U radu je opisana prva sveobuhvatna suvremena tipologija protočnih režima Hrvatske. U prvome dijelu daje se pregled dosadašnjih pristupa i metoda izdvajanja tekućica, odnosno protočnih režima u ...Hrvatskoj i svijetu. Nakon toga prikazani su rezultati klasifikacije 76 protočnih režima 51 tekućice u Hrvatskoj za razdoblje 1990. – 2009. Režimi su određeni upotrebom modulnih (Pardéovih) koeficijenata pa grupirani taksonomskom (klasterskom) metodom. Za grupiranje je upotrijebljena hijerarhijska Wardova metoda s primjenom Manhattan udaljenosti koja je provjerena nehijerarhijskom K-means metodom. Dobiveno je sedam tipova protočnih režima Hrvatske: 1) alpski snježno-kišni režim, 2) dinarski kišno-snježni režim, 3) peripanonski kišno-snježni režim, 4) panonski kišno-snježni režim, 5) panonski kišni režim, 6) sredozemni kišno-snježni režim, 7) sredozemni kišni režim. Svaki je tip opisan. Broj i prostorni raspored tipova upućuju na raznolikost protočnih režima rijeka u Hrvatskoj, koja je prije svega uvjetovana rasporedom i međuodnosom prirodnogeografskih elemenata te kod nekih rijeka i znatnijim ljudskim intervencijama. Rezultati trebaju biti polazište za kvalitetne prikaze, analize i održivo upravljanje tekućicama Hrvatske.
Projekt višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS) predstavlja kanalsko povezivanje dviju značajnih rijeka,
Dunava i Save. Cijelom svojom dužinom je plovan i nalazi se na području Republike Hrvatske. ...Njegov
višenamjenski značaj sadržan je u tri njegove glavne funkcije: plovidba, navodnjavanje i odvodnjavanje, te u
nizu sporednih. Izgradnja VKDS je od gospodarske i strateške važnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini koja
bi nesumnjivo pozitivno utjecala na veliki broj gospodarskih grana. Upitnost isplativosti njegove izgradnje
se ogleda u potencijalnim negativnim ekološkim posljedicama, sve manjem značenju riječnog prometa i
skupoći izgradnje same trase.
U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodne za naseljavanje: Uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi ...naseljavanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom manje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. st., a oblik naseljenosti je disperzan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društveni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljavani su u 18. stoljeću, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje provodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se intenzivnije iskorištavaju. Ovisnost o lokalnoj vodoopskrbi prestaje širenjem suvremenog javnog vodoopskrbnog sustava. U najnovije vrijeme, uz nasipavanje terena, dolinske ravni postaju vrijedan prostor za izgradnju.
In the investigated area there are three geographic environments relevant for the settlement: narrow submountain zones, broad hilly regions and valleys. Submountain zones are valuable in the middle ages and here are numerous but mostly low yielding springs. Hilly regions were intensely populated from 15th till 18th century in the form of disperse numerous small settlements. Many natural and human factors caused this dispersed settlement form, and among them ralatively hard water supply from sparse water resources has to be considered as relevant. The valley rims are settled in 18th century, initially as unfavourable environment because valleys were prone to flooding, and to temperature inversions and fog. Humid valleys were obstacles and hills more important for traffic until the railway age. Only then did the settlements at valley rims become most important. The development of transport and river regulations in the second half of the 20th century brought further advancement.Modern public waterworks development brought an end to dependency on local water resources. In recent times valley bottoms became a valuable spatial resource for new construction on artificially heighten terrain.
