uzimanja uzoraka krvi, dok hematokrit može porasti. Nakon 24 sata od uzimanja uzorka krvi raste hematokrit, MCV, postotak i broj retikulocita. Kada je uključen i transport uzoraka, može doći do njihove hemolize.
Učinci bređosti na hematološke i neke biokemijske pokazatelje istraženi su na 30 (25 bređih s poznatim trajanjem bređosti i pet kontrolnih nebređih) sahelskih koza u dobi od 1,5 do 2,5 godine držanih ...pod kontroliranim uvjetima. Njihove mase kretale su se od 14 do 25 kg. Od hematoloških pokazatelja jedino je broj crvenih krvnih stanica i broj bijelih krvnih stanica bio značajno promijenjen (P<0,05) u bređih koza u odnosu na one koje nisu bile bređe, i to u razdoblju od 16 i 20 tjedana bređosti. Dok se koncentracija kolesterola značajno povećala (53,9 mg/dL ± 1,59 na 82,08 mg/dL ± 1,58; P<0,05), koncentracija glukoze se značajno smanjila (68,33 mg/dL ± 1,21 na 45,74 mg/dL ± 1,58; P<0,05) od 12 tjedana bređosti. Nisu bile ustanovljene značajne razlike (P>0,05) u koncentraciji drugih određivanih biokemijskih pokazatelja: Na, Ka, Ca, ukupnih proteina, FFA, mokraćevine, kreatinina, aspartatne aminotransferaze (AST), alaninske aminotransferaze (ALT) i alkalne fosfataze. Istraživanje pokazuje da se tijekom bređosti pravilno držanih sahelskih koza ne javljaju promjene hematoloških pokazatelja i sadržaja minerala.
Učinci sirovih vodenih iscrpaka pripravljeni od pet vrsta biljaka porodice mlječika (Euphorbiaceae) sumnjivih da su otrovne: Alchornea cordifolia Schum i Torn, Cnidoscolus acontifolius Mill, ...Phyllanthus amarus Schum i Torn, Phyllanthus muellerianus Exell i Securinega virosa Baill, koje se često nalaze na nigerijskim pašnjacima, istraženi su na albino štakorima u tijeku 14 dana. Svi iscrpci davani su oralno. Promjene u hematološkim i biokemijskim pokazateljima uzete su kao znakovi otrovanja. Davanje iscrpaka prouzročilo je značajno smanjenje (P<0,05) vrijednosti hematokrita i koncentracije hemoglobina. Svi su, osim iscrpka Cnidoscolus acontifolius, uzrokovali značajno smanjenje broja crvenih krvnih stanica. Iscrpci biljaka Alchornea cordifolia, Cnidoscolus acontifolius, Phyllanthus amarus i Phyllanthus muellerinanus uzrokovali su značajne promjene ukupnog broja bijelih krvnih stanica u usporedbi s kontrolom. Iscrpci su također doveli do značajnog povećanja razina ukupnih bjelančevina, albumina i aktivnosti AST. Iscrpci Alchornea cordifolia, Phyllanthus muellerianus i Securinega virosa uzrokovali su značajno povećanje razine ALT. Samo Phyllanthus muellerianus i Securinega virosa uzrokovali su značajne promjene u razini globulina.
Otopina ibuprofena (15 i 30 mg/kg tjelesne mase) primijenjena je oralno dvjema skupinama kunića svakih 12 sati tijekom tri dana nakon laparotomije. Određivan je učinak tih doza na jačinu boli, ...hematološke pokazatelje, razine različitih serumskih enzima te funkciju probavnoga sustava. Postignuti rezultati bili su uspoređeni s onima u životinja kontrolne skupine na kojima je također učinjena laparotomija. Dva sata nakon primjene 30 mg/kg tjelesne mase ibuprofena bol se značajno smanjila (P<0,05). Nakon 18 sati, jačina boli u kunića druge skupine (15 mg/kg) bila je značajno manja (P<0,05) u odnosu na kontrolnu skupinu (prva skupina). Međutim, nakon 24 sata jačina boli u kunića skupine III (30 mg/kg) i skupine II nije se značajno razlikovala (P>0,05). Primjena dviju doza ibuprofena nije značajno promijenila ukupan broj krvnih stanica, broj crvenih krvnih stanica i koncentraciju hemoglobina. Razine alanin-aminotransferaze (ALT) i aspartat-aminotransferaze (AST) u serumu značajno su bile povećane (P<0,05) u skupinama koje su dobivale ibuprofen. Značajan porast razine serumskoga kreatinina (P<0,05) zabilježen je u životinja kojima je dano 30 mg/kg ibuprofena. Ni u kontrolnih ni u pokusnih životinja nisu zabilježeni melena, povraćanje ni proljev. Zaključno se može reći da su dvije doze ibuprofena dovoljne da se smanji bol uzrokovana laparotomijom. Preporučuje se doza ibuprofena od 15 mg/kg tjelesne mase jer su se pri tom javljale slabije nuspojave od strane bubrega.
Anthelmintička učinkovitost vodenog iscrpka biljke Euphorbia hirta istražena je u 20 nigerijskih pasa prirodno invadiranih nematodima. Životinje su bile svrstane u skupine A, B, C i D. U skupini A i ...B bile su četiri životinje, dok su skupine C i D sadržavale šest životinja. Psi u skupini A nisu bili liječeni dok su oni u skupini B bili liječeni mebendazolom. Psi u skupini C bili su liječeni vodenim iscrpkom biljke i to intramuskularnom primjenom. Skupina D bila je liječena peroralnom primjenom vodenog iscrpka. Dva tjedna nakon liječenja svim psima izvađena je krv te sakupljene izmetine. Parazitološka pretraga izmetina bila je ponovljena nakon dva tjedna. Rezultati istraživanja pokazuju da vodeni iscrpak biljke Euphorbia hirta značajno (P<0,05) povećava broj krvnih stanica, eritrocita, leukocita, limfocita kao i koncentraciju hemoglobina. Promjene su dokazane i u nalazu parazitskih jaja. Smanjeni broj parazitskih jaja bio je izraženiji u skupini koja je iscrpak dobivala peroralno u odnosu na intramuskularnu primjenu. Pretpostavlja se da je upravo fenol kao komponenta iscrpka odgovoran za učinak na endoparazite. S obzirom da se njegovom primjenom značajno smanjio broj parazitskih jaja može ga se preporučiti i kao anthelmintik.
Provedeno je istraživanje hematoloških vrijednosti triju vrsta ptica porodice Columbidae, i to goluba (Columba livia domestica), gugutke (Streptopelia decaocto) i sahelske gugutke (Streptopelia ...roseogrisea). U sve tri vrste ustanovljena je velika koncentracija hemoglobina i velik broj crvenih krvnih stanica. U gugutke je broj eritrocita bio iznimno velik, i odgovarao je velikoj razini hemoglobina. Broj eritrocita bio je u obje vrste roda Streptopelia veći nego u goluba. Veći broj bijelih krvnih stanica ustanovljen je u slobodno živućih gugutki u odnosu na one držane u zatočeništvu. Omjer heterofila i limfocita u sahelske gugutke bio je najveći (1,05), srednji u gugutke, a najmanji u goluba.