Istraživano područje je Krapinsko-zagorska županija, a analizira se stanje vodoopskrbe i mogućnosti razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava. Uvodno se razmatraju prirodni i društveni čimbenici ...važni za vodoopskrbu. Veća pozornost je posvećena demogeografskim elementima i stupnju socio-ekonomske preobrazbe naselja. Razmotreno je stanje u vodoopskrbi, od tradicionalne vodoopskrbe i malih lokalnih vodovoda do suvremenih javnih vodoopskrbnih sustava. Za potrebe budućeg regionalnog vodovodnog sustava dovoljno je vodnih resursa s obzirom na procijenjene potrebe, a postoje i neiskorištene rezerve. Ističe se mogućnost ekonomičnijeg usmjerenog razvoja regionalnog vodovoda te se, za primjer, na temelju određenih pokazatelja izdvajaju neperspektivna naselja u kojima bi se, umjesto priključivanja na regionalni vodovod, kao jeftinije rješenje mogla unaprijediti lokalna vodoopskrba.
The area investigated is Krapinsko-zagorska county in northwestern Croatia and the topic is the water supply. In the first part major factors of importance to water supply are presented, especially demographic and social and economic factors. The state of water supply is analysed, from traditional forms and small scale local waterworks up to main public waterworks in the county. For the development of a future regional (county) waterworks there is enough water resources in exploatation in relation to the predicted needs and still there are strategic reserves. A possibility of a directed development of a regional waterworks is pointed out, where not all of the settlements have to be included. In the paper, as an example, settlements which are demographically and otherwise unperspective are selected, where, instead of an inclusion into the regional waterworks, an improvement of the local waterworks might be a better and cheaper solution.
Istraživano područje je Krapinsko-zagorska županija, a analizira se stanje vodoopskrbe i mogućnosti razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava. Uvodno se razmatraju prirodni i društveni čimbenici ...važni za vodoopskrbu. Veća pozornost je posvećena demogeografskim elementima i stupnju socio-ekonomske preobrazbe naselja. Razmotreno je stanje u vodoopskrbi, od tradicionalne vodoopskrbe i malih lokalnih vodovoda do suvremenih javnih vodoopskrbnih sustava. Za potrebe budućeg regionalnog vodovodnog sustava dovoljno je vodnih resursa s obzirom na procijenjene potrebe, a postoje i neiskorištene rezerve. Ističe se mogućnost ekonomičnijeg usmjerenog razvoja regionalnog vodovoda te se, za primjer, na temelju određenih pokazatelja izdvajaju neperspektivna naselja u kojima bi se, umjesto priključivanja na regionalni vodovod, kao jeftinije rješenje mogla unaprijediti lokalna vodoopskrba.
Bregana je glavni desni pritok Save na granici Hrvatske sa Slovenijom, duga 16,5 km. Na njoj se nalaze dvije hidrološke postaje i još je jedna na Breganici, glavnom pritoku Bregane. Porječje je ...pretežno brežuljkasto i gorovito, rijetko naseljeno, šumovito i humidno, s razmjerno razvijenom mrežom tekućica. Na trima hidrološkim postajama u porječju praćene su promjene godišnjih protoka i obilježja protočnoga režima u razdoblju od 1981. do 2020. godine. Nije zabilježen trend u kretanju srednjih godišnjih protoka, ali je na svim trima postajama zabilježen blagi porast godišnjih minimalnih protoka i izraženiji porast godišnjih maksimalnih protoka u zadnjem dvadesetogodišnjem razdoblju 2001. – 2020. u odnosu na prethodno dvadesetogodišnje razdoblje 1981. – 2000. Usporedba protočnih režima iz dvaju dvadesetogodišnjih razdoblja, 1981. – 2000. i 2001. – 2020. godine, pokazala je da je u novijem razdoblju u istraživanom području došlo do određenih promjena. Na svim trima postajama u porječju Bregane povećao se udio protoka u veljači i ožujku, a pao udio protoka u prosincu i siječnju. Na postajama na Bregani zabilježen je pad udjela protoka od svibnja do srpnja (posebno u lipnju). Na svim trima postajama u zadnjem dvadesetogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno dvadesetogodišnje razdoblje primarni maksimum u ožujku nešto je izraženiji, a sekundarni maksimum u prosincu (studeni za Koretiće) manje je izražen. Postajama u porječju Bregane zajednički je i pomak primarnoga minimuma s kolovoza na srpanj i sekundarnoga minimuma s veljače na siječanj u novijem od uspoređenih razdoblja.
PDF